Christus Rex

Punina milosti u Mariji


S
veto Pismo nam je dragocjeno sačuvalo pozdrav anđela Gabrijela Djevici Mariji kod Navještenja.  U dva kratka izraza rečeno nam je sve: „Zdravo, milosti puna, Gospodin je s tobom.“ (Lk 1, 28)

Oslanjajući se na to blago, papa Pio IX. opisao nam je tu puninu milosti kada je definirao Marijino Bezgrešno Začeće: „Stoga ju je Bog daleko iznad svih anđela i svih svetih tako čudesno obdario obiljem svih nebeskih darova izlivenih iz riznice Njegovoga božanstva... i puninom svete nevinosti i svetosti od koje se, iza Boga, ne može ništa veće ni zamisliti.“ (Bula Ineffabilis Deus).

Definicija Pija IX. potvrđuje Marijinu iznimnu svetost od trenutka njezina začeća. Istina je vjere da je Majka Božja imala puninu milosti, puninu daleko veću od bilo kojega drugoga stvorenja.

Na temelju onoga što sv. Toma kaže (III, 7; 27, 5) o Kristovomu svetomu čovještvu, možemo iznijeti sljedeća dva argumenta:

1. Što je biće bliže uzroku nekoga učinka, to je prikladnije da obilno primi taj učinak. Dakle, Krist je načelo posvetne milosti (kao Bog utoliko što je On apsolutno prvo načelo, a kao čovjek utoliko što je On oruđe Božje), a Marija je osoba najbliža Kristu. Stoga je bilo prikladno da Marija primi najveću puninu milosti.

2. Prikladno je da svatko tko prenosi milost ima posvetnu milost. Marija posreduje milost (kao posrednica). Stoga je prikladno da ona ima visoki stupanj posvetne milosti.

Kakva je to punina?

Pitanje se postavlja kada se govori o Utjelovljenoj Riječi i dopušta dvije razlike (III, 7, 9-11).

Milost je Božji dar koji je stavljen u nas i preobražava nas.

Ova preobrazba može biti manje ili više radikalna, manje ili više intenzivna, kao što je toplina više ili manje jaka u tijelu zagrijanom vatrom.

Ova promjena nam također daje mogućnost da djelujemo na nov način. Primljena milost nas u različitim stupnjevima čini sposobnima da djelujemo, ona obuhvaća različiti broj nadnaravnih radnji: više ili manje širokoga raspona.

Puninu milosti možemo pronaći u oba slučaja.

Ovo obilje može biti savršeno, a može biti i nesavršeno

Ako je savršeno, to je apsolutna punina. Nema granica.

Ali ako je ograničena kapacitetom onoga koji ju prima, tada je nesavršena, relativna. Bog ju daje u mjeri u kojoj se može primiti, u mjeri u kojoj je to potrebno Njegovom božanskome planu.

Prema sv. Tomi, posjedovanje milosti u svojoj apsolutnoj punini, i po intenzitetu i po razmjeru, pripada samo Kristu. Gospa je dakle imala relativnu puninu milosti (usp. III, 27, 5 ad 1), drugim riječima, svu milost potrebnu da bude dostojna Majka Božja.

Kako je ovo poslanje bilo najplemenitije od svih poslanja, zbog svoje posljedice u ostvarenju Utjelovljenja, to je najveća relativna punina milosti koja je ikada dodijeljena čovjeku ili anđelu.

Posvetna milost čini nas posvojenom djecom Božjom. To je slučaj kod Blažene Djevice Marije. A posvojenje daje pravo na nasljedstvo: Nebo, posjedovano prema stupnju ljubavi u trenutku smrti. Gospina ljubav bila je najveća nakon Kristove i stoga Ona ima najviši stupanj slave na nebu.

Konačno, Krist nije posvojeni Očev sin, jer On je Njegov naravni Sin od čitave vječnosti (III, 23, 4). To dvoje je nespojivo. I iz toga razloga, u redoslijedu posvojenja, Gospa zauzima prvo mjesto. Ona je prva posvojena kći Božja.

Izvor: fsspx.news

Arhiva bloga

Časopis: