Christus Rex

Treba li se pribojavati prijetnje tradicionalnoj Misi?


Č
ini se da neke glasine i određene stranice drže vjerojatnim objavu teksta koji barem djelomično dovodi u pitanje motuproprij Summorum pontificum pape Benedikta XVI., koji je pod određenim uvjetima odobrio služenje tradicionalne Mise i potvrdio da ona nikada nije bila zabranjena.  

Elementi koji potvrđuju glasinu

Prvi je trag prilično udaljen, ali otkriva određenu odbojnost vladajućega pape prema tradicionalnoj liturgiji ili njegovu volju da ne dopusti njezino širenje, barem među „Ecclesia Dei“ zajednicama. Doista, nekoliko tih zajednica, poput franjevaca Bezgrješne ili čak Familia Christi, doživjele su snažne sankcije, čak i raspuštanje, zbog zbližavanja s Tradicijom, a posebno s tradicionalnim obredom Mise.

Drugi se trag pojavio istraživanjem o „izvanrednom“ obredu koje je predstojnik Kongregacije za nauk vjere pokrenuo u ožujku 2020. među svim biskupima.

Svatko tko je upoznat malo iza kulisa ove vrste istrage, od početka je bilo očito da ishod nije previše važan. Ali, s druge strane, bilo je predvidivo da će to poslužiti kao izgovor za uvođenje reforme ili preinake u trenutno stanje tradicionalne Mise.

Treći trag potvrđuje prethodni: jedva da su rezultati istrage stigli do Rima, kada je odluka, brutalna koliko i neočekivana, riješila sudbinu privatnih Misa koje se služe u bazilici sv. Petra. Istodobno je služenje tridentskoga obreda poslano u ormar, kako u pogledu mjesta, tako i vremena.

Četvrti, noviji trag je povjerljiva izjava koju je papa Franjo dao kardinalu Joãou Brazu de Avivu, predstojniku Kongregacije za ustanove posvećenoga života i družbe apostolskoga života. Otkrio je to tijekom konferencije: Petrov nasljednik izrazio mu je svoj strah od „određene tendencije da se zauzimanjem tradicionalističkih stajališta čini mali odmak od Drugoga vatikanskoga sabora“.

Ta se opaska, kaže kardinal, odnosi na širi kontekst svećeničke formacije. Dakle, Papa je zabrinut zbog toga što je svećenička formacija devijantna, iskrivljena, jer se bogoslove ili mlade redovnike poučava „tradicionalističkim stajalištima“.

Peti trag su riječi koje je Papa izgovorio tijekom nastupnog obraćanja generalnom zasjedanju Talijanske biskupske konferencije u Rimu 25. svibnja 2021. Papa je mislio da govori privatno, ali je početak njegova govora prenosila Sveta Stolica.

Započeo je rekavši da postoji „ozbiljna opasnost“. Kakva opasnost? „Bogoslovi se čine dobrima, ali su kruti, a rigidnost nema dobar duh“. Čini se, iako nije sigurno, da je kontekst otprilike jednak kontekstu izjave kardinalu Brazu.

Štoviše, čini se da se, prema rimskim izvorima, o temi uvjeta za služenje tradicionalne Mise prilično raspravlja. Ali bilo bi nepromišljeno riskirati da se kaže nešto više o sadržaju ili o datumu objavljivanja teksta.

Neki podsjetnici

Ako postoje stvarni elementi straha u vezi s mogućim ograničenjem mogućnosti služenja tridentske Mise, to se ne tiče Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. koje se, slijedeći svoga utemeljitelja, mons. Marcela Lefebvrea, uvijek oslanjalo na neotuđiva prava ovog obreda. Ni njegova navodna zabrana, ni ponovno vraćanje pod uvjetima, Bratstvu se s obzirom na ta prava ne čine valjanima.

Dvostruku potvrdu neosporne mogućnosti da se služi taj obred pružio je Rim. Najprije objavom kardinala Alfonsa Sticklera da je 1986. godine održano povjerenstvo od devet kardinala, na zahtjev pape Ivana Pavla II. [1].

Morali su odgovoriti na dva pitanja. Prvo, je li moguće da biskup zabrani svećeniku da služi tridentsku Misu. Jednoglasni odgovor: „ne“. Drugi, je li moguće zabraniti ovu Misu. Odgovor: osam „ne“ protiv samo jednoga „da“.

Druga potvrda dolazi iz motuproprija Summorum pontificum pape Benedikta XVI. u kojem se navodi da misal sv. Pija V. nikada nije ukinut.

Iz toga slijedi da su sve neugodnosti, sva zastrašivanja ili prijetnje, čak i zabrane koje biskupi donose protiv služenja tridentske Mise, čista zlouporaba vlasti: oblik biskupske tiranije. Ili da upotrijebimo Franji drag izraz: klerikalizam najgore vrste.

Kada bi se, kako se neki pribojavaju, donijelo ograničenje za motuproprij Benedikta XVI., to bi bila zloporaba. A budući da bi to bilo usmjereno protiv općega dobra Crkve, bilo bi samo po sebi nevaljano: prema nauku sv. Tome, ne postoji valjani zakon protiv općega dobra. A tridentska Misa je u srži općega dobra Crkve.

Pa i ako se to ne bi odnosilo na Bratstvo sv. Pija X., ono bi duboko žalilo zbog takvog ograničenja, jer bi to bio korak natrag na putu povratka prema Tradiciji koji bi odgodio rješenje za crkvenu krizu koju je pokrenuo Drugi vatikanski sabor i njegove zlosretne reforme, posebno u području liturgije.

Izvor: fsspx.news

[1] The Latin Mass Magazine, ljeto 1995., str. 14.

Arhiva bloga

Časopis: