Polaganje vijenca nakon napada
na Notre-Dame u Nici 2020. godine
O
vo je broj kršćana progonjenih zbog svoje vjere u različitim stupnjevima širom svijeta tijekom cijele 2020. godine: 340 milijuna. Val koji je većini zapadnih medija teško uočiti.
Svake godine nevladina organizacija Open Doors objavljuje detaljan indeks progona koje su pretrpjeli kršćani: podaci objavljeni 12. siječnja 2021. pokazuju da su Kristovi učenici primarne žrtve vjerskoga nasilja u svijetu, i to u gotovo potpunoj – ili suodgovornoj? – ravnodušnosti sa Zapada.
U 50 zemalja na kojima je Open Doors temeljio svoju studiju, broj ubijenih kršćana zbog svoje vjere povećao se između 2019. i 2020. godine za 60%, s 2.983 na 4.761: u prosjeku trinaest kršćana dnevno bude ubijeno.
Također 4.277 kršćana bude uhićeno bez suđenja, u prosjeku više od jedanaest dnevno.
Tijekom 2020. godine oteto je 1.710 kršćana, što je u prosjeku više od četvero dnevno.
Predstavljajući izvješće Cristian Nani, direktor Open Doorsa, identificira ono što naziva „devet matrica” protukršćanskoga progona: među kojima glavna matrica progona ostaje – što nije iznenađujuće – islam, usko praćen vjerskim nacionalizmom, posebno hinduističkim. Zatim dolaze komunističke ideologije, koje su neki na Zapadu malo prebrzo zakopali.
Ako uzmemo u obzir progone po državama, Sjeverna Koreja je dvadesetu godinu zaredom osvojila crni dres protukršćanskoga nasilja, budući da je u ovoj zemlji „biti otkriven kao kršćanin isto što i smrtna kazna“, naglašava studija nevladine organizacije.
Nakon Sjeverne Koreje, nagrade za ugnjetavanje dijele i druge države: Afganistan, Somalija, Libija, Pakistan, Eritreja, Jemen, Iran, Nigerija, Indija, Irak i Sirija.
Prema Open Doorsu nasilje u Nigeriji doseglo je „razinu genocida“ jer živote kršćana ugrožavaju militantni Fulani, militantna skupina Boko haram i zapadnoafrički ogranak organizacije Islamska država (ISWAP).
Konačno, treba napomenuti da je pandemija koju je prouzročio Sars-CoV-2 ili COVID-19 prilika za određene države – poput Kine – da povećaju svoju kontrolu, čak i svoj obruč nad vjerskom praksom kršćana.
Jedina pozitivna činjenica: nagli pad uništenja crkava i vjerskih zgrada – oratorija, sjemeništa, škola, bolnica. U 2019. uništeno ih je 9.488, nasuprot „samo“ 4.488 u 2020. godini.
Izvor: fsspx.news