IZBORNIK
▼
Molitva za kanonizaciju nadb. Marcela Lefebvrea
O ISUSE,
Vječni Veliki Svećeniče,Koji si se udostojao uzdići
Tvog vjernog slugu
Marcela Lefebvrea,
Na čast Episkopata
Te mu podario milost
Da bude Neustrašiv Branitelj
Svete Mise,
Katoličkog svećenstva,
Tvoje Svete Crkve,
te Svete Stolice,
Da bude Hrabar Apostol
Tvog Kraljevstva na zemlji,
Da bude vjerni sluga
Tvoje svete Majke
te da bude svijetli primjer
Milosrđa,
Poniznosti,
i svih ostalih vrlina;
Daruj nam molimo te,
Po njegovim zaslugama,
Milosti koje tražimo od Tebe,
Kako bi sigurni u njegov čvrsti zagovor kod Tebe,
mogli jednog dana vidjeti njega
uzdignutoga na čast naših oltara. Amen.
Da se ne zaboravi…
Jedini
razlog koji može ovlastiti, opravdati katolika da se odupre crkvenim
vlastima jest vjera.
Osobito
s obzirom na liturgiju samo vjera može motivirati odbacivanje novog
obreda
Mise i temeljni razlog zbog kojeg svaki svećenik i vjernik ne može
prihvatiti Novus ordo jest upravo stoga što „predstavlja kako u
cjelini, tako i u pojedinostima, zapanjujuće udaljavanje od
katoličke teologije.“ [1]
Takvo
udaljavanje od katoličke teologije posljedica je približavanja,
željenog i odobrenog, protestantskom nauku i bogoslužju kako je
izjavio sam Pavao VI. koji je uveo novi obred: „Nastojanje
koje se traži od odijeljene braće da se ujedine, mora odgovarati
nastojanje,
isto tako mučno za nas, da se Rimska Crkva očisti u svojim obredima
kako bi postala željenom i da bi se u njoj moglo obitavati“ [2].
Peta godišnjica dokinuća dekreta o izopćenju
Na današnji dan prije pet godina dokinut je dekret pape Ivana Pavla II. po kojem je izopćen nadbiskup Marcel Lefebvre i četvorica biskupa koje je posvetio. Učinio je to nasljednik Ivana Pavla II., papa Benedikt XVI. Nakon kratkog vremena otpočeli su razgovori Svećeničkog bratstva sv. Pija X. s Rimom.
Prigodom
dokinuća dekreta o izopćenju objavljujemo intervju s preuzvišenim
biskupom Bernardom Fellayom koji je dao talijanskom dnevniku 'Libero'
na dan objavljivanja.
Monsinjore
Fellay, ovdje na stolu nalazi se dekret Svete Stolice koji dokida
ekskomunikaciju četvorice biskupa Bratstva sv. Pija X. Što osjećate?
Biskup
Bernard Fellay:
Radost, zadovoljstvo. To nisu osjećaji čovjeka koji vjeruje da je
pobjednikom. Što je Bratstvo sv. Pija X. činilo od svog utemeljenja
i što će i dalje činiti, činilo je i dalje će vršiti samo za
dobro Crkve. I biskupska ređenja godine 1988. služila su ovome
cilju – dobru Crkve i našemu preživljavanju. Nadbiskup Lefebvre
je morao, naglašavam: morao – osigurati kontinuitet. Mi nismo
ništa drugo nego malena lađa u olujnom moru. Uvijek smo bili na
usluzi Crkvi i to ćemo uvijek i biti. Dokinuće dekreta o izopćenju
i motuproprij za dopuštanje stare Mise pape Benedikta XVI. za našu
su malenu lađu važan – zbilja važan – signal. Stoga govorim o
radosti i zadovoljstvu.
Glad i žeđ za riječju Božjom
"Evo,
dani dolaze - riječ je Gospodnja - kad ću poslati glad na zemlju,
ne glad kruha ni žeđ vode, već slušanja riječi
Gospodnje. Tumarat će od mora do mora, od sjevera do istoka
potucati se ištući riječ Gospodnju, ali je neće naći. U onaj će
dan obamirati od žeđi lijepe djevojke i mladići.“ (Amos
8, 11-13)
Prorok Amos
opominje ovako još u Starome zavjetu. Piše li to samo Izraelcima
ili nama svima? Nisu li baš danas te riječi nadasve aktualne?
