V
ijest je obznanio ravnatelj Tiskovnog ureda Svete Stolice Matteo Bruni ovog utorka, 15. ožujka. Čin će se odviti tijekom pokorničkog bogoslužja koje će papa Franjo predvoditi u bazilici svetog Petra 25. ožujka.
Čovječanstvo, kao i katolici – pojam u koji je uključena i crkvena hijerarhija – često se odazivaju na molbe Neba samo kada ga potrese neka kušnja. Tema posvete Rusije Bezgrješnome Srcu Marijinu koje je zatraženo u Fatimi nam to ilustrira. Evo teksta najave posvete koju će Papa izvršiti za deset dana.
„U petak, 25. ožujka, tijekom pokorničkog bogoslužja koje će u 17 sati predvoditi u bazilici svetog Petra, papa Franjo posvetit će Rusiju i Ukrajinu Bezgrješnome Srcu Marijinu. Isti čin, istoga dana, u Fatimi će izvršiti kardinal Konrad Krajewski, papinski milostinjar, poslan od Svetog Oca.“
Posvetu Rusije zatražila je Blažena Djevica u Fatimi tijekom ukazanja 13. srpnja 1917. Zahtjev je popraćen prijetnjom, odnosno upozorenjem, koje je predvidjelo da će Rusija, ako se čin ne izvrši, proširiti svoje zablude po cijelome svijetu, potičući ratove i progon Crkve.
Naša Nebeska Majka dodala je da će „dobri biti mučeni, Sveti će Otac morati puno trpjeti, razni narodi bit će uništeni“.
Razni čini koje su ostvarili pape
Kao odgovor na ovaj zahtjev tijekom 20. stoljeća postojali su različiti čini posvećenja. Tako je Pio XII. 31. listopada 1942. godine posvetio svijet, Crkvu i čovječanstvo Bezgrješnom Srcu Marijinu, a 7. srpnja 1952. posebno je tom istom Srcu posvetio narode Rusije apostolskim pismom Sacro vergente anno:
„Kao što smo prije nekoliko godina posvetili cijeli svijet Bezgrješnome Srcu Djevice Majke Božje“, čitamo, „danas posvećujemo na vrlo poseban način tom istom Bezgrješnom Srcu sve narode Rusije“.
Dana 21. studenog 1964. Pavao VI. obnovio je posvetu Rusije Bezgrješnome Srcu u nazočnosti otaca Drugoga vatikanskog sabora. Neki su istaknuli da ova dvojica papa nisu savršeno ispunila zahtjev, budući da su se, prema riječima sestre Lucije, svi biskupi morali pridružiti tom činu.
Papa Ivan Pavao II. sastavio je molitvu za „čin posvete“ svijeta koji bi se obilježio u bazilici Svete Marije Velike 7. lipnja 1981. na svetkovinu Pedesetnice. Ali 14. svibnja bio je žrtva napada na Trgu svetoga Petra koji je počinio Turčin Ali Agça. Papa će konačno izvršiti ovaj čin 13. svibnja 1982., čin koji će biti obnovljen 1983. godine.
Dana 25. ožujka 1984. na Trgu svetog Petra, u duhovnom zajedništvu s biskupima cijeloga svijeta, koje smo prethodno spomenuli, papa Ivan Pavao II. obnovit će čin koji je sam učinio prethodne godine. Ali u svim tim slučajevima Papa nije spomenuo Rusiju.
Konačno, posljednju posvetu svijeta izvršio je papa Franjo 13. listopada 2013. godine.
Tako će na blagdan Blagovijesti biti riječ o posebnom posvećenju Rusije i Ukrajine. Taj čin zasigurno ima veliku simboličku snagu, a možemo se nadati da će Bezgrješno Srce Marijino uslišati molitvu njezine djece da se okonča rat. Ali iznad svega neka naša Nebeska Majka zaustavi širenje zabluda unutar Crkve, što je puno potrebnije.
Izvor: fsspx.news