petak, 28. lipnja 2019.

Presveto Srce Isusovo, naš mir i pomirenje



,,Svi vi koji ste opterećeni, odmorit ću vas – reficiam vos – i pronaći ćete odmor svojim dušama jer jaram je moj sladak i breme moje lako (Mt 11,29).

Svaka od ovih riječi nade i istine zaslužuje pozorno razmatranje...

Srce Isusovo poziva i odabire one koji su najopterećeniji. On im je bio vjeran kroz cijeli svoj javni život. Tješio je, ozdravljivao, poučavao, a više od svega opraštao jer je znao da nas opterećuje grižnja savjesti i da je za naše duše – koje su stvorene za dobro i istinito i koje teže idealu, tj. Bogu – zlo koje nas od Njega odvaja i koje nam ga oduzima, pretežak teret.

,,Dođite, govori, ,,i ja ću vas okrijepiti. Okrijepiti nas, nesretne izgnanike iz Edena, znači obnoviti nas prema slici Božjoj koja se u nama iskrivila. To znači uzdići se iz bezdana prema čistim i oživljujućim vrhuncima, stavljaći sve stvari u red i pjevajući ponovo: ,,Slava Bogu na visini! Mir ljudima”. To znači olakšati teret, oduzeti jaram.

Izvor: Y. d’Isné, Le Coeur de Jésus dans l’Evangile, Lethielleux, 1905., str. 25-26.


četvrtak, 27. lipnja 2019.

Raspored sv. Misa (srpanj 2019.)



Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
1. 7. (pon.)
I.
Predragocjena Krv Kristova
18 h
2. 7. (ut.)
II.
Pohod BDM
18 h
3. 7. (sri.)
III.
sv. Irinej Lionski, b. i mč.
18 h
4. 7. (čet.)
IV.
Svagdan
18 h
5. 7.
III.
sv. Antun Marija Zaccaria, isp.
(prvi petak)
8 h
7. 7.
II.
IV. nedjelja nakon Duhova
18 h
14. 7.
II.
V. nedjelja nakon Duhova
18 h
21. 7.
II.
VI. nedjelja nakon Duhova
10 h
28. 7.
II.
VII. nedjelja nakon Duhova
10 h



Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
5. 7.
III.
sv. Antun Marija Zaccaria, isp.
(prvi petak)
18 h
6. 7.
IV.
Subotnja služba BDM (prva subota)
18 h
7. 7.
II.
IV. nedjelja nakon Duhova
9 h
12. 7. (pet.)
III.
sv. Ivan Gualbert, op.
18 h
14. 7.
II.
V. nedjelja nakon Duhova
9 h
21. 7.
II.
VI. nedjelja nakon Duhova
18 h
22. 7. (pon.)
III.
sv. Marija Magdalena
7 h
27. 7. (sub.)
IV.
Subotnja služba BDM
18 h
28. 7.
II.
VII. nedjelja nakon Duhova
9 h



Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
20. 7. (sub.)
III.
sv. Jeronim Emiliani, isp.
18 h
27. 7.
IV.
Subotnja služba BDM
18 h


Slavonski Brod (Falcon electronic, Vinogradska 2b):

Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
19. 7.(pet.)
III.
sv. Vinko Paulski, isp.
18 h


utorak, 25. lipnja 2019.

Svećeničko ređenje u Bogosloviji Bratstva u SAD-u: pet novih svećenika za Crkvu



Bogoslovija sv. Tome Akvinskoga u SAD-u s radošću obznanjuje da su četvorica bogoslova bili zaređeni za đakonat i petorica za red svećeništva. U petak ujutro, 21. lipnja, preuzvišeni biskup Tissier de Mallerais služio je sv. Misu s podjelom svetih redova, uz prisustvo više desetaka svećenika i stotine vjernika diljem zemlje.

Crkva nas svake godine na tu svečanu prigodu poziva da razmatramo izvanredno otajstvo našega Gospodina Isusa Krista i Njegova vječnoga svećeništva. Polaganjem biskupovih ruku, novozaređeni svećenik postaje drugi Krist. On prima u svoju dušu neizbrisivi svećenički biljeg koji ga uvodi u red Melkisedekov zauvijek. Po toj neizrecivoj promjeni svećenikova duša postaje nerazdvojno sjedinjena s Kristom te je njegova prva svećenička zadaća klanjanje.

