P
oznato svetište smješteno u Cotignacu bogato je milostima, ali i svojom poviješću. Njegov početak povezan je s dvostrukim ukazanjem Djevice Marije jednom drvosječi u tom kraju.Povijesni kontekst
Godine 1517. Martin Luther je na vrata crkve u Wittenbergu izvjesio svojih 95 teza, što je označilo početak njegove pobune. Godine 1509. prošao je blizu Cotignaca na putu za Rim. U ožujku 1519. ponovno je zajamčio papi Lavu X. svoju vjernost. Ali tri godine kasnije Njemačka je gorjela, a ubrzo i veći dio Europe.
Štoviše, te je godine vladao Franjo I. i razvila se renesansa, „u kojoj smo mogli vidjeti prvu veliku modernu povijesnu manifestaciju ateizma koji će zaobilaznim putem i povratkom na poganski naturalizam voditi do materijalističkih sustava koji pokrivaju moderni svijet i prijete da će ga preplaviti” [1].
Ukazanja Djevice Marije
Dana 10. kolovoza 1519., na blagdan svetoga Lovre mučenika, drvosječa Jean de la Baume [2]., popeo se na Mont Verdaille koji gleda na Cotignac. Bile su mu 22 godine. Dan je započinjao molitvom. Odjednom mu se ukazao oblak koji je okruživao Djevicu Mariju s Djetetom Isusom u naručju, u pratnji svetoga Mihaela arkanđela i svetoga Bernarda. Gospa je stajala.
Zatim se obraća Ivanu ovim riječima: „Ja sam Djevica Marija. Idi i reci svećenstvu i konzulima iz Cotignaca da mi ovdje sagrade crkvu pod imenom Gospe od Milosti i neka dođu u procesiji primiti darove koje želim ondje širiti.”
Zatim je vizija nestala. Ivan je poruku zadržao za sebe. Sljedeći dan, 11. kolovoza, vratio se na isto mjesto da dovrši svoju sječu. Ukazanje se ponovilo i iznova je dobio istu poruku. Jean je zatim odjurio u selo da objavi što je vidio i čuo.
Njegovo je svjedočanstvo bilo dobro primljeno, tako da sljedećega 14. rujna, na blagdan Svetog Križa, općinski arhiv izvješćuje o polaganju prvoga kamena nakon velike procesije koju je činila cijela zajednica, svećenstvo i načelnik na čelu.
Crkveno odobrenje nije se dugo čekalo jer je 17. ožujka 1521. papa Lav X. papinskom bulom dodijelio niz povlastica svetištu Gospe od Milosti.
Veza s francuskom monarhijom
Godine 1637. Djevica Marija ukazala se četiri puta tijekom iste noći bratu Fiacreu, u samostanu Gospe od Pobjede u Parizu i zatražila je da se kraljica moli „Gospi od Milosti” u Cotignacu, da konačno rodi potomka kralju Luju XIII. Rođenje budućeg Luja XIV. dogodit će se devet mjeseci kasnije.
Nakon ovoga čuda kralj Luj XIII. odlučio je posvetiti francusko kraljevstvo Djevici, koja će ovomu skromnomu mjestu donijeti nacionalnu čuvenost. Osobni posjet kralja Luja XIV. 1660. godine u pratnji njegove majke i kraljevi znakovi priznanja svetištu učvrstili su snažnu vezu između monarhije i svetišta Gospe od Milosti.
Sadašnja crkva datira iz 1810., prvobitnu crkvu opljačkali su i uništili revolucionari. Nova crkva obnovljena je na istom planu kao i prvobitna crkva, a dobila je Gospin kip koji je bio sačuvan od razarajućega bijesa, kao i sliku Gospe koja predstavlja ukazanje i datira iz 16. stoljeća.
Blažena Djevica je održala svoje obećanje i nastavlja svojim milostima obasipati hodočasnike Cotignaca.
Izvor: fsspx.news
[1] Gabriel Henri Blanc, Religious History of Cotignac, Imprimerie Rimbaud, Cavaillon, 1986., str. 77.
[2] „La Baumo” na provansalskom znači špilja. Vjerojatno je živio u pukotini stijene Cotignac. Poznato svetište St. Baume svete Marije Magdalene odnosi se na svetu špilju.
[1] Gabriel Henri Blanc, Religious History of Cotignac, Imprimerie Rimbaud, Cavaillon, 1986., str. 77.
[2] „La Baumo” na provansalskom znači špilja. Vjerojatno je živio u pukotini stijene Cotignac. Poznato svetište St. Baume svete Marije Magdalene odnosi se na svetu špilju.