Upozorenje o „Upozorenju“

Jedna nepoznata osoba koja je sebi dala ime „Marija od Božanskog Milosrđa“ tvrdi da od konca 2010. gotovo svaki dan prima poruke

Molitva za kanonizaciju nadb. Marcela Lefebvrea

O ISUSE,

Vječni Veliki Svećeniče,
Koji si se udostojao uzdići
Tvog vjernog slugu
Marcela Lefebvrea,
Na čast Episkopata
Te mu podario milost
Da bude Neustrašiv Branitelj
Svete Mise,
Katoličkog svećenstva,
Tvoje Svete Crkve,
te Svete Stolice,
Da bude Hrabar Apostol
Tvog Kraljevstva na zemlji,
Da bude vjerni sluga
Tvoje svete Majke
te da bude svijetli primjer
Milosrđa,
Poniznosti,
i svih ostalih vrlina;
Daruj nam molimo te,
Po njegovim zaslugama,
Milosti koje tražimo od Tebe,
Kako bi sigurni u njegov čvrsti zagovor kod Tebe,
mogli jednog dana vidjeti njega
uzdignutoga na čast naših oltara. Amen.

Da se ne zaboravi…

Jedini razlog koji može ovlastiti, opravdati katolika da se odupre crkvenim vlastima jest vjera.

Osobito s obzirom na liturgiju samo vjera može motivirati odbacivanje novog obreda Mise i temeljni razlog zbog kojeg svaki svećenik i vjernik ne može prihvatiti Novus ordo jest upravo stoga što „predstavlja kako u cjelini, tako i u pojedinostima, zapanjujuće udaljavanje od katoličke teologije.“ [1]

Takvo udaljavanje od katoličke teologije posljedica je približavanja, željenog i odobrenog, protestantskom nauku i bogoslužju kako je izjavio sam Pavao VI. koji je uveo novi obred: „Nastojanje koje se traži od odijeljene braće da se ujedine, mora odgovarati nastojanje, isto tako mučno za nas, da se Rimska Crkva očisti u svojim obredima kako bi postala željenom i da bi se u njoj moglo obitavati“ [2].

Peta godišnjica dokinuća dekreta o izopćenju

Na današnji dan prije pet godina dokinut je dekret pape Ivana Pavla II. po kojem je izopćen nadbiskup Marcel Lefebvre i četvorica biskupa koje je posvetio. Učinio je to nasljednik Ivana Pavla II., papa Benedikt XVI. Nakon kratkog vremena otpočeli su razgovori Svećeničkog bratstva sv. Pija X. s Rimom.

Prigodom dokinuća dekreta o izopćenju objavljujemo intervju s preuzvišenim biskupom Bernardom Fellayom koji je dao talijanskom dnevniku 'Libero' na dan objavljivanja.

Monsinjore Fellay, ovdje na stolu nalazi se dekret Svete Stolice koji dokida ekskomunikaciju četvorice biskupa Bratstva sv. Pija X. Što osjećate?

Biskup Bernard Fellay: Radost, zadovoljstvo. To nisu osjećaji čovjeka koji vjeruje da je pobjednikom. Što je Bratstvo sv. Pija X. činilo od svog utemeljenja i što će i dalje činiti, činilo je i dalje će vršiti samo za dobro Crkve. I biskupska ređenja godine 1988. služila su ovome cilju – dobru Crkve i našemu preživljavanju. Nadbiskup Lefebvre je morao, naglašavam: morao – osigurati kontinuitet. Mi nismo ništa drugo nego malena lađa u olujnom moru. Uvijek smo bili na usluzi Crkvi i to ćemo uvijek i biti. Dokinuće dekreta o izopćenju i motuproprij za dopuštanje stare Mise pape Benedikta XVI. za našu su malenu lađu važan – zbilja važan – signal. Stoga govorim o radosti i zadovoljstvu.

Glad i žeđ za riječju Božjom

"Evo, dani dolaze - riječ je Gospodnja - kad ću poslati glad na zemlju, ne glad kruha ni žeđ vode, već slušanja riječi Gospodnje. Tumarat će od mora do mora, od sjevera do istoka potucati se ištući riječ Gospodnju, ali je neće naći. U onaj će dan obamirati od žeđi lijepe djevojke i mladići.“ (Amos 8, 11-13)

Prorok Amos opominje ovako još u Starome zavjetu. Piše li to samo Izraelcima ili nama svima? Nisu li baš danas te riječi nadasve aktualne?

