Što
trebamo misliti o jubilejskoj godini milosrđa koju je papa Franjo
sazvao u povodu zaključenja Drugog vatikanskog sabora? Nedvojbeno se
stvara utisak podijeljenosti. S jedne je strane svaka Sveta godina
vrijeme milosti u kojemu Crkva svakome vjerniku iz blaga zasluga
Isusa Krista i svetaca nudi svečani potpuni oprost za vremenite
kazne grijeha. K tome se daruju prebogate milosti za posvećenje
osobnog života. S druge je strane posvema očito da jubilej jednoga
koncila koji je uveo vrijeme neopisivog crkvenog propadanja ne može
biti prigoda za radost. Kako se onda trebamo držati?
Budući
da posebni razlog jedne svete godine ne dira njezinu bit, oba se
elementa mogu jasno držati odvojenima. Ništa nas ne sprječava da
se okoristimo milostima koje nam Bog nudi preko svojega Namjesnika na
zemlji, a da se i dalje distanciramo od štetnog karaktera Drugog
vatikanskog sabora. U pismu prijateljima i dobročiniteljima od 24.
svibnja 2015. Generalni poglavar Svećeničkog bratstva sv. Pija X.
jasno je naznačio put kojim valja krenuti:
„Kad
se ustave milosti širom otvore, moramo primati u izobilju! Sveta
godina je velika milost za sve članove Crkve. Živimo, nakon svega,
od pravog milosrđa, kako nas uče sve stranice Evanđelja i
tradicionalne liturgije. U skladu s „prethodnim razlučivanjem“
[1] na kojem je nadbiskup Lefebvre utemeljio vođenje Bratstva svetog
Pija X., u ovim vremenima zbrke, odbijamo jednostrano milosrđe i
živimo od milosrđa u svim njegovim aspektima.(…)
Shvatimo
ozbiljno ovaj poziv za milosrđem, kako su to učinili stanovnici
Ninive! Krenimo u potragu za izgubljenim ovcama, molimo za obraćenje
duša, činimo svi koliko god možemo djela milosrđa, i materijalna
a osobito duhovna djela, jer ovo potonje napose nedostaje. Ako je
Gospa mogla reći, prije više od jednog stoljeća, da je sve što je
mogla učiniti zadržati ruku svoga Sina koja se sprema udariti...
što bi rekla danas?
Što
se tiče nas, draga braćo i sestre u vjeri, moramo iskoristiti ovu
Svetu godinu da bismo molili Boga za milosrđe svoga sve
intenzivnijeg obraćenja prema svetosti i tražili milosti i
oproštenje od Njegovog beskrajnog milosrđa. Pripremat ćemo se za
stogodišnjicu ukazanja Gospe u Fatimi vježbajući odanost njezinom
Žalosnom i Bezgrešnom Srcu i širiti je svim snagama, kao što je
to zahtijevala. Molit ćemo da njezini zahtjevi, osobito posvećenje
Rusije, konačno budu ispravno provedeni.“
Sa
svećeničkim blagoslovom,
p.
Stefan Frey