S
veti Ljudevit Marija Montfortski daje Gospi naziv: „Regina cordium - Kraljica svih srdaca“ i time opisuje na koji način Marija treba vladati u nama. Najprije je to pravilo za naš nutarnji život. Doista, osjećamo da upravljamo našim nutarnjim životom. Nitko ne može prodrijeti u tajne našega srca bez našega dopuštenja: ono je sjedište naše slobode, naše intime i mi sami određujemo svoje misli, svoje sklonosti i svoje odluke. U načelu želimo predati ovaj nutarnji život Kristu Kralju, međutim to nam je izuzetno teško u našoj svakodnevnoj rutini. Kako bi nam olakšao ovo pokoravanje Njegovoj volji, On nam šalje Bezgrešnu, Kraljicu koja vlada u nama kao najljubeznija Majka.
U mjeri u kojoj joj podložimo svoje srce i pokrete svoga srca te se pridržavamo njezinih odluka i prepuštamo njenoj volji, Ona postaje Kraljica naših srdaca.
Osim toga, naš je nutarnji život često i za nas zagonetka. Neznanje, zabluda i rastresenosti sprječavaju nas da jasno prepoznamo istinu o svom nutarnjem stanju. To rezultira neizvjesnošću, sumnjom, nespokojem, nutarnjim neskladom i mnogim olujama zbog kojih često gubimo osjećaj za smjer te nas, štoviše, često paraliziraju na putu do Boga.
Marijino kraljevanje u nama daje nam onu sigurnost koju vojnik ima kada dopusti da ga vodi iskusan, pouzdani časnik. Ili bolje: sigurnost djeteta koje se u potpunosti oslanja na majčinu brigu.
Marijino kraljevanje je kraljevanje ljubavi. Bog joj je dao moć nad svim stvorenjima; Ona je njihova gospodarica bez ograničenja, „strašna poput vojske postavljene u bojni red”.
Što god Ona traži od Njega, to joj se udijeli. Ona je „svemoćna posrednica”. Ali ova svemoć u potpunosti je i sasvim u službi njezine ljubavi: ljubavi prema Bogu i prema svojoj djeci. U ovomu kraljevstvu ne postoji ništa što ne proizlazi iz te ljubavi i što ne vodi natrag k toj ljubavi.
„U njoj ne vidimo ništa zapovjedničko, ništa što bi nas sagnulo u prah. Isusa Krista, Boga-Kralja, treba štovati; čovjek mora pasti ničice pred njim u dubokom poniženju; On ima pravo zahtijevati to od svojih stvorenja i treba to učiniti.
„Međutim, pred Marijom doista stojimo i klečimo s dubokim poštovanjem, a ipak znamo da ju je Bog postavio na našu ljudsku razinu kako bi za nas izvršavala majčinsku službu. Ona premošćuje veliku udaljenost između sebe i nas svojom neizmjernom dobrotom i ljubaznom susretljivošću. Ona koristi svoju kraljevsku moć zapovijedajući moćima prirode da joj služe, kao i kada odgovara na molitve ili zapovijeda da nam anđeli duhovnoga svijeta priskoče u pomoć. Njezina posrednička svemoć pronalazi svoj izraz u njezinu posredovanju milosti. Njezin savršeno kraljevski izgled veličanstvenosti i divote služi tome da osvoji same dubine naših duša i podigne ih prema idealu.” (p. Sträter, D. I.)
Marijino kraljevanje u nama daje nam onu sigurnost koju vojnik ima kada dopusti da ga vodi iskusan, pouzdani časnik. Ili bolje: sigurnost djeteta koje se u potpunosti oslanja na majčinu brigu.
Marijino kraljevanje je kraljevanje ljubavi. Bog joj je dao moć nad svim stvorenjima; Ona je njihova gospodarica bez ograničenja, „strašna poput vojske postavljene u bojni red”.
Što god Ona traži od Njega, to joj se udijeli. Ona je „svemoćna posrednica”. Ali ova svemoć u potpunosti je i sasvim u službi njezine ljubavi: ljubavi prema Bogu i prema svojoj djeci. U ovomu kraljevstvu ne postoji ništa što ne proizlazi iz te ljubavi i što ne vodi natrag k toj ljubavi.
„U njoj ne vidimo ništa zapovjedničko, ništa što bi nas sagnulo u prah. Isusa Krista, Boga-Kralja, treba štovati; čovjek mora pasti ničice pred njim u dubokom poniženju; On ima pravo zahtijevati to od svojih stvorenja i treba to učiniti.
„Međutim, pred Marijom doista stojimo i klečimo s dubokim poštovanjem, a ipak znamo da ju je Bog postavio na našu ljudsku razinu kako bi za nas izvršavala majčinsku službu. Ona premošćuje veliku udaljenost između sebe i nas svojom neizmjernom dobrotom i ljubaznom susretljivošću. Ona koristi svoju kraljevsku moć zapovijedajući moćima prirode da joj služe, kao i kada odgovara na molitve ili zapovijeda da nam anđeli duhovnoga svijeta priskoče u pomoć. Njezina posrednička svemoć pronalazi svoj izraz u njezinu posredovanju milosti. Njezin savršeno kraljevski izgled veličanstvenosti i divote služi tome da osvoji same dubine naših duša i podigne ih prema idealu.” (p. Sträter, D. I.)
Najbolje priznanje Marijinoga kraljevstva je nasljedovanje njezinoga vlastitoga „biti službenicom Gospodnjom”, ponavljanje njezinoga fiat („Neka mi bude”) od jutra do večeri u svim peripetijama našega života.
Molitvu „Anđeo Gospodnji” možemo shvatiti u tom smislu kao svakodnevno trostruko obnavljanje naše posvete Mariji, kao oslanjanje na njezinu volju, kao izjavu vjernosti i podvrgavanje njezinu kraljevanju.
Izvor: fsspx.news