Jesu li to baš naši dani o kojima prorok govori? Je li baš to ovo vrijeme kada mladići i djevojke odlaze na druge kontinente - tumarajući od mora do mora, a čuju samo nekakve govore o ovosvjetskim stvarima. Riječ Gospodnja, ona riječ koja preobražava naše duše, a onda i cijeli svijet, kao da je utihnula.

Kardinal Sean O'Malley i „pastorica“ Anne Robertson

Tijekom ekumenskog bogoslužja u Sudburyju kardinal Sean O'Malley zatražio je od „pastorice“ Anne Robertson da mu pomaže čelo kao znak obrednog obnavljanja njegova krštenja.

Lokalne novine Patriot-Ledger objavile su osvrt gospođe Robertson na taj događaj: „Ono što me iznenadilo poglavito je činjenica da je on prihvatio primiti pomazanje iz mojih ruku – na njegov zahtjev – budući da sam žena u službi… Bila sam zapanjena da jedan čovjek koji bi jedan dan mogao biti papa od mene to traži.“

Nastavlja se samouništenje Crkve po njezinim službenicima! Dokada ćemo još morati čekati snažnu reakciju onih članova hijerarhije koji su još sačuvali vjeru?

Izvor: Rorate Coeli

Radost evanđelja - žalost vjernika (II.)

 

II.

Bonum ex integra causa, malum ex quocumque defectu, kaže klasična izreka: dobro proistječe iz punine; ako li je naprotiv bitni dio jedne stvari loš, tada je i cjelina loša. Dobra i ugodna stajališta u papinskoj Pobudnici ne mogu nas zavarati o čvrstoj volji da se Drugi vatikanski sabor ne ostvaruje samo po slovu, nego i po (ne-)duhu. Trilogija vjerska sloboda-kolegijalnost-ekumenizam, koja po riječima nadbiskupa Lefebvrea odgovara krilaticama francuske revolucije sloboda-jednakost-bratstvo, programski je razvijena.

1.       Ponajprije se, među ostalim, u broju 94 i 95 teško prekoravaju vjernici koji su povezani s Tradicijom te ih se čak optužuje zbog neo-pelagijanstva: „To je navodna doktrinarna i disciplinarna sigurnost koja daje povod za narcisoidnu i autoritarnu elitističku svijest, gdje se, umjesto da se druge evangelizira, njih analizira i vrednuje i, umjesto da se olakša pristup milosti, energije se troše u kontroliranju“ (...) „Ne postoji stvarno zanimanje ni za Isusa Krista, ni za ljude“ (...) „Kod jednih se utvrđuje očevidna briga za liturgiju, nauk i ugled Crkve, a da im stvarno uranjanje Evanđelja u narod Božji i konkretni zahtjevi povijesti prave brige“. Odakle Papa to zna? Ne dokazuje li suprotnost upravo dinamika kršćana čvrsto ukorijenjenih u katoličkoj vjeri? O našem Bratstvu ćemo šutjeti: zar Franjevci Bezgrješne nisu bili rastuća mlada i misionarska redovnička zajednica koja je sada zbog brutalnog zahvata Vatikana teško narušena, ako ne i razorena? Pobudnica nastavlja: „Na ovaj se način život Crkve pretvara u muzejski izložak ili u vlasništvo nekolicine malobrojnih.“

Molitvena osmina za jedinstvo kršćana

Dana 18. siječnja počela je molitvena osmina koja se tradicionalno održavala radi povratka odvojenih kršćana jedinstvu Katoličke Crkve.

Nakon II. vatikanskog sabora cilj je ove inicijative posve izvrnut u ime ekumenizma.

Ne govori se više o povratku katoličkom jedinstvu onih koji su se od njega udaljili, nego o pronalasku jedinstva koje je sama Crkva navodno izgubila, zaboravljajući to da je „jedna“ u vjeri, u bogoslužju i u hijerarhiji teološko obilježje upravo Katoličke Crkve koju je jedinu utemeljio Isus Krist i da se to obilježje gubi baš odvajajući se od nje. 