Novozaređeni su pozvani slijediti Kristove stope do podnožja križa, do podnožja oltara, da budu posrednici između Boga i čovjeka prikazujući žrtvu koja je otkupila svijet i opraštajući grijehe koji čovjeka drže u ropstvu. Po ustima biskupa Gospodin govori svojim novim svećenicima: ,,Više vas ne zovem slugama, nego prijateljima... Vi ste moji prijatelji ako činite sve što vam zapovijedam”.


Što to Krist zapovijeda svojim prijateljima? ,,Ako tko želi ići za mnom, neka se odrekne samoga sebe, uzme svoj križ i ide za mnom.” Svećenik je stoga razapeti čovjek, čovjek koji je odabran i pozvan da živi samo za Boga, prikazujući sebe kao žrtvu za spasenje duša. On je pozvan da u duše ulijeva milost koja obilato proistječe iz Presvetoga Srca Isusova.

nedjelja, 23. lipnja 2019.

Marija i Presveti Oltarski Sakrament


Jedan od najljepših euharistijskih himana je: ,,Ave verum Corpus natum de Maria Virgine” - ,,Zdravo, Tijelo, porođeno, k'o plod tijela Djevinoga”. Tijelo Kristovo koje primimo oblikovano je u utrobi Bezgrješne, Tijelo od njezina tijela, Krv od njezine krvi. Bez Njezina pristanka ne bi bilo Euharistije. Zahvalnost za svetu Pričest stoga je uvijek zahvala Njoj kao izvoru Presvetog Sakramenta.

Marija je savršeno stvorenje. Bog je sve učinio za Nju: za Nju je stvorio svijet, prije svega za Nju postao je čovjekom i žrtvovao se. Ponajprije za nju ustanovio je svetu Euharistiju. Zašto je On ustanovio taj sakrament?

Iz ljubavi: da bi hranio duše u njihovoj gladi, da bi nas utješio svojom prisutnošću tijekom našeg izgnanstva, da bi se posve i potpuno sjedinio s nama.

Iz ljubavi prema Njoj, da bi je hranio u Njezinoj gladi za Bogom, da bi tako i ona mogla hraniti svoju djecu po Njemu. Ona je više nego bilo koje drugo ljudsko biće ikada patila od tog izgnanstva i bila je obuzeta žudnjom prema Vječnome. Stoga je On htio uspostaviti svoju prisutnost na taj način posebno za Nju tako da bi s Njome bio najintimnije povezan. Sve milosti koje je Bog želio staviti u ovaj sakrament, Marija je najprije primila u svojim pričestima, a odatle su one trebale teći u druge duše. Stoga je jedini način na koji doista i u potpunosti primamo svetu Pričest te njezine milosti i plodove, u Mariji. Crkva to potvrđuje kada na Mariju primjenjuje riječi personificirane Mudrosti: ,,Venite, comedite panem meum et bibite vinum quod miscui vobis ,,Dođite i jedite moj kruh te pijte vino koje sam pomiješala za vas. Ona nas poziva da jedemo ,,Njezin kruh jer joj je Krist dao svoju euharistijsku prisutnost kao Njezinu vlastitu.

To znači da je Marija posrednica između nas i svete hostije. Mi joj u potpunosti pripadamo i ona je duhovno uvijek s nama. Stoga kada Krist ulazi u našu dušu, najprije pronalazi ,,Gospu kućedomaćicu, a onda pronalazi i nas, skrivene pod Njezinim zaštitnim plaštom, u Njezinome Srcu. Njezino posredovanje je u tom trenutku od velike važnosti: ovdje Svemogući nastavlja svoj čin ljubavi do krajnjih mogućnosti, snizuje se da uzme oblik hostije, primjenjuje svoju svemoć i ostvaruje cijeli niz čuda, pri čemu je svako veće i značajnije čak i od stvaranja cijeloga svijeta. A mi ga primamo s takvim nemarom, uspavanošću, ravnodušnošću i rastresenošću! Ne bismo li se trebali bojati da naše izjave o ljubavi zvuče smiješno i u svakom slučaju nevjerojatno, jer ih često izgovaramo s alarmantnim nedostatkom ozbiljnosti?