Jesu li to baš
naši dani o kojima prorok govori? Je li baš to ovo vrijeme kada
mladići i djevojke odlaze na druge kontinente - tumarajući od mora
do mora, a čuju samo nekakve govore o ovosvjetskim stvarima. Riječ
Gospodnja, ona riječ koja preobražava naše duše, a onda i cijeli
svijet, kao da je utihnula.
Kardinal Sean O'Malley i „pastorica“ Anne Robertson
Tijekom ekumenskog bogoslužja u Sudburyju kardinal Sean O'Malley zatražio je od „pastorice“ Anne Robertson da mu pomaže čelo kao znak obrednog obnavljanja njegova krštenja.
Lokalne novine
Patriot-Ledger
objavile su osvrt gospođe Robertson na taj događaj: „Ono što me
iznenadilo poglavito je činjenica da je on prihvatio primiti
pomazanje iz mojih ruku – na njegov zahtjev – budući da sam žena
u službi… Bila sam zapanjena da jedan čovjek koji bi jedan dan
mogao biti papa od mene to traži.“
Nastavlja se
samouništenje Crkve po njezinim službenicima! Dokada ćemo još
morati čekati snažnu reakciju onih članova hijerarhije koji su još
sačuvali vjeru?
Izvor: Rorate
Coeli
Radost evanđelja - žalost vjernika (II.)
II.
Bonum ex integra
causa, malum ex quocumque defectu,
kaže klasična izreka: dobro proistječe iz punine; ako li je
naprotiv bitni dio jedne stvari loš, tada je i cjelina loša. Dobra
i ugodna stajališta u papinskoj Pobudnici ne mogu nas zavarati o
čvrstoj volji da se Drugi vatikanski sabor ne ostvaruje samo po
slovu, nego i po (ne-)duhu. Trilogija vjerska
sloboda-kolegijalnost-ekumenizam,
koja po riječima nadbiskupa Lefebvrea odgovara krilaticama francuske
revolucije sloboda-jednakost-bratstvo,
programski je razvijena.
1. Ponajprije se, među ostalim, u broju 94 i 95 teško prekoravaju
vjernici koji su povezani s Tradicijom te ih se čak optužuje zbog
neo-pelagijanstva: „To
je navodna doktrinarna i disciplinarna sigurnost koja daje povod za
narcisoidnu i autoritarnu elitističku svijest, gdje se, umjesto da
se druge evangelizira, njih analizira i vrednuje i, umjesto da se
olakša pristup milosti, energije se troše u kontroliranju“
(...)
„Ne
postoji stvarno zanimanje ni za Isusa Krista, ni za ljude“ (...)
„Kod jednih se utvrđuje očevidna briga za liturgiju, nauk i ugled
Crkve, a da im stvarno uranjanje Evanđelja u narod Božji i
konkretni zahtjevi povijesti prave brige“.
Odakle
Papa to zna? Ne dokazuje li suprotnost upravo dinamika kršćana
čvrsto ukorijenjenih u katoličkoj vjeri? O našem Bratstvu ćemo
šutjeti: zar Franjevci Bezgrješne nisu bili rastuća mlada i
misionarska redovnička zajednica koja je sada zbog brutalnog zahvata
Vatikana teško narušena, ako ne i razorena? Pobudnica nastavlja:
„Na
ovaj se način život Crkve pretvara u muzejski izložak ili u
vlasništvo nekolicine malobrojnih.“
Oznake:
ekumenizam
kolegijalnost
Kriza u Crkvi
papa Franjo
vjerska sloboda
nadnevak:
utorak, siječnja 21, 2014
Molitvena osmina za jedinstvo kršćana
Dana 18. siječnja
počela je molitvena osmina koja se tradicionalno održavala radi
povratka odvojenih kršćana jedinstvu Katoličke Crkve.
Nakon II.
vatikanskog sabora cilj je ove inicijative posve izvrnut u ime
ekumenizma.
Ne govori se više o
povratku katoličkom jedinstvu onih koji su se od njega udaljili,
nego o pronalasku jedinstva koje je sama Crkva navodno izgubila,
zaboravljajući to da je „jedna“ u vjeri, u bogoslužju i u
hijerarhiji teološko obilježje upravo Katoličke Crkve koju je
jedinu utemeljio Isus Krist i da se to obilježje gubi baš
odvajajući se od nje.