Fatimska proslava u Rimu: posvete svijeta nije bilo

I mi smo se radovali najavi posvete svijeta Bezgrješnom Srcu Marijinu koju je papa Franjo trebao izvršiti na trgu sv. Petra u Rimu te smo o tome pisali 24. kolovoza 2013. ovdje na blogu. Premda to nije posveta Rusije kakvu je zahtijevala Blažena Djevica u Fatimi, ipak je to trebao biti velik događaj za cijelu Crkvu. Do posvete očito nije došlo, nažalost. Prenosimo o tome tekst patera Andreasa Mählmanna, FSSPX, preuzet iz glasila Svećeničkog bratstva sv. Pija X.: Mitteilungsblatt (prosinac 2013.).

Trinaestog je kolovoza na službenim stranicama Svetišta u Fatimi najavljeno: „U listopadu papa Franjo želi u Vatikanu posvetiti svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu“. Premda posveta svijeta nije sastavnim dijelom Fatimske poruke – ondje je zahtijevana posveta Rusije koju treba izvršiti Papa u zajedništvu s biskupima svijeta – ipak je ova najava itekako promatrana kao znak nade, osobito s obzirom na situaciju na bliskom istoku koja se pogoršava, kao i na činjenicu da se u fatimskoj poruci Bezgrješno Srce Marijino prikazalo „posljednjim sredstvom spasenja“ koje Bog još daje. Njegova je volja utemeljiti štovanje Bezgrješnog Srca njegove Majke u svijetu.

Možemo li Križarskoj vojni moljenja svete Krunice dodati i svoje osobne molitvene nakane?

Budući da mnogi vjernici pitaju mogu li svoju Krunicu s privatnim nakanama dodatno povezati s nakanom Križarske vojne na koju je pozvao Generalni poglavar Svećeničkog bratstva sv. Pija X., objavljujemo odgovor na to pitanje koji je objavljen na web stranici Američkog distrikta Bratstva. 

Trostrukoj molitvenoj nakani Križarske vojne, tj.

1. Kako bi se zazvala posebna zaštita Bezgrješnog Srca Marijina na djela Bratstva
2. Za povratak Tradicije u Crkvi
3. Za pobjedu Bezgrješnog Srca Marijina po posveti Rusije,

mogu se, naravno - kao i kod svake svete Krunice – dodati osobne intencije.

Možemo, dakle, svoju Krunicu prikazati za osobne nakane (kao primjerice za dobro obitelji ili za pokojne) dok je istodobno prikazujemo za trostruku intenciju Križarske vojne (kao daljnju intenciju). Krunice prikazane na ovaj način smiju se također navesti na popisu izmoljenih Krunica.

Dakle, to je posve jednostavno! Stoga se nadamo da ćete i u ovoj novoj godini od 1. siječnja do 8. lipnja iskoristiti priliku i da ćete sve Vaše Krunice povezati s intencijama Križarske vojne!

Neka draga Gospa od Krunice ove 2014. godine za Vas isprosi mnoge milosti!

Izvor: pius.info

Dragi Bože, oslobodi naš narod od psovke!

Ovih smo blagdanskih dana čuli mnoštvo lijepih riječi, dobrih želja, blagoslova. Svi su nam željeli sve najbolje, najljepše, zdravlje, radost, dug život, blagoslov, obilje i sreću. Zazivao se mir, veselje, spokoj, budila se nada i vraćao se osmijeh na licima.

Svi su nas blagoslivljali, blagoslivljajući Boga!

Ovih se blagdanskih dana nekako udalji od naših ušiju ona svagdašnjica u kojoj čujemo sve suprotno od ovoga što smo slušali ovih dana: čujemo psovku, bogopsovku, hulu, proklinjanje, prostote i uvrede.

Svećeniče, gdje je tvoja Misa? (I.)

Započinjemo serijal čiji je naslov nadahnut istoimenom knjigom (Priest, where is thy Mass? - Mass, where is thy Priest?), koja sadrži svjedočanstva svećenika, o tome zašto su smatrali obveznima u savjesti napustiti novu Misu i prijeći - ili vratiti se, služenju isključivo tradicionalne latinske Mise. Prvi od intervjua uzet je iz spomenutog naslova.