No Bezgrješna dolazi u naše srce, Ona ljubi Krista više od svih stvorenja. Kroz Njezino jedinstvo s Duhom Svetim ona je povlaštena da ljubi Krista samom Božjom ljubavlju. Stoga mu, kad ga primimo, možemo ponajprije prikazati Mariju i na taj način biti sigurni da mu je naše bijedno srce po njezinoj prisutnosti najugodnije.

Izvor: fsspx.news

nedjelja, 16. lipnja 2019.

Jedina prava religija



Draga moja braćo,

Ako postoji neki određeni dan na koji crkvena liturgija utvrđuje našu vjeru, onda je taj dan blagdan Presvetoga Trojstva. U časoslovu koji je ujutro morao izmoliti, svećenik je trebao psalmima prvoga časa dodati Vjerovanje sv. Atanazija. To je vjerovanje koje utvrđuje jasno, spokojno, ali savršeno ono što smo dužni vjerovati u vezi Presvetoga Trojstva, a također i u vezi božanstva i čovještva našega Gospodina Isusa Krista.

Doista, sva je naša vjera sažeta u našemu vjerovanju u Presveto Trojstvo i u našega Gospodina Isusa Krista, Boga koji je postao čovjekom. Cijelo naše vjerovanje, koje ćemo za nekoliko trenutaka pjevati, usredotočeno je na određeni način na samu osobu našega Gospodina Isusa Krista. On je taj koji je naš Bog, On je naš Spasitelj. Po Njemu ćemo ući na Nebo. On je vrata ovčinjaka, On je put, istina i život. Nema drugog imena na zemlji po kojem možemo biti spašeni – evanđelja nam sve to govore.

Stoga kada našu vjeru napadaju sa svih strana, moramo se čvrsto i nepokolebljivo toga držati. Ne smijemo nikada prihvatiti da može biti bilo kakvog kompromisa u ispovijedanju naše vjere. Mislim da se tu nalazi drama koju proživljavamo u zadnjih deset, možda petnaest godina. Ta drama, ta tragična situacija kroz koju prolazimo, leži u zahtjevima da ne ispovijedamo našu vjeru sa sigurnošću: da smo kroz lažni ekumenizam na neki način dostigli točku da stavljamo sve religije na istu razinu, da dajemo svim religijama ono što se naziva 'jednaka prava'. To je tragedija jer je sve to potpuno suprotno istini Crkve.

Mi vjerujemo da je Gospodin Isus Krist naš Bog, naš Spasitelj, naš Otkupitelj. Mi vjerujemo da samo Katolička Crkva ima istinu i tako izvodimo prave zaključke, poštujući u našim osobnim životima religiju koju je ustanovio naš Gospodin Isus Krist. Jer ako su ostale religije posve spremne priznati da mogu postojati druga vjerovanja i druge vjerske skupine, mi to ne možemo učiniti. Zašto to druge religije priznaju? Jer su te religije ustanovili ljudi, a ne Bog. Našu svetu i voljenu religiju je utemeljio sam Bog, naš Gospodin Isus Krist.

subota, 15. lipnja 2019.

Dublje razumijevanje otajstava Krunice



Sv. Ljudevit Marija Grignion de Montfort (1673.-1716.) potiče nas u djelu Tajna Krunice na revnu molitvu krunice.

,,Da bih vas još više potaknuo na prakticiranje ove pobožnosti velikih duša, dodao bih da nas Krunica koju molimo uz razmatranje o njezinim otajstvima neprimjetno podiže prema savršenoj spoznaji Isusa Krista, pročišćava naše duše od grijeha, čini nas pobjednicima nad svim našim neprijateljima, olakšava prakticiranje kreposti, čini nas da gorimo ljubavlju prema Isusu Kristu, obogaćuje nas milostima i zaslugama, pruža nam sredstva potrebna da isplatimo sve naše dugove prema Bogu i čovjeku, te nam konačno pomaže da dobijemo sve vrste milosti od Boga.”

Kasnije, 1917. godine, u svakom od svojih ukazanja u Fatimi Gospa je uporno tražila da molimo ,,svakodnevno Krunicu”. Dana 13. srpnja 1917. Gospa je dodala:

,,Kad molite Krunicu, ponavljajte nakon svakog otajstva: 'O moj Isuse, oprosti nam naše grijehe, očuvaj nas od paklenoga ognja, dovedi u raj sve duše, osobito one kojima je najpotrebnije Tvoje milosrđe'.”

