1600. obljetnica prijelaza u vječnost sv. Jeronima |
J
eronim, rođen u Stridonu u Dalmaciji, bio je kao mladić kršten u Rimu te je studirao humanističke znanosti s Donatom i drugim veoma učenim ljudima. U službi vjere proputovao je cijelu Palestinu. Potom se povukao u Sirijsku pustinju gdje je proveo četiri godine u čitanju Svetoga pisma te u razmatranju nebeskih blaženstava. Za svećenika ga je zaredio Paulin, antiohijski biskup. Vratio se u Palestinu, u Betlehem, blizu Kristovih jaslica, gdje je vodio život sličan nebeskome te je pobožnim djelima, neprestanim čitanjem i pisanjem svladao đavolske napasti. Tu su mu se kao proroku mnogi obraćali s pitanjima o tumačenju Svetoga pisma. Često su se s njime savjetovali papa Damaz i sv. Augustin zbog njegove jedinstvene učenosti i poznavanja ne samo latinskoga i grčkoga, nego i hebrejskoga i kaldejskoga jezika. Preveo je Stari zavjet s hebrejskoga te je po nalogu pape Damaza uredio prijevod Novoga zavjeta s grčkoga i veći dio protumačio. Prešao je u Nebo u velikoj starosti. Njegovo tijelo je bilo ukopano u Betlehemu, a potom preneseno u Rim i položeno u baziliku svete Marije Velike.(Treće čitanje iz matutina [noćnoga časa] u časoslovu na spomendan sv. Jeronima, 30. rujna)
Bože, koji si se dostojao svojoj Crkvi dati blaženoga Jeronima, priznavaoca svoga, kao najvećeg naučitelja u tumačenju Svetoga pisma; daj nam posredovanjem njegovih zasluga da tvojom pomoću možemo vršiti ono što je on učio riječima i djelima.
(Zborna molitva u misnom obrascu za spomendan sv. Jeronima)