p. Graham Walters: U bogosloviju sam otišao 1955. i studirao kod lazarista u Houstonu u bogosloviji  Sv. Marije. Zaređen sam 1963., baš prije nego što su počele stizati promjene. Bio sam iz mjesne biskupije, bila je to zapravo sufraganska biskupija. Bila je to biskupija Tulsa – Oklahoma City. Slani smo u različite bogoslovije jer ovdje nismo imali svoju bogosloviju. Prošao sam formaciju potpuno i isključivo na tradicionalnoj Misi. Nijedna od promjena nije se čak ni očekivala kad sam zaređen. Sve to došlo mi je kao krajnji i potpuni šok. Kad sam bio na svojoj prvoj službi u Tulsi, u crkvi sv. Franje Ksaverskog, prva od svih tih promjena pojavila se u okretanju oltara. Onda smo imali ono što zovem „stol za piknik na kotačima“, a svećenik, koji je bio vrlo poslušan bostonski Irac, katolik, doživio je da je za svime na kraju požalio. No u ono vrijeme, znate, činili smo ono što nam je bilo rečeno. Biskup je to želio i mi smo mislili da je to ono što trebamo činiti, pa smo to i činili. S moje strane, činio sam to uz mnogo negodovanja. Bio sam vrlo uznemiren.

Svijet želi otjerati Isusa iz srdaca - Blažena Marija od Isusa VIII.

U miru vaših samostana, jedva do vas dospijeva daleki odjek psovki svijeta. Nedvojbeno, pak, prije ulaska u redovništvo, a također i kasnije, po vanjskom obličju društva, po događanjima koja ste vidjeli svojim očima i zahvaljujući instinktu vaših kršćanskih duša nazreli ste neke od zabluda današnjice; ražalošćene zbog uvreda koje se nanose Bogu, odlučile ste da se njemu potpuno posvetite u molitvi i zadovoljštini. Ali dopustite mi da vam to kažem, drage moje kćeri, Vi prinosite zadovoljštinu za ono što ne znate; zlo je puno veće nego što pretpostavljate; veća i hitnija je dakle i potreba, preča je dužnost koja se nameće svakoj od vas da stvaramo ravnotežu ovom zlu, barem u mjeri svojih slabih snaga.  Čini mi se prikladnim pozvati vas da sa mnom uprete pažljiviji pogled u neprijatelja Božanskog Učitelja, jer, poznajući bolje njegove prepredenosti i njegove nacrte, neka poraste vaša revnost, a vaša ljubav neka se uzdigne, ako je moguće, na razinu uvreda; ma što govorim! «Kako bi, kada Krv Isusa Krista prinesena na oltaru vičući traži milost pred licem Očevim, vaše duše, udružene s Isusovim božanskim prošnjama, pomiješale s još većim žarom svoj glas i svoju pokoru s glasom i žrtvom one Krvi koja iskupljuje svijet».

Radost Evanđelja – žalost vjernika (I.)

 

Evangelii Gaudium – Dolor fidelium

Sveti Otac, papa Franjo za kraj je Godine vjere objavio svoju apostolsku pobudnicu Evangelii Gaudium, o naviještanju Evanđelja u današnjem svijetu. Njezina duljina od 289 točaka zahtijeva od čitatelja i teologa veliki napor ako je želi donekle temeljito proučiti. I tu je manje moglo biti više. Stoga ovdje želimo dati prvi, a time zacijelo i nepotpuni pregled.

I.

1. Poticaj je pobudnice poziv na biskupsku sinodu prošle godine u Rimu koja je ondje od 7. – 28. listopada bila posvećena temi nove evangelizacije. „Rado sam prihvatio poziv sinodalnih otaca da napišem ovu pobudnicu.“(Broj 16) Istodobno je pobudnica predstavljena kao neka vrsta programa službe novog Prvosvećenika. Ovaj dvostruki cilj, uz veliku razgovorljivost Pape, dovodi do toga da pobudnica nema jasnu strukturu; nedostaje preciznosti, pregnantnosti i jasnoće. Primjerice, jedan je veliki odlomak posvećen gospodarskoj situaciji u današnjem svijetu; nešto dalje govori se o važnosti propovijedi pri čemu se čak govori o pojedinostima kod njezine priprave. Na više mjesta tematizira se decentralizacija Crkve; ali također se izdašno govori i o ekumenskom i međureligijskom dijalogu. Dokument nije bez proturječja: jedanput naglašava da nije posrijedi socijalna enciklika; onda se pak govori o gospodarskim odnosima danas, u jednom okviru koji odgovara socijalnoj enciklici ranijih papa.