A sestra Lucija (1907.-2005.) rekla je o. Fuentesu 26. prosinca 1957.:

,,U posljednjim vremenima u kojima živimo Blažena Djevica dala je Krunici novu djelotvornost, tako da nema problema, ma koliko god težak bio, bio on vremeniti, a osobito duhovni, povezan s našim osobnim ili obiteljskim životom – obiteljima u svijetu, redovničkim zajednicama ili životima naroda i nacija – nema problema, koliko god težak bio, koji ne bismo mogli riješiti molitvom svete Krunice. Po svetoj Krunici bit ćemo spašeni, posvetit ćemo se, utješit ćemo Gospodina i postići spasenje mnogih duša.”

P. R. Garrigou-Lagrange (O. P.) govori nam u djelu Majka Spasiteljeva:

,,Da bismo bolje razumjeli što bi trebala biti Krunica, trebamo se prisjetiti kako ju je shvatio sv. Dominik (1170.-1221.) pod nadahnućem Blažene Djevice, u vremenu kada je južna Francuska bila pustošena albigenskim krivovjerjem, prepunim manihejskih zabluda koje su poricale beskrajnu Božju dobrotu i moć, tvrdeći da postoji načelo zla koje je često pobjeđivalo. Nije bila napadnuta samo kršćanska moralnost, nego dogma, velika otajstva stvaranja, otkupiteljskoga utjelovljenja, silaska Duha Svetoga, vječnoga života na koji smo svi pozvani. Upravo u to vrijeme je Blažena Djevica sv. Dominiku obznanila metodu propovijedanja koja je do tada bila nepoznata, što mu je rekla da će u budućnosti biti jedno od najmoćnijih oružja protiv zabluda i nedaća. To je skromno oružje koje izaziva podsmijeh nevjernih koji ne razumiju Božja otajstva. Pod tim nadahnućem sv. Dominik putovao je kroz heretička sela, okupljao ljude i propovijedao o otajstvima spasenja, utjelovljenja, otkupljenja, vječnoga života. U skladu s Marijinim nadahnućem on je razlikovao radosna, žalosna i slavna otajstva. Propovijedao je nekoliko trenutaka o svakom od 15 otajstava, a nakon svake propovijedi dao je da se izmoli deset Zdravomarija.”

Izvor: fsspx.news

utorak, 11. lipnja 2019.

Djelovanje Duha Svetoga u nama po Mariji



Kroz sakrament potvrde primamo puninu darova Duha Svetoga i On sam ispunjava naše duše i osvjetljava ih ognjem svoje ljubavi, čineći nas dionicima ljubavi kojom Bog sebe ljubi u otajstvu Presvetoga Trojstva. Prema sv. Grignionu de Montfortu (Prava pobožnost prema Blaženoj Djevici Mariji, br. 20), Duh Sveti postaje plodonosan u Mariji i proizvodi svoja remek-djela samo u njoj i kroz nju (sveto čovječanstvo našega Gospodina, posvećenje duša). Ona je na Pedesetnicu usred apostola te im se prema drevnoj predaji po njoj daju darovi Duha Svetoga. Naša Pedesetnica je primanje sakramenta potvrde i darovi Duha Svetoga daju se samo po njoj (kao i sve druge milosti).

Duboki razlog za ovo djelovanje Duha Svetoga u Mariji i po Mariji leži u samom Njegovom odnosu s njome. Crkveni oci nazivaju je sacrarium Spiritus Sancti (svetište Duha Svetoga); još od srednjega vijeka ona se obično priziva kao zaručnica Duha Svetoga. Duh Sveti je dar Oca i Sina. Sveti Toma objašnjava da Bog stvorenju želi dati sebe koliko god može. Taj dar je sam Duh Sveti. Međutim, nakon istočnoga grijeha zapreka se nalazi u samoj posudi koja je manje ili više zapriječena stvarnim grijesima i ranama istočnoga grijeha. Samo jednom u cijeloj povijesti čovječanstva je donum Dei altissimi (dar višnjega Boga) bio u potpunosti primljen te nije naišao na nikakvu zapreku. Samo jednom je primljen bez i najmanjeg oklijevanja, jer samo jedanput Sveti Duh pronalazi posudu u koju ulazi da je potpuno čista i neokaljana.