Fatimska proslava u Rimu: posvete svijeta nije bilo
I
mi smo se radovali najavi posvete svijeta Bezgrješnom Srcu Marijinu
koju je papa Franjo trebao izvršiti na trgu sv. Petra u Rimu te smo
o tome pisali 24. kolovoza 2013. ovdje na blogu. Premda to nije
posveta Rusije kakvu je zahtijevala Blažena Djevica u Fatimi, ipak
je to trebao biti velik događaj za cijelu Crkvu. Do posvete očito
nije došlo, nažalost. Prenosimo o tome tekst patera Andreasa
Mählmanna, FSSPX, preuzet iz glasila Svećeničkog bratstva sv. Pija
X.: Mitteilungsblatt
(prosinac 2013.).
Trinaestog je kolovoza na službenim stranicama Svetišta u Fatimi najavljeno: „U listopadu papa Franjo želi u Vatikanu posvetiti svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu“. Premda posveta svijeta nije sastavnim dijelom Fatimske poruke – ondje je zahtijevana posveta Rusije koju treba izvršiti Papa u zajedništvu s biskupima svijeta – ipak je ova najava itekako promatrana kao znak nade, osobito s obzirom na situaciju na bliskom istoku koja se pogoršava, kao i na činjenicu da se u fatimskoj poruci Bezgrješno Srce Marijino prikazalo „posljednjim sredstvom spasenja“ koje Bog još daje. Njegova je volja utemeljiti štovanje Bezgrješnog Srca njegove Majke u svijetu.
Možemo li Križarskoj vojni moljenja svete Krunice dodati i svoje osobne molitvene nakane?
Budući da mnogi vjernici pitaju mogu li svoju Krunicu s privatnim nakanama dodatno povezati s nakanom Križarske vojne na koju je pozvao Generalni poglavar Svećeničkog bratstva sv. Pija X., objavljujemo odgovor na to pitanje koji je objavljen na web stranici Američkog distrikta Bratstva.
Trostrukoj
molitvenoj nakani Križarske vojne, tj.
- Kako bi se zazvala posebna zaštita Bezgrješnog Srca Marijina na djela Bratstva
- Za povratak Tradicije u Crkvi
- Za pobjedu Bezgrješnog Srca Marijina po posveti Rusije,
mogu
se, naravno - kao i kod svake svete Krunice – dodati osobne
intencije.
Možemo,
dakle, svoju Krunicu prikazati za osobne nakane (kao primjerice za
dobro obitelji ili za pokojne) dok je istodobno prikazujemo za
trostruku intenciju Križarske vojne (kao daljnju intenciju). Krunice
prikazane na ovaj način smiju se također navesti na popisu
izmoljenih Krunica.
Dakle,
to je posve jednostavno! Stoga se nadamo da ćete i u ovoj novoj
godini od 1. siječnja do 8. lipnja iskoristiti priliku i da ćete
sve Vaše Krunice povezati s intencijama Križarske vojne!
Neka
draga Gospa od Krunice ove 2014. godine za Vas isprosi mnoge milosti!
Izvor:
pius.info
Dragi Bože, oslobodi naš narod od psovke!
Ovih
smo blagdanskih dana čuli mnoštvo lijepih riječi, dobrih želja,
blagoslova. Svi su nam željeli sve najbolje, najljepše, zdravlje,
radost, dug život, blagoslov, obilje i sreću. Zazivao se mir,
veselje, spokoj, budila se nada i vraćao se osmijeh na licima.
Svi su nas blagoslivljali, blagoslivljajući Boga!
Ovih
se blagdanskih dana nekako udalji od naših ušiju ona svagdašnjica
u kojoj čujemo sve suprotno od ovoga što smo slušali ovih dana:
čujemo psovku, bogopsovku, hulu, proklinjanje, prostote i uvrede.
Svećeniče, gdje je tvoja Misa? (I.)
Započinjemo serijal čiji je naslov
nadahnut istoimenom knjigom (Priest,
where is thy Mass? - Mass, where is thy Priest?), koja sadrži svjedočanstva
svećenika, o tome zašto su smatrali obveznima u savjesti napustiti novu Misu i prijeći - ili vratiti se, služenju isključivo tradicionalne
latinske Mise. Prvi od intervjua uzet je iz spomenutog naslova.
p. Graham Walters: U
bogosloviju sam otišao 1955. i studirao kod lazarista u Houstonu u bogosloviji Sv. Marije. Zaređen sam 1963., baš prije nego što su počele stizati promjene.
