Christus Rex

Fatimska proslava u Rimu: posvete svijeta nije bilo

I mi smo se radovali najavi posvete svijeta Bezgrješnom Srcu Marijinu koju je papa Franjo trebao izvršiti na trgu sv. Petra u Rimu te smo o tome pisali 24. kolovoza 2013. ovdje na blogu. Premda to nije posveta Rusije kakvu je zahtijevala Blažena Djevica u Fatimi, ipak je to trebao biti velik događaj za cijelu Crkvu. Do posvete očito nije došlo, nažalost. Prenosimo o tome tekst patera Andreasa Mählmanna, FSSPX, preuzet iz glasila Svećeničkog bratstva sv. Pija X.: Mitteilungsblatt (prosinac 2013.).

Trinaestog je kolovoza na službenim stranicama Svetišta u Fatimi najavljeno: „U listopadu papa Franjo želi u Vatikanu posvetiti svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu“. Premda posveta svijeta nije sastavnim dijelom Fatimske poruke – ondje je zahtijevana posveta Rusije koju treba izvršiti Papa u zajedništvu s biskupima svijeta – ipak je ova najava itekako promatrana kao znak nade, osobito s obzirom na situaciju na bliskom istoku koja se pogoršava, kao i na činjenicu da se u fatimskoj poruci Bezgrješno Srce Marijino prikazalo „posljednjim sredstvom spasenja“ koje Bog još daje. Njegova je volja utemeljiti štovanje Bezgrješnog Srca njegove Majke u svijetu.

Nakon što je najavljena posveta, svećenik iz SAD-a i veliki borac za posvetu Rusije, koju još valja izvršiti, p. Gruner sa svojom organizacijom Fatima Crusader (Fatimski križar) pokrenuo je sve što mu je bilo moguće kako bi potaknuo Papu da kod planirane posvete ipak posebno spomene i Rusiju. Osobno je pisao papi Franji i potaknuo je više biskupa koji su uvjereni u nužnost posvete Rusije da otputuju u Rim i zamole Rimskog prvosvećenika da to učini.

Nije ih se poslušalo. Ne može se po tekstu molitve zaključiti da je uopće posrijedi posveta, a kamoli „posveta svijeta“. Riječ je o „činu pouzdanja“ („atto di affidamento“), a ne o činu predanja odnosno konsekracije. Odnos s prvom izvršenom posvetom koju je usred II. svjetskog rata učinio papa Pijo XII., u smislu obnavljanja – nije stvoren.

Papa je svoju molitvu, koju je obavio on sam, izgovarajući je pred kipom naše Gospe, sastavio u množini tako da je izgovorena za sve katolike koji su se s njim ujedinili u ovom činu. Oko 100.000 vjernika se okupilo na trgu sv. Petra. Zahvaljujući izravnom prijenosu sudjelovali su također i ljudi po cijelom svijetu.

Začuđeni možemo ustvrditi da se u molitvi Majci Božjoj ne iznosi molitva „za svijet“ ili za „narode svijeta“. Papa se ograničava na to da moli za umnažanje triju božanskih kreposti vjere, ufanja i ljubavi kod nazočnih kao i za zaštitu i predanje „tvojem ljubljenom Sinu, našemu Gospodinu Isusu Kristu“.

Glavna misao posvete svijeta koju je prvi put izvršio papa Pijo XII. bila je da je Isus Krist spas za sve narode; nevjernici su izrijekom u to uključeni. Ganutljivo je pouzdanje s kojim je Pijo XII. molio za sve ljude da spoznaju Krista:

Kraljice Mira, moli za nas i daj svijetu mir za kojim ljudi uzdišu, mir u istini, u pravdi, u ljubavi Kristovoj! Udijeli svijetu mir oružja i mir duša da bi se u miru reda proširilo Kraljevstvo Božje. Udijeli svoju zaštitu i nevjernicima i onima koji još prebivaju u sjeni smrtnoj; daruj im mir! Daj da i za njih iziđe sunce istinitosti! Daj da oni s nama pred jednim Otkupiteljem svijeta ponavljaju riječi: 'Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje'“

Tako snažnu molitvu za obraćanje svih naroda Crkvi i Isusu Kristu u trenutačnoj se crkvenoj eri prosvijećenog ekumenizma, nažalost, uzalud čeka. Stječe se dojam da je mir Kristov u sveopćem Kraljevstvu Kristovom, njegovoj Crkvi, čini se, nešto što se u trenutačnom Rimu uopće više ne može predočiti. Zar Kraljica Neba, Posrednica svih milosti, Pobjednica u svim Božjim bitkama, nema mogućnosti koje mi sebi ne možemo ni predočiti?

Ostaje nada u obećanje koje je Gospa Fatimska dala fatimskoj vidjelici, djetetu, sestri Luciji, da će naime jednog dana papa ipak izvršiti željenu posvetu Rusije koja je uvjet upravo za ovaj mir, ali bit će „kasno“, kaže ona.

Arhiva bloga

Glasnik: