ponedjeljak, 27. travnja 2015.

Je li Isus Krist Sin Božji? (III.)


Isus - Sin Božji


1. Krist - Sin čovječji.


U Knjizi Danijelovoj (Dan 7,13) govori se o Mesiji kao o jednome koji izgleda kao „Sin čovječji“.


Više od 80 puta Isus uzima za sebe naziv „Sin čovječji – Mesija“ . Uvijek ponovno Isus naglašava svoje poslanje: „Moram navijestiti radosnu vijest o Božjem kraljevstvu, jer sam za to poslan.“ (Lk 4,43)


Bog će sam doći da vas otkupi.“ (Iz 35,4)


Ti si moj sin, ja te danas rodih…dat ću ti u nasljedstvo narode i u posjed krajeve zemlje.” (Ps 2,7)

Evo Jaganjca Božjeg!“ (Iv 1,29), tako Ivan Krstitelj označava Isusa, Mesiju.


2. Isus Krist naziva se istobitnim Sinom Božjim


Ovdje se pod „Sinom“ ne misli u općem značenju – primjerice kao miljenik ili Božji poslanik – ili sin kao što smo svi djeca Božja, nego sin u jednom vrlo točnom i samo njemu odgovarajućem smislu. I Židovi su jasno razumjeli domašaj njegovih riječi: Isus tomu ne proturječi. On je uistinu „ljubljeni Sin“ (Mk 1,11sl).


On također razlikuje između svojeg položaja kao Sin i načina kako su primjerice učenici „sinovi“: „moj Otac“ i „vaš Otac“ (Mt 7,11 i 21). „Vi ste odozdo, ja sam odozgo; vi ste od ovoga svijeta, a ja nisam od ovoga svijeta.“ (Iv 8,23)

On sebi pripisuje božansku spoznaju:


Nitko ne pozna Sina, nego jedino Otac, i nitko ne pozna Oca nego jedino Sin i onaj kojemu to Sin hoće objaviti.“ (Mt 11,27)

On si prisvaja božansku narav:


Prije nego što je postojao Abraham, ja jesam.“ (Iv 8,58) On moli Oca: „A sada proslavi ti mene, Oče, kod sebe slavom koju sam imao kod tebe prije nego je postao svijet.“ (Iv 17,5)


U konačnici su Otac i Sin istobitni:


Ja i Otac smo jedno.“ (Iv 10,30) ,,Tko je vidio mene, vidio je i Oca.“ (Iv 14,9) „Otac moj neprestano djeluje, danas kao i uvijek. I ja tako radim.” (Iv 5,17)


Tako zahtijeva božansku čast,


“…da svi poštuju Sina kao što poštuju Oca!“ (Iv 5,23) „Gospodin moj i Bog moj!“ (Iv 20,28)


3. Isus stvara ovisnost između vjere u njega i spasenja svakog čovjeka


Tko vjeruje u Sina, ima život vječni; a tko ne vjeruje Sinu, ne će vidjeti života, nego gnjev Božji ostaje na njemu.“ (Iv 3,36)


Vjera u Isusa uvjet je ozdravljenja:


Vjera te je tvoja ozdravila.“ (Mt 9,22)


Tako će, tko u njega vjeruje, imati život vječni: „Tko vjeruje u mene, ako i umre, živjet će.“ (Iv 11,26)


Jer je Bog tako ljubio svijet da je predao svojega jedinorođenog Sina da svaki koji vjeruje u njega ne propadne, nego da ima vječni život. Tko vjeruje u njega, ne će biti suđen; tko ne vjeruje, taj je već osuđen, jer ne vjeruje u ime jedinorođenoga Sina Božjega.“ (Iv 3,16)


Mnoge Isusove izjave o sebi tako bivaju jasnije:


Ja sam kruh živi koji siđoh s neba. Tko jede od ovoga kruha, živjet će dovijeka.“ (Iv 6,51)


Ja sam svjetlo svijeta.“ (Iv 8,12)


Ja sam vrata. Tko uđe kroza me, spasit će se.“ (Iv 10,9)


Ja sam put i istina i život.“ (Iv 14,6)


4. Njegovi učenici vjeruju u njegovo božanstvo


On pita učenike u Cezareji Filipovoj:


Za koga me vi držite?“ Petar: “Ti si Krist, Sin Boga živoga!”


Toma: „Gospodin moj i Bog moj!“ (Iv 20,28)


Ivan: „Ovaj je istiniti Bog i vječni život!“ (1 Iv 5,20)


Pavao: „Bog koji je iznad svega, neka bude blagoslovljen uvijeke. Amen.“ (Rim 9,5)

„…čekajući blaženu nadu i slavni dolazak velikog Boga i Spasitelja našega Isusa Krista.“ (Tit 2,13)


..da je Isus Krist – Gospodin.“ (Fil 2,11) „Dok je bio u Božjem obličju, on se nije grčevito držao svoje jednakosti s Bogom, nego je sebe poništio uzevši obličje sluge, i postao jednak ljudima. Vanjštinom je bio kao čovjek. Ponizio je samoga sebe postavši poslušan do smrti…Na Isusovo se ime ima pokloniti svako koljeno bića koja su na nebu i na zemlji i pod zemljom.“ (Fil 2,6)


5. Krist prisvaja sebi samoočitovanje vječnoga Boga u Starom zavjetu


U Starom zavjetu Bog se očituje Mojsiju imenom ,,Ja jesam“ (JHWE). Ovo je časno ime Božje koje se zbog straha ne izgovara.