Bio sam iz mjesne biskupije, bila je to zapravo sufraganska biskupija. Bila je
to biskupija Tulsa – Oklahoma City. Slani smo u različite bogoslovije jer ovdje
nismo imali svoju bogosloviju. Prošao sam formaciju potpuno i isključivo na
tradicionalnoj Misi. Nijedna od promjena nije se čak ni očekivala kad sam
zaređen. Sve to došlo mi je kao krajnji i potpuni šok. Kad sam bio na svojoj
prvoj službi u Tulsi, u crkvi sv. Franje Ksaverskog, prva od svih tih promjena
pojavila se u okretanju oltara. Onda smo imali ono što zovem „stol za piknik na
kotačima“, a svećenik, koji je bio vrlo poslušan bostonski Irac, katolik,
doživio je da je za svime na kraju požalio. No u ono vrijeme, znate, činili smo
ono što nam je bilo rečeno. Biskup je to želio i mi smo mislili da je to ono
što trebamo činiti, pa smo to i činili. S moje strane, činio sam to uz mnogo
negodovanja. Bio sam vrlo uznemiren.
Svijet želi otjerati Isusa iz srdaca - Blažena Marija od Isusa VIII.
U miru vaših
samostana, jedva do vas dospijeva daleki odjek psovki svijeta. Nedvojbeno, pak,
prije ulaska u redovništvo, a također i kasnije, po vanjskom obličju društva,
po događanjima koja ste vidjeli svojim očima i zahvaljujući instinktu vaših
kršćanskih duša nazreli ste neke od zabluda današnjice; ražalošćene zbog uvreda
koje se nanose Bogu, odlučile ste da se njemu potpuno posvetite u molitvi i
zadovoljštini. Ali dopustite mi da vam to kažem, drage moje kćeri, Vi prinosite
zadovoljštinu za ono što ne znate; zlo je puno veće nego što pretpostavljate;
veća i hitnija je dakle i potreba, preča je dužnost koja se nameće svakoj od
vas da stvaramo ravnotežu ovom zlu, barem u mjeri svojih slabih snaga. Čini mi se prikladnim pozvati vas da sa mnom
uprete pažljiviji pogled u neprijatelja Božanskog Učitelja, jer, poznajući
bolje njegove prepredenosti i njegove nacrte, neka poraste vaša revnost, a vaša
ljubav neka se uzdigne, ako je moguće, na razinu uvreda; ma što govorim! «Kako
bi, kada Krv Isusa Krista prinesena na oltaru vičući traži milost pred licem
Očevim, vaše duše, udružene s Isusovim božanskim prošnjama, pomiješale s još
većim žarom svoj glas i svoju pokoru s glasom i žrtvom one Krvi koja iskupljuje
svijet».
Radost Evanđelja – žalost vjernika (I.)
Evangelii Gaudium – Dolor
fidelium
Sveti Otac, papa
Franjo za kraj je Godine vjere objavio svoju apostolsku pobudnicu Evangelii
Gaudium, o naviještanju
Evanđelja u današnjem svijetu. Njezina duljina od 289 točaka zahtijeva od
čitatelja i teologa veliki napor ako je želi donekle temeljito proučiti. I tu je
manje moglo biti više. Stoga ovdje želimo dati prvi, a time zacijelo i nepotpuni
pregled.
I.
1. Poticaj je pobudnice poziv na biskupsku sinodu
prošle godine u Rimu koja je ondje od 7. – 28. listopada bila posvećena temi
nove evangelizacije. „Rado sam prihvatio poziv sinodalnih otaca da napišem
ovu pobudnicu.“(Broj 16) Istodobno je pobudnica predstavljena kao neka
vrsta programa službe novog Prvosvećenika. Ovaj dvostruki cilj, uz veliku
razgovorljivost Pape, dovodi do toga da pobudnica nema jasnu strukturu;
nedostaje preciznosti, pregnantnosti i jasnoće. Primjerice, jedan je veliki
odlomak posvećen gospodarskoj situaciji u današnjem svijetu; nešto dalje govori
se o važnosti propovijedi pri čemu se čak govori o pojedinostima kod njezine
priprave. Na više mjesta tematizira se decentralizacija Crkve; ali također se izdašno
govori i o ekumenskom i međureligijskom dijalogu. Dokument nije bez
proturječja: jedanput naglašava da nije posrijedi socijalna enciklika; onda se
pak govori o gospodarskim odnosima danas, u jednom okviru koji odgovara
socijalnoj enciklici ranijih papa.
Duh nove Križarske vojne
Tijekom intervjua
s dici.org u studenom mons. Fellay nam je opisao osnovne misli nove Križarske
vojne moljenja svete Krunice koju je pokrenuo. U svojem posljednjem pismu „Prijateljima
i dobročiniteljima“ generalni je poglavar
Svećeničkog bratstva svetog Pija X. objavio nadnevke ove vojne: od 1. siječnja
do 8. lipnja 2014. Slijede njegovi savjeti kako bi naše molitve donijele
plodove:
Oprijeti se krizi
Mislim da moramo nastaviti. Svoju
strategiju već poznajemo. Ova se strategija sastoji jednostavno u tome da
budemo svjedocima. Dakle, uzdržati i očuvati blaga Crkve, a onda ih i
pokazivati. Puno više i ne možemo učiniti zbog ove situacije jer nas drže crnim
ovcama; već i samo spominjanje imena Svećeničkog Bratstva sv. Pija X. zatvara
mnoga vrata. I ako i to! Dragi će ih Bog otvoriti ako on to tako želi. Moramo
biti kršćani ovoga stoljeća. Dakle,
prenositelji Krista. To je sve!
Svjedočanstvo vjernosti našim staleškim
dužnostima
To je stvarnost: danas ima mučenika.
Neprijateljstvo između svijeta i Crkve bolno nas podsjeća na ovu stvarnost jer
svaki dan ljudi umiru! Svaki dan umiru kršćani za svoju vjeru u našega
Gospodina! Stoga ne držim pesimističnim reći vjernicima: budite spremni! Nema
razloga za paniku! To ne bi bilo od pomoći. Kako ćemo se pripravljati? Vršeći
svoje staleške dužnosti. Tako što smo veoma vjerni u malim stvarima i sve
činimo iz ljubavi prema Bogu. To iziskuje određeni napor, malenim stvarima
svagdašnjice posvećivati svoju pažnju ipak je istinski napor. Svagdanji život
se može proglasiti nebitnim, međutim, baš se u svagdanje životu čine velike
stvari. Ondje se pripravljaju velike stvari.
Cilj nove Križarske vojne
Kada pokrećemo Križarske vojne onda je to,
dakako, radi dobivanja milosti od Boga. On je onaj koji je rekao: „Molite i dat
će vam se!“ Dakle, mi to i činimo. S obzirom na okolnosti u kojima živimo
pokušavamo, da se tako izrazimo, jednim udarcem ubiti dvije muhe. Iznijet ćemo
ove molitve da dođe kraljevstvo njegovo. On je onaj koji nam je rekao da to od
njega trebamo izmoliti; prema tome, možemo biti sigurni da molimo za pravu
stvar. Izmolit ćemo pobjedu Bezgrješnog Srca Marijina koju je naš Gospodin
posve jasno objavio kao svoju volju: volju da se vidi štovanje njegove Svete
Majke skupa sa štovanjem njegovog Presvetog Srca.
Molitva je plodonosnija kada je popraćena
pokorom i dobrim djelima. Kada pogledamo što oduzima grijehe – milostinja, kaže
nam Sveto pismo, vidimo da ljubav prema bližnjemu pokriva mnoštvo grijeha. Sve
to ide zajedno. Nalazimo se u borbi protiv grijeha, protiv sila zla, đavla i
njegovih pomoćnika. Kao što ovaj bezbožni svijet pokušava uprljati duše po
napastima i grijehu, kršćanin mora djelovati na duše prema dobru.
Duh nove Križarske vojne
Treba nam približiti Boga po molitvi,
budući da je ovo prvo sredstvo, ali ne samo po molitvi. O ovome se Nadbiskup
veoma lijepo izrazio rekavši: „Moramo sveudilj moliti!“ To znači, ovo
jedinstvo s Bogom koje pronalazimo u molitvi, mora nas pratiti u svagdašnjem
životu. Jasno je da će to biti život ljubavi. Moramo biti blizu Bogu. To je
sve. Vjerujem da onda, ako se u našoj situaciji može nešto reći o tome što
valja činiti, moramo potražiti svoje utočište u Božjoj blizini.
Križarska vojna moljenja svete Krunice 2014.
Od 1. siječnja do 8. lipnja 2014.
Cilj: 5 milijuna Krunica
1) Kako bi se zazvala posebna
zaštita Bezgrješnog Srca Marijina na djela Bratstva
2) Za povratak Tradicije u
Crkvi
3) Za pobjedu Bezgrješnog
Srca Marijina po posveti Rusije.