Drugim riječima, u cijeloj povijesti je samo dušu Bezgrješne Duh Sveti mogao potpuno preobraziti na takav način da je ona bila i jest potpuno predana Njegovoj volji i nadahnućima. Stoga su sve njezine misli, riječi, djela na neki način više misli, riječi i djela Duha Svetoga nego njezina vlastita. Ona nikada neće misliti ni na što drugo osim na ono što je Duh Sveti čini da misli, ona će govoriti samo Božje riječi itd. Ona je na neki način vidljiva prisutnost Duha Svetoga u svijetu, Njegovo svetište, Njegovo svetohranište, Njegova zaručnica. Njezina se veličina sastoji u činjenici da je Marijina ljudska osoba, kći sv. Ane i sv. Joakima, od svoga Bezgrešnoga Začeća tako intimno povezana s trećom osobom Presvetoga Trojstva da je ona više prisutnost Duha Svetoga u svijetu negoli je sama prisutna.

Zaključno: gdje je Marija, tu je Duh Sveti. Duh Sveti je na zemlji ondje gdje je Marija. Stoga će nas u onoj mjeri u kojoj smo posvećeni Bezgrješnoj, Duh Sveti zahvatiti svojim darovima i učiniti da neizrecivi pečat sakramenta potvrde procvjeta.

Izvor: fsspx.news

subota, 8. lipnja 2019.

Osluškivati glas Duha Svetoga u tišini



Propovijed p. Marka Tilošanca održana na blagdan Duhova (4. 6. 2017.) u Zagrebu o djelovanju Duha Svetoga u tišini koja je preduvjet svakoga pravoga duhovnoga i molitvenoga ozračja.

srijeda, 5. lipnja 2019.

Intervju s biskupom Fellayom: ,,Današnjem svijetu više od svega trebaju svećenici”



Biskup Bernard Fellay objavio je u izdavačkoj kući Via Romana knjigu s intervjuima koje je dao Robertu Landersu, vjerniku laiku koji ga je 2016. godine intervjuirao u Menzingenu.

Preuzvišeni, objavljujete knjigu lijepo nazvanu ,,Za ljubav prema Crkvi”. Možete li nam nešto reći o njezinom nastanku?

Biskup Fellay: Ova knjiga ima dugu povijest. Raspored mojih obveza mi nije dao svu slobodu koja bi bila potrebna za pisanje takvoga djela. Ono je prvi put zamišljeno prije oko četiri godine! A pisanje je dovršeno prije više od godinu dana. Kao rezultat toga, teme koje se odnose na aktualne novosti su djelomično zastarjele.

,,Za ljubav prema Crkvi” poziva nas da postavimo pitanje o mjestu Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. u Crkvi. Ne bi li to mjesto trebalo biti u Rimu jer je Rim glava, ali i srce Crkve?

Srce Crkve je Duh Sveti, to je Isusova ljubav, a to je također svećeništvo, tako blisko povezano s našim Gospodinom i Njegovim Svetim Srcem. Glava Crkve je Krist.

Ovdje na zemlji je vidljivi vođa Crkve papa kome smo naravno podložni, kojega poštujemo i kojega smo uvijek poštovali, kao i sve zakonite autoritete crkvene hijerarhije.

Mjesto Bratstva je u središtu, u srcu Crkve. Jer svećeništvo i sveta Misa, blisko povezani jedno s drugim, su srce Crkve; pumpa koja prenosi život milosti po cijelome tijelu.


Kao rimokatolicima je naše mjesto također u Rimu. Ali znate da prolazimo kroz strašnu krizu, uistinu đavolsku dezorijentiranost, koja je zamijenila vječni Rim, učitelja mudrosti i istine, novim Rimom, rođenim iz Drugoga vatikanskoga sabora, neomodernističkim Rimom s liberalnim tendencijama, kojemu se moramo oduprijeti da bismo zadržali vjeru.

nedjelja, 2. lipnja 2019.

Kristovo poniženje vodi prema slavnome uzvišenju



Propovijed p. Marka Tilošanca održana na blagdan Uzašašća (Spasova, 30. 5. 2019.) u Kapeli sv. Josipa (FSSPX) u Zagrebu o povezanosti Kristovoga poniženja u smrti i muci s Njegovim slavnim uzvišenjem koje slavimo u ovome blagdanu.