Duh nove Križarske vojne

Tijekom intervjua s dici.org u studenom mons. Fellay nam je opisao osnovne misli nove Križarske vojne moljenja svete Krunice koju je pokrenuo. U svojem posljednjem pismu „Prijateljima i dobročiniteljima“ generalni je poglavar Svećeničkog bratstva svetog Pija X. objavio nadnevke ove vojne: od 1. siječnja do 8. lipnja 2014. Slijede njegovi savjeti kako bi naše molitve donijele plodove:

Oprijeti se krizi

Mislim da moramo nastaviti. Svoju strategiju već poznajemo. Ova se strategija sastoji jednostavno u tome da budemo svjedocima. Dakle, uzdržati i očuvati blaga Crkve, a onda ih i pokazivati. Puno više i ne možemo učiniti zbog ove situacije jer nas drže crnim ovcama; već i samo spominjanje imena Svećeničkog Bratstva sv. Pija X. zatvara mnoga vrata. I ako i to! Dragi će ih Bog otvoriti ako on to tako želi. Moramo biti kršćani ovoga stoljeća. Dakle, prenositelji Krista. To je sve!

Svjedočanstvo vjernosti našim staleškim dužnostima

To je stvarnost: danas ima mučenika. Neprijateljstvo između svijeta i Crkve bolno nas podsjeća na ovu stvarnost jer svaki dan ljudi umiru! Svaki dan umiru kršćani za svoju vjeru u našega Gospodina! Stoga ne držim pesimističnim reći vjernicima: budite spremni! Nema razloga za paniku! To ne bi bilo od pomoći. Kako ćemo se pripravljati? Vršeći svoje staleške dužnosti. Tako što smo veoma vjerni u malim stvarima i sve činimo iz ljubavi prema Bogu. To iziskuje određeni napor, malenim stvarima svagdašnjice posvećivati svoju pažnju ipak je istinski napor. Svagdanji život se može proglasiti nebitnim, međutim, baš se u svagdanje životu čine velike stvari. Ondje se pripravljaju velike stvari.

Cilj nove Križarske vojne

Kada pokrećemo Križarske vojne onda je to, dakako, radi dobivanja milosti od Boga. On je onaj koji je rekao: „Molite i dat će vam se!“ Dakle, mi to i činimo. S obzirom na okolnosti u kojima živimo pokušavamo, da se tako izrazimo, jednim udarcem ubiti dvije muhe. Iznijet ćemo ove molitve da dođe kraljevstvo njegovo. On je onaj koji nam je rekao da to od njega trebamo izmoliti; prema tome, možemo biti sigurni da molimo za pravu stvar. Izmolit ćemo pobjedu Bezgrješnog Srca Marijina koju je naš Gospodin posve jasno objavio kao svoju volju: volju da se vidi štovanje njegove Svete Majke skupa sa štovanjem njegovog Presvetog Srca.

Molitva je plodonosnija kada je popraćena pokorom i dobrim djelima. Kada pogledamo što oduzima grijehe – milostinja, kaže nam Sveto pismo, vidimo da ljubav prema bližnjemu pokriva mnoštvo grijeha. Sve to ide zajedno. Nalazimo se u borbi protiv grijeha, protiv sila zla, đavla i njegovih pomoćnika. Kao što ovaj bezbožni svijet pokušava uprljati duše po napastima i grijehu, kršćanin mora djelovati na duše prema dobru.

Duh nove Križarske vojne

Treba nam približiti Boga po molitvi, budući da je ovo prvo sredstvo, ali ne samo po molitvi. O ovome se Nadbiskup veoma lijepo izrazio rekavši: „Moramo sveudilj moliti!“ To znači, ovo jedinstvo s Bogom koje pronalazimo u molitvi, mora nas pratiti u svagdašnjem životu. Jasno je da će to biti život ljubavi. Moramo biti blizu Bogu. To je sve. Vjerujem da onda, ako se u našoj situaciji može nešto reći o tome što valja činiti, moramo potražiti svoje utočište u Božjoj blizini.

Križarska vojna moljenja svete Krunice 2014.

Od 1. siječnja do 8. lipnja 2014.

Cilj: 5 milijuna Krunica

1)     Kako bi se zazvala posebna zaštita Bezgrješnog Srca Marijina na djela Bratstva

2)     Za povratak Tradicije u Crkvi

3)     Za pobjedu Bezgrješnog Srca Marijina po posveti Rusije.

