Istraživački
news-magazin 60
Minutes Overtime koji se
prikazuje na CBS
objavio je prve rezultate opsežnoga i detaljnoga ispitivanja iz
kojih je razvidan utjecaj pametnih telefona i ostalih tablet računala
na razvoj dječjih mozgova.
Novinari
CBS-a otkrivaju kako su se zainteresirali za neurološki utjecaj
mrežno povezanih uređaja na djecu nakon sastanka s Tristanom
Harrisom 2017. godine. Bivši direktor tvrtke Google objasnio im je,
ne trepnuvši
okom, da su pametne aplikacije dizajnirali njegovi inženjeri kako bi
,,uhvatili pozornost korisnika“
i ,,stvorili naviku“,
a time i oblik ovisnosti.
Programeri
to čak nazivaju ,,hakiranje mozga“,
ali se zbog toga ne doimaju posebno zabrinuti. Da bismo izmjerili
utjecaj koji imaju mrežni pametni uređaji na malu djecu, moramo se
prisjetiti da djeca u SAD-u provedu na svojim mobitelima u prosjeku
četiri i pol sata dnevno, a mladi ih Europljani brzo sustižu.
Sve
više djece dobiva svoje pametne telefone i tablet računala u sve
mlađoj dobi: pitamo se zašto!
U
dva izvješća prikazana u emisiji 60 Minutes
pedijatar Dimitri Christakis, ravnatelj
Dječje bolnice u
Seattleu i profesor na Medicinskom
sveučilištu u Washingtonu, objašnjava kako mala djeca koriste sve
više mobilnih uređaja kako bi se smirili umjesto da se nauče
smiriti uz pomoć svojih roditelja.
Ovaj
autor 70 i više radova o djeci upozorava da tehnologija sve više
zamjenjuje odnos djece s roditeljima. Upozorava roditelje: ,,Djeci je
potrebnije roditeljsko krilo od aplikacija“.
Istraživanje
o kognitivnom
razvoju mozga kod
adolescenata, poznato kao ABCD, najveće
dugoročno istraživanje ikad provedeno u SAD-u, započelo je 2016.
godine. Obuhvatilo je 11,874 djece u dobi od 9 do 10 godina na kojima
se redovito provodi niz neuroloških ispitivanja.
Alkohol,
droga, nasilje i... zasloni?
Dr.
Gaya Dowling, članica Nacionalnoga instituta za zdravlje (NIH)
zadužena za ovo istraživanje, objašnjava kako je početna svrha
projekta bila ,,ocijeniti neurološke učinke alkohola, droga i
sportskih ozljeda na djeci“.
Znanstvenici
su vrlo brzo odlučili obuhvatiti istraživanjem i vrijeme provedeno
ispred mrežno povezanih uređaja, objašnjava Gaya Dowling: ,,Ovi
uređaji izazivaju toliku ovisnost da smo se pitali imaju li značajan
utjecaj na naš mozak i društveni
razvoj“.
Prvi
rezultati su neosporni i pokazuju da kod 4,500 djece koja ,,provode
puno vremena uz zaslone ovih uređaja“
postoje ,,značajne razlike u fizičkom razvoju mozga“.
Preciznije, moždana kora, odnosno vanjski sloj sive kore mozga koji
obrađuje informacije iz pet osjetila, prerano je stanjen. Stručnjake
zabrinjava: ,,ono
što bismo očekivali kako ćemo vidjeti kasnije, sada se događa
malo ranije“.
Takvo
stanjivanje moždane kore može se vidjeti uglavnom kod starijih
ljudi i usko je povezano s padom neurona i time kognitivnih
(spoznajnih) funkcija. Ekstremni slučaj tako nečega uočava se u
Alzheimerovoj bolesti.
I
ne pokušavajte reći dr.
Dowling da su ti rezultati slučajnost. ,,Kada imate 12,000 djece,
tada možete provjeriti mnogo stvari“,
objašnjava.
Dakle,
kako bi se ustvrdilo je li zaista vrijeme provedeno na zaslonu ono
što je tomu uzrok, mogu se
pogledati djeca
koja provode dosta vremena za zaslonima uređaja u odnosu na djecu
koja to ne čine, djeca koja ne provode dosta vremena na zaslonima
uređaja i bave se sportom, u odnosu na djecu koja provode dosta
vremena na zaslonima uređaja, a ne bave se sportom. Stoga, mogu
se ublažiti neki
od tih utjecaja na ono što se vidi
u smislu posljedica na mozak.
Kognitivni
rezultat je dokazan
Informacije
dobivene ovim istraživanjem također ističu već drugdje uočenu
činjenicu da
djeca koja provode dva ili više sati dnevno za zaslonima uređaja
ostvaruju manje bodova na testovima pamćenja i jezika od onih koji
to ne rade.
60
Minutes
upozorava: očekuju se mnoga druga otkrića, budući da će podaci
prikupljeni od strane NIH-a biti dostupni istraživačima diljem
svijeta. No, može potrajati još mnogo godina prije no što
znanstvenici uspiju riješiti pitanje poput onoga
što je bilo prije,
kokoš ili jaje: može li se proučavanjem mozga djeteta utvrditi
koliko je vremena ono provelo uz zaslone uređaja ili je li vrijeme
provedeno pred zaslonom uređaja ono što oblikuje dječji mozak?
Svi
istraživači neuroznanosti koje su ispitivali novinari CBS-a
slažu se da do onog trenutka kada pronađu
odgovor, postoji velika mogućnost da će se pojaviti nova
tehnologija kako bi zamijenila multifunkcionalni uređaj koji
upravlja pažnjom naše djece.
Silicijska se dolina uvijek razvija brže od znanosti.
,,Inteligencija
/ sposobnost rasuđivanja u smrtnoj opasnosti“
kako ju je dijagnosticirala Marcel de Corte prije pedeset godina i
danas je razvidno prevladavajuća stvarnost.
Izvor:
ABCD Study / 60 Minutes Overtime / The New York Times / FSSPX.News –
18. 12. 2018.