Sredstva:
1) Molitva i pokora, kako je
to zahtijevano u Fatimi;
2) Posvećenje vršenjem
staleških dužnosti
3) Duh žrtve u sjedinjenju sa
svetom Misnom žrtvom.
Uključimo
se velikodušno u ovaj pothvat koji je toliko potreban za obnovu današnje Crkve
i spasenje duša! Molimo svakodnevno svetu krunicu na nakane križarske vojne!
Na kraju naznačenog termina, uredništvo
bloga poslat će obavijest o zajedničkom doprinosu (broju izmoljenih krunica) na
adresu Svećeničkog bratstva sv. Pija X., koji će potom ući u službenu
statistiku. Vodimo zato obavezno osobnu evidenciju, o čemu možete poslati
obavijest (kao i svako drugo pitanje, komentar ili prijedlog) na adresu:
christusrexhrvatska(ET)gmail.com
Nema više Mise u bazilici s. Maria Maggiore
Iz Italije pristižu vijesti da je zabranjena
sveta Misa po časnom rimskom obredu koja se slavila jedanput mjesečno u
bazilici svete Marije Velike. Zabranu je bez obrazloženja i posve
iznenadno izrekao kardinal Santos Abril y Castelló, bliski Papin suradnik.
Pretpostavlja se da je o tome Sveti Otac obaviješten.
Nakon zabrane stare Mise za franjevce
Bezgrješne ovo je već drugo masivno uplitanje Vatikana u staru liturgiju koju
je papa Benedikt motuproprijem Summorum Pontificum ponovno dopustio bez
ograničenja.
Blagoslov kuće na blagdan Bogojavljenja
S: Gospodin s vama!
O: I s duhom tvojim.
Pomolimo se!
Gospodine Isuse Kriste! Zazivamo Tvoju
blagost i moć i želimo slaviti Tvoju čovjekoljubivost dok sada kroz našu kuću
nosimo kraljevski tamjan, posvuda škropimo blagoslovljenu vodu triju kraljeva i
u sve tamne sobe unosimo svjetlo koje palimo na [Tvojim jaslicama/Tvojem
božićnom drvcu]; dok na naš prag upisujemo znak
Tvojega svetog križa: neka u tom znaku bude istjerano i otjerano svo Zlo
iznutra kao i izvana te neka se u njemu blagoslovi sve što je unutra i sve što
k nama ulazi i od nas izlazi:
Gherardini: II. vatikanski sabor nije superdogma (III.)
Slijedi danas treći i posljednji dio (prvi
dio, drugi
dio) hrvatskog prijevoda članka mons. Brunera Gherardinija o značenju i
granicama katoličkog Učiteljstva iz kojeg proistječu posljedice za prosudbu II.
vatikanskog sabora.
TREĆI DIO
Autor dolazi do zaključka: „Ako ima
također dogmatsku vrijednost, onda je to neizravno ondje gdje se odnosi na
dogme koje su ranije proglašene. Njegovo je Učiteljstvo, ukratko rečeno, kako je
kazano i ponovljeno svakome tko ima uši da čuje, svečano i vrhovno.
Problematičniji je njegov kontinuitet s Tradicijom…“
Vaš prvotni cilj nije boriti se protiv zablude, nego upoznati istinu
,,Zasigurno, morate biti informirani
o modernim zabludama jer propovijedanje istine uključuje propovijedanje o
ograđivanju od zabluda; ali nemojte negativni, drugotni vidik predstavljati kao
najvažniji! Vaš prvi cilj nije boriti se protiv zablude nego upoznati istinu.
Vaša središnja preokupacija treba biti studij, vaše posvećenje, tišina,
meditacija i odjelotvorenje ljubavi.’’
,,Naša borba je ona nadnaravna,
protiv duhovnih moći đavla i palih anđela. To je divovska borba, ne samo
predmet za rasprave i intelektualna sučeljavanja. Ulazeći u bogosloviju,
ulazite u povijest Crkve i upuštate se u bitku koja nije samo na naravnom
planu, u protivnom promašujete bit stvari. Naša bitka nalazi se na planu
božanske milosti. Budite spremni raspravljati s ljudima, ali milost da
pridobijete duše zadobit ćete molitvom, žrtvom, mrtvljenjem i vođenjem svetog
života.’’
(Duhovni nagovori u Econeu,
13., 23. veljače 1976.)