Sredstva:

1)     Molitva i pokora, kako je to zahtijevano u Fatimi;

2)     Posvećenje vršenjem staleških dužnosti

3)     Duh žrtve u sjedinjenju sa svetom Misnom žrtvom.

Uključimo se velikodušno u ovaj pothvat koji je toliko potreban za obnovu današnje Crkve i spasenje duša! Molimo svakodnevno svetu krunicu na nakane križarske vojne!

Na kraju naznačenog termina, uredništvo bloga poslat će obavijest o zajedničkom doprinosu (broju izmoljenih krunica) na adresu Svećeničkog bratstva sv. Pija X., koji će potom ući u službenu statistiku. Vodimo zato obavezno osobnu evidenciju, o čemu možete poslati obavijest (kao i svako drugo pitanje, komentar ili prijedlog) na adresu:

christusrexhrvatska(ET)gmail.com

Nema više Mise u bazilici s. Maria Maggiore

Iz Italije pristižu vijesti da je zabranjena sveta Misa po časnom rimskom obredu koja se slavila jedanput mjesečno u bazilici svete Marije Velike. Zabranu je bez obrazloženja i posve iznenadno izrekao kardinal Santos Abril y Castelló, bliski Papin suradnik. Pretpostavlja se da je o tome Sveti Otac obaviješten.

Nakon zabrane stare Mise za franjevce Bezgrješne ovo je već drugo masivno uplitanje Vatikana u staru liturgiju koju je papa Benedikt motuproprijem Summorum Pontificum ponovno dopustio bez ograničenja.

Blagoslov kuće na blagdan Bogojavljenja

 

S: Gospodin s vama!

O: I s duhom tvojim.

Pomolimo se!

Gospodine Isuse Kriste! Zazivamo Tvoju blagost i moć i želimo slaviti Tvoju čovjekoljubivost dok sada kroz našu kuću nosimo kraljevski tamjan, posvuda škropimo blagoslovljenu vodu triju kraljeva i u sve tamne sobe unosimo svjetlo koje palimo na [Tvojim jaslicama/Tvojem božićnom drvcu]; dok na naš prag upisujemo znak Tvojega svetog križa: neka u tom znaku bude istjerano i otjerano svo Zlo iznutra kao i izvana te neka se u njemu blagoslovi sve što je unutra i sve što k nama ulazi i od nas izlazi:

Gherardini: II. vatikanski sabor nije superdogma (III.)

Slijedi danas treći i posljednji dio (prvi dio, drugi dio) hrvatskog prijevoda članka mons. Brunera Gherardinija o značenju i granicama katoličkog Učiteljstva iz kojeg proistječu posljedice za prosudbu II. vatikanskog sabora.

TREĆI DIO

Autor dolazi do zaključka: „Ako ima također dogmatsku vrijednost, onda je to neizravno ondje gdje se odnosi na dogme koje su ranije proglašene. Njegovo je Učiteljstvo, ukratko rečeno, kako je kazano i ponovljeno svakome tko ima uši da čuje, svečano i vrhovno. Problematičniji je njegov kontinuitet s Tradicijom…“

Vaš prvotni cilj nije boriti se protiv zablude, nego upoznati istinu

,,Zasigurno, morate biti informirani o modernim zabludama jer propovijedanje istine uključuje propovijedanje o ograđivanju od zabluda; ali nemojte negativni, drugotni vidik predstavljati kao najvažniji! Vaš prvi cilj nije boriti se protiv zablude nego upoznati istinu. Vaša središnja preokupacija treba biti studij, vaše posvećenje, tišina, meditacija i odjelotvorenje ljubavi.’’

,,Naša borba je ona nadnaravna, protiv duhovnih moći đavla i palih anđela. To je divovska borba, ne samo predmet za rasprave i intelektualna sučeljavanja. Ulazeći u bogosloviju, ulazite u povijest Crkve i upuštate se u bitku koja nije samo na naravnom planu, u protivnom promašujete bit stvari. Naša bitka nalazi se na planu božanske milosti. Budite spremni raspravljati s ljudima, ali milost da pridobijete duše zadobit ćete molitvom, žrtvom, mrtvljenjem i vođenjem svetog života.’’

(Duhovni nagovori u Econeu, 13., 23. veljače 1976.)