Christus Rex

Nastavak sukoba između Kijeva i Rusije – produbljenje krize u pravoslavnome svijetu



Od odluke carigradskoga patrijarha Bartolomeja I. od 11. listopada 2018. da prizna Kijevski patrijarhat kao ,,autokefalnu Crkvu” koja više neće biti ovisna o Moskovskome patrijarhatu, u pravoslavnim zemljama razvila se kriza.

To se očituje iznenadnim ukinućem Nadbiskupije Ruskih pravoslavnih crkava u zapadnoj Europi 27. studenoga 2018. Egzarhat je započeo bijelom ruskom imigracijom u zapadnu Europu nakon boljševičke revolucije 1917. te ga je Carigrad priznao kao ,,privremeni” 1931., prije nego će tomosom (dekretom) aktualnoga patrijarha Bartolomeja I. 1999. biti podignut na status ,,trajnoga” egzarhata. Taj je dekret ukinuo ,,Sveti sinod Ekumenskoga patrijarhata” održan u Carigradu 27.-29. studenoga prošle godine.

Nadbiskup Jean Renneteau je prema cath.ch ,,bio potpuno iznenađen” tom odlukom koju mu je osobno priopćio ekumenski patrijarh Bartolomej. Tu je uključeno 65 župa, dva samostana i sedam monastičkih zajednica u Njemačkoj, Belgiji, Španjolskoj, Italiji, Skandinaviji i naravno Francuskoj. Francuske župe bit će integrirane u župe Grčke pravoslavne metrolopije u Francuskoj.

,,Veoma sam iznenađen ovom odlukom”, rekao je Yves Hamant, profesor emeritus za dnevni list La Croix. ,,Župljanima Nadbiskupije koji imaju liturgiju na slavenskome, dopuštaju značajno sudjelovanje laika te su veoma privrženi svojoj autonomiji, bit će teško prihvatiti tu odluku”. Koje je objašnjenje za tu odluku? Prema bečkoj ustanovi Pro Oriente, Carigrad se poziva na ,,trenutne pastoralne i duhovne potrebe”. ,,Povijesne okolnosti koje su vodile do stvaranja ove strukture nakon ruske revolucije u listopadu 1917. (...) prošle su kroz duboku promjenu (...) Današnja odluka je usmjerena tome da učvrsti odnose između župa ruske tradicije s majkom crkvom Carigradskoga patrijarhata.

Prema dnevnome listu La Croix, na ovu odluku Carigradskoga patrijarhata utjecala je ne samo želja da se ograniči neovisnost Nadbiskupije, nego još važnije, ambicija da se dâ na znanje ,,na još snažniji način primat [patrijarhata] u časti i praksi u pravoslavnome svijetu, koji sada osporavaju snažne tenzije s Moskovskim patrijarhatom otkada je Carigrad u listopadu priznao Kijevski patrijarhat kao autokefalan”.

U Ukrajini rasprava nastavlja izazivati političke poteze. Predsjednik Ukrajinskoga sabora predložio je da se katedrala sv. Sofije u Kijevu pripiše ,,ujedinjenoj mjesnoj Crkvikoja je uspostavljena, dok ona zapravo pripada Ukrajinskoj pravoslavnoj crkvi povezanoj s Moskovskim patrijarhatom.

U načinu postupanja koji se smatra ,,sustavnim šikaniranjemklera odanoga Moskvi, ukrajinske službe sigurnosti napravile su pretres dvora Pavela, metropolita Višgoroda i Černobila, poglavara Kijevsko-pečerske lavre. Kao što izvješćuje cath.ch, prema Moskovskome patrijarhatu ovaj čin je dio ,,plana s ciljem da se prisili biskupe povezane s Moskovskim patrijarhatomda sudjeluju u planu ujedinjenja koji je želja predsjednika Petra Porošenka i ukrajinskih vlasti. Oni su također stavili pod pritisak desetine drugih svećenika povezanih s Moskvom, zaplijenivši različite predmete iz njegovih privatnih prebivališta.

Predsjednik Porošenko dao je i počasne nagrade dvojici biskupa Ukrajinske pravoslavne crkve koji su skloni ujedinjenju s Kijevskim patrijarhatom... Od 90 hijerarha Ukrajinske pravoslavne crkve, 87 su se izjasnili protivno ,,saboru ujedinjenja” i u prilog zadržavanja trenutnoga statusa Ukrajinske pravoslavne crkve kao autonomne unutar Moskovskoga patrijarhata.

Izvor: cath.ch – La Croix – Orthodoxie.com – DICI br. 379, prosinac 2018.

Arhiva bloga

Časopis: