Kardinal
Gagnon (+2007.) s bogoslovima
u
francuskoj Bogosloviji Flavigniju
1987. godine
Dana
8. prosinca 1987. nadbiskup Lefebvre je u Écôneu primio kardinala
Édouarda Gagnona koji je došao iz Rima radi vizitacije vjerskih
ustanova Svećeničkog bratstva sv. Pija X. i prijateljskih zajednica
po nalogu Rima. Bilo je to vrijeme otvorenosti.
Tijekom
ljeta 1987. godine nadbiskup Lefebvre se posve očito razilazio u
mišljenju s kardinalom Ratzingerom o vjerskoj slobodi, a godinu dana
prije toga se pokazao krajnje uznemirenim poradi skandala u Asizu.
Unatoč svemu tome, posjet kardinala Gagnona bio je razlog za radost
jer je na vrlo javan način očitovao želju da se održi vidljiva
povezanost s crkvenom hijerarhijom pa sastojala se ona i od članova
koji su često zavedeni novim uredbama pokoncilskog vremena.
Na
blagdan Bezgrješnog Začeća, na drugoj strani Atlantika, pater
Richard Williamson, rektor američke bogoslovije u Ridgefieldu,
pozvao je svoje bogoslove da se žarko mole da se Bratstvu opet
prizna ona kanonska regularnost koja mu je nepravedno oduzeta:
,,Molimo
za Bratstvo. Molimo
osobito za kardinala Gagnona koji se danas ponovno vratio u
bogosloviju Bratstva u Švicarskoj. Dovršio je svoju jednomjesečnu
vizitaciju u kućama Bratstva u Švicarskoj, u Francuskoj i u
Njemačkoj. Molimo za to
da on, kada bude sastavljao svoje izvješće o Svećeničkom bratstvu
na uvid Svetom Ocu, predstavi istinu na takav način da ono
dobije Papino odobrenje. Molimo se za Papu da on učini ono što bi
jasnije trebao činiti: da dade Bratstvu pravni status koji ono posve
zaslužuje i apsolutno treba radi dobra cijele Crkve, kao
i samog Bratstva“.
U
ovih nekoliko redaka ne može se pronaći ništa od onih krivih
predodžbi koje su razvijene kasnije i prema kojima su rimske vlasti
posve strane Katoličkoj
Crkvi, da Bratstvo mora prekinuti svaku povezanost sa Svetom Stolicom
ili da se ono jednom zauvijek treba držati podalje od njezinih
predstavnika. Baš suprotno, tijekom cijelih posljednjih
desetljeća koje je nadbiskup Lefebvre živio ovdje na zemlji, bio je
nadahnut dvostrukom željom – da sačuva dvotisućljetnu Tradiciju
Crkve, tražeći pravo da može nesmetano nastaviti upravo s ovim
eksperimentom. Svojim nasljednicima na čelu djela koje je on
utemeljio povjerio je zadaću da razotkriju one zapreke koje
omogućuju ili ne omogućuju eksperiment Tradicije.
Izvor: http://credidimus-caritati.blogspot.de