 |
| Serijal: Slavna djela Crkve |
G
algano Guidotti rođen je u plemenitoj obitelji u Chiusdinu blizu Sienne u godini 1148. Postao je vitez slavan poradi svoje žestoke naravi, nasilja i svjetovnoga života.Jedne noći ukaza mu se arkanđeo Mihael u snu, vitez Galgano tada je imao 32 godine. Arkanđeo ga pozva slijediti ga, jer on će mu pokazati put k Bogu. Vitez, iznenađen ali hrabar, slijedî ga po uskom putu, uskom i teškom putu na Monte Siepi. Konačno stadu pred crkvu kružnog tlocrta ispred koje stajahu dvanaest apostola. Oni pozdraviše viteza Galgana i rekoše mu gdje ima poći jer to je volja Božja.
Isprva vitez Galgano zanemarî ovo ukazanje u snu. Nije dugo prošlo međutim, jahao je svog konja u divljini kad se konj iznenada prope i vitez Galgano pade na zemlju. Dok se je mučio ustati osjetî vitez kako ga podižu nevidljive ruke, i tada, vođen anđeoskim glasom, odvaži se na put za Monte Siepi, jedno divlje brdo blizu Chiusdina.
 |
| Susret s anđelom u divljini |
Glas mu reče da se zaustavi i okrene pogled gore. Ondje, na vrhu brda, nalazi se okrugla crkva gdje ju okružuju Naš Gospodin i Djeva Marija zakriljeni apostolima. Dok se je penjao brdom, ukazanje izblijedi. Stigavši na vrh, glas mu opet reče: "Odbaci svjetovne požude".
Galgano odgovori, "Uistinu, rado bih slijedio tvoju zapovijed, no učiniti to za mene bi bilo lako kao presjeći kamen mačem".
I odmah uze vitez Galgano svoj mač, i da dokaže svoj slučaj, zamahne njime glatko i silovito kako priliči vitezu očekujući posve da će oštrica puknuti od šoka. Mač se zabi u stijenu i sasiječe ju prošavši kroz nju kao užarena oštrica kroz putar! Galgano nikada više nije napustio ovo brdo. Do dana današnjega hodočasnici mogu vidjeti mač oblika križa, mač sv. Galgana. Dokazano je da mač potječe iz 12. stoljeća, zabijen je do štitnika u gruboj gromadi što proizlazi iz središta popločenog tla u kružnom kraju kapele Montesiepi.
Priče su se proširile kroz kraj viteza-pustinjaka Galgana koji je koristio gromadu kao oltar gdje je molio. Govorilo se da su divlje zvijeri bile njegovi česti drugovi. Lokalni poljodjelci putovali su uz brdo da bi pričali s njime i tražili njegov blagoslov. Uskoro su se počeli širiti izvještaji o čudima što su se dogodila po njegovom zagovoru.
 |
| Galgano kraj stijene |
Vrag koji nikada ne spava i koji zavidje što je njegov bivši dobar sluga sada činio, posla razbojnika-ašašina prerušenog u monaha da ubije Galgana. Vukovi što su se sprijateljili s pustinjakom ubiše ovog zlikovca i oglodaše njegove kosti.
Jednu godinu po zabijanju mača u stijenu na Monte Siepi, Galgano umrije 3. prosinca 1181. u dobi od 33 godine. Do tada je slava Galgana postala tako velika da su biskupi i opati prisustvovali njegovu pokopu. Sljedeće godine biskup Volterre dade Monte Siepi cistercitima da ondje izgrade svetište u spomen Galgana ponad njegovog malog pustinjačkog doma na stijeni.
Proces kanonizacije Galgana započe u 1185., tek nekoliko godina po njegovoj smrti. Djela procesa kanonizacije su najstarija što su preživjela, u njima se nalaze iskazi pod prisegama o čudima što ih je Svetac učinio, kako za života tako i poslije.
 |
| Legendarni mač viteza Galgana moguće je vidjeti do dana današnjega |
Nakon Galganove smrti iz njegova su skalpa dugo vremena nastavili rasti plavokosi uvojci. Čudesna glava bi izložena na svečanom mjestu u Kapeli, a izglodane kosti zlikovca stavljene su na drugu stranu nasuprot relikviji. Gomile hodočasnika bile su tako brojne da su u 1218. cisterciti bili ovlašteni izgraditi još jedan samostan nazvan po svecu nedaleko u dolini ispod pustinjačkog doma.
Izgradiše opatiju sv. Galgana, jednu od najljepših gotičkih građevina u čitavoj Italiji. Samostan je brzo postao moćan i poštovan: monasi iz sv. Galgana uposleni su na visoka mjesta kroz cijelu Toskanu.
Nažalost, do 16. st. nekoć slavni cistercitski samostan stajaše u ruševinama. No polukružna kapela Montesiepi preživjela je, još uvijek udomljuje slavni mač sv. Galgana, simbol za sva vremena o obraćenju ćudljivoga viteza, a izglodane kosti ašašina stoje ondje kao upozorenje svima koji žele nauditi svetim osobama i onome koji bi poželio ukrasti mač sv. Galgana.
Postoje oni koji kažu da je ovaj mač doveo do stvaranja mita o maču u stijeni u djelu o kralju Arturu. Prve priče o kralju Arturu pojavljuju se desetljećima nakon kanonizacije sv. Galgana u pjesmi burgundijskoga poete Roberta de Brona. Govori se kako su priče o Okruglom stolu inspirirane okruglom kapelom dok je ime Galgano izmijenjeno u Gawain.
Iako se Britanci ustručavaju priznati, vrlo je izgledno da su priče o kralju Arturu temeljene na istinitome liku talijanskog viteza-sveca.
 |
| Kapela Montesiepi kružnog tlocrta; Toskana |