U knjizi Ponovljenog zakona ime se Božje „Ja jesam“ tumači riječima „ANI HU“:


Ipak, vidite da SAM JA, i samo JA (ANI HU), i da nema boga osim mene!“ (Pnz 32,39)


Nijedan smrtni čovjek ne smije ovaj „JA JESAM“ – „ANI HU“ primijeniti na sebe kao Bog GOSPODIN.


Vi ste moji svjedoci, veli Gospodin, i moj sluga kojega sam izabrao, da spoznate i vjerujete mi i uvidite da SAM JA. Prije mene nije bilo boga, niti će ga poslije mene biti. JA, jedino JA, JESAM (ANI HU) Gospodin!” (Iz 43,10)


Isus preuzima ove riječi i primjenjuje ih na sebe: „Već vam sada kažem…; da vjerujete da JA JESAM“ (Iv 13,19). „Kad podignete Sina Čovječjega, onda ćete spoznati da JA JESAM.“ (Iv 8,28)


Jer ako ne uzvjerujete da ja jesam, umrijet ćete u svojim grijesima.“ (Iv 8,24)

On sebe naziva Božjim imenom i označava se vječnim:


Prije nego je postojao Abraham, JA JESAM.“ (Iv 8,58)


To je za židove bila strašna hula, tako da odmah „uzeše kamenje“ da ga pogube kao bogohulnika:


Tada uzeše kamenje da bace na nj. A Isus se sakri i izađe iz Hrama.” (Iv 8,58)


6. Isus djeluje kao Bog


a.) On oprašta grijehe


Grijeh je prijestup protiv Boga i sam Bog ga može oprostiti. Međutim, Isus otpušta grijehe i potvrđuje stvarnost ovoga događaja, koji se po sebi ne može nadzirati, po ozdravljenju bolesnih (Mt 9,22sl).


b.) Krist daje novu zapovijed


On autoritativno tumači Božju zapovijed i postavlja jednu novu uz nju: „Čuli ste da je kazano starima…A ja vam kažem!“ (šest puta u propovijedi na gori Mt 5, 21-44) „Novu vam zapovijed dajem!“ (Iv 13,34) On je gospodar nad danom Gospodnjim: „Ovdje je više nego Hram…Jer je Sin Čovječji gospodar subote.“ (Mt 12,6sl) On šalje svoje anđele i drži sud: „Jer Sin Čovječji doći će sa svojim (!) anđelima…I tada će vratiti svakome po njegovim djelima.“ (Mt 16,27) S prirodnim katastrofama pojavit će se na sud i svi će čuti njegov sud (Mt 24,29).


c.) Krist je darovatelj života


A ovo je volja mojega Oca: da svaki koji vidi Sina i vjeruje u njega ima život vječni, i ja (!) ću ga uskrisiti u posljednji dan.“ (Iv 6,40) „Jer kao što Otac podiže mrtve i oživljuje, tako i Sin oživljuje koje hoće.“ (Iv 5,21)


d.) Krist čini mnoga čudesa


Isus dokazuje istinitost svojih riječi po ozdravljenjima bolesnih i uskrisivanju mrtvih: „Hoću (!), budi čist!“ (Mk 1,41) „Velim ti, ustani!“ (Mk 5). Po čudesima na stvorenim stvarima (umnažanje kruha, utišavanje oluje, hodanje po vodi). Oslobađa mnoge od opsjednutosti (Mk 1,23). Vijest o Isusovim čudesima širi se po cijeloj zemlji. Marko to sažima na sljedeći način: „Tada reče svojim učenicima neka zbog mnoštva naroda bude uvijek spremna lađica za njega, da ne dođe u stisku. On je, naime, mnoge iscijelio te su stoga navaljivali na nj svi bolesni, da ga se dotaknu.“ (Mk 3, 9-10)


7. Isusa osuđuju jer se sam „pravi Sinom Božjim“


Mi imamo zakon, i po zakonu mora umrijeti jer se je pravio Sinom Božjim.“ (Iv 19,7)


Nego je i Boga nazivao svojim Ocem i time se pravio jednak Bogu.“ (Iv 5,18)


A onda Isus stoji na sudu: „Jesi li ti Mesija, Sin Blagoslovljenoga?“ (Mk 14,61) I potom odgovori:

ANI HU – JA SAM; i vidjet ćete Sina Čovječjega gdje sjedi s desne Svemogućega i dolazi na nebeskim oblacima.“ (Mk 14,62)

Na to Veliko vijeće odlučuje pogubiti Isusa: „Čemu trebamo još svjedoke! Čuli ste hulu!“ (Mk 14,63)


Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.