Objavljujemo zanimljiv intervju patera
Matthiasa Gaudrona u njemačkom magazinu
„Der Spiegel“ koji je inače veoma
nesklon Katoličkoj Crkvi. Znakovito je kako se doživljava s jedne strane
Tradiciju, a s druge strane novi pontifikat.
Članovi Bratstva sv. Pija X. preziru
homoseksualnost, vjersku slobodu i ekumenu. Papa je Benedikt tražio dijalog s
ultrakatoličkom zajednicom, njegov nasljednik ide drugim smjerom. U intervjuu
dogmatičar Matthias Gaudron govori o teškom odnosu prema Franji.
Papa Franjo nastupa kao papa reformator. On
želi otvoriti Katoličku Crkvu, prihvatiti homoseksualce i poticati
međureligijski dijalog. Kontakt sa svećenicima Bratstva sv. Pija X.
prekinuo je.
Ovo je također dio njegova puta prema
jednoj Crkvi koja se više ne zatvara pred društvenom stvarnošću: Svećenici
Bratstva mišljenja su da pravi katolici ne trpe homoseksualce u Crkvi, da se
Misa treba slaviti po starim obredima. Matthias Gaudron vodeći je dogmatičar
Svećeničkog bratstva sv. Pija X. na njemačkom govornom području. Predavao je 15
godina dogmatiku na bogosloviji Srca
Isusova u Zaitzkofenu i bavi se sadržajima katoličkog nauka. U intervjuu
pojašnjava stav Bratstva prema Papi.
SPIEGEL ONLINE:
Benedikt je XVI. tražio zbližavanje sa svećenicima Bratstva sv. Pija X. Sada na
Petrovoj stolici sjedi papa Franjo. Čemu se nadate u novom pontifikatu?
Gaudron:
Trenutačno su razgovori između svećenika Bratstva i Vatikana zamrznuti.
Djelomično se pod Benediktom XVI. činilo da je dopuštena kritika II.
vatikanskog sabora. A sada se ispostavilo da ne smijemo izreći kritiku.
Nadbiskup Gerhard Ludwig Müller kao Pročelnik Kongregacije za nauk vjere
nadležan je za nas. On nas ne voli. Prema nama se odnosi odbojno otkada je u
Rimu.
SPIEGEL ONLINE: Franjo
je rekao u jednom vrlo poznatom intervjuu: „Tko je na pretjeran način sklon
doktrinarnoj 'sigurnosti', tko traži uporno nadoknaditi izgubljenu prošlost,
ima statički i zamršen pogled. I tako vjera postaje jedna ideologija među
mnogima.“
Gaudron: To je
problematična izjava. Jednostavno je tako da katolička vjera ima nešto
nadvremensko u sebi. Ako se jedina dogmatska sigurnost treba u tome sastojati
da je Bog Bog u čovjeku, držim da je to ipak premalo. Za ovu predodžbu ne moram
biti katolikom. Istinu vjeroispovijesti ni Papa ne može promijeniti.
SPIEGEL ONILINE:
Benedikt je branio i promicao staru Liturgiju. Što očekujete od pape Franje?
Gaudron: Bio je
važan Benediktov čin razjašnjenje da svaki svećenik načelno ima pravo slaviti
staru Liturgiju. Franjo to ne smije opozvati.
SPIEGEL ONLINE: Franjo
je signalizirao homoseksualcima…
Gaudron:
…njegovo je držanje proturječno. Papa tvrdi da prihvaća nauk katoličke Crkve.
Koji kazuje da je homoseksualnost grijeh. A s druge strane Franjo ostavlja
dojam da je u redu biti homoseksualcem. Uvjerenje da je homoseksualnost grijeh
dijelimo sa Židovima i Muslimanima, a to nije nauk Bratstva sv. Pija X. Ili se
pridržavam nauka, a onda ne mogu odobravati homoseksualnost, ili to napuštam.
Ali onda više nisam katolik.
SPIEGEL ONLINE: Papa
dakle u Vašem smislu nije katolik?
Gaudron: E pa
sada, ne bih to rekao. On kaže da će se pridržavati nauka. Samo upozoravam na
proturječje.
SPIEGEL ONLINE: Ivan
XXIII. i Ivan Pavao II. bit će proglašeni svetima. Što kažete o tome?
Gaudron: S
obzirom na to imamo velike pridržaje. Kod Ivana XXIII. treba nadasve proglasiti
svetim Koncil koji je otvorio. Papa Ivan Pavao II. ostavio je dojam da su sve
religije iste. Ali to nije točno. Katoličku je Crkvu utemeljio Krist i stoga je
istinita. Ali ako sam spoznao ovu istinu, onda ne mogu hiniti da je isto koju
vjeru imam. Samo Katolička Crkva jest prava Crkva.
SPIEGEL ONLINE: Ovaj
stav pak nije od velike pomoći u međureligijskom dijalogu.
Gaudron: Naša
je nakana voditi ljude u Katoličku Crkvu. Stoga moramo razgovarati jedni s
drugima i voditi međureligijski dijalog.
SPIEGEL ONLINE:
Tolerancija je nešto drugo. Vi vodite ideju, cilj dijaloga ad absurdum.
Gaudron:
Tolerancija znači da drugoga respektiram u njegovim uvjerenjima, čak i kada ih
držim krivima, a ne želim ga nasilno obratiti na moja vlastita shvaćanja. To je
razumljivo. Međutim, Katolička je Crkva upravo kod uvjerenih inovjeraca
izgubila puno na vjerodostojnosti, jer u međureligijskom dijalogu se često
tako čini kao da katolici sami ne znaju što je istinito i da tek još moraju
tražiti skupa s vjernicima drugih religija.
SPIEGEL ONLINE: Je li
istina da Bratstvo sv. Pija X. dobiva nove članove?
Gaudron: Da, i
zbog toga nas Vatikan više ne može previdjeti. To nije razantan rast, ali je
postojan.
SPIEGEL ONLINE: Kako
to objašnjavate?
Gaudron: Ljude
privlači kada netko konzekventno živi svoju vjeru. Mnogi kažu da bi Crkva opet
dobila članove kada bi se otvorila. Ali ako bi to bilo tako, onda bi ljudi
morali masovno ići u protestantske crkve gdje to ima što se zahtijeva od
Katoličke Crkve: homo-brak i nema celibata. Neobvezatno nema snagu, ne može
oduševiti. Gdje je Tradicija, tu je i rast.
SPIEGEL ONLINE: Papa
je Benedikt vazda veoma poštovao Tradiciju, unatoč tomu su katolici uvelike istupali iz Crkve.
Gaudron: Crkva
će u Njemačkoj za 15 do 20 godina propasti. Ne dolaze ni svećenici, ni
vjernici. Stoga ne razumijem kako Franjo može kazati da Crkvi nikada nije dobro
bilo kao danas. To je ipak udaljeno od stvarnosti. Crkva jedva da ima
podmlatka. Na Svjetski dan mladih ide jako puno mladih koji inače nikada ne idu
u crkvu i koji s Kristom ne žele imati posla.
SPIEGEL ONLINE:
Dakle, radije malena Crkva za stroge vjernike nego narodna Crkva koja stoji
usred društva?
Gaudron: Da.
Najdraže bi mi bilo naravno kad bismo imali veliku Crkvu uvjerenih katolika
kako je to bio slučaj prije Koncila. Ali ako je cijena za broj članova
razvodnjavanje vjere, onda mi je puno draža malena zajednica.
Razgovor vodila: Anna-Katharina Blaß