Christus Rex

Vatikan šalje biskupima upitnik o položaju „izvanrednog” oblika


K
ardinal Luis Ladaria Ferrer, predstojnik Kongregacije za nauk vjere, poslao je 7. ožujka 2020. svim biskupskim konferencijama upitnik koji svaki biskup mora ispuniti i poslati prije 31. srpnja 2020.
Dokument se odnosi na primjenu motuproprija Benedikta XVI. od 7. srpnja 2007. o organizaciji služenja tradicionalne Mise pod nazivom „izvanredni oblik”.

Devet pitanja koja se postavljaju katoličkim biskupima širom svijeta jesu:

1) Kakva je situacija u vašoj biskupiji s obzirom na izvanredni oblik rimskog obreda?

2) Ako se tu izvanredni oblik prakticira, odgovara li istinskoj pastoralnoj potrebi ili ga promiče individualni svećenik?

3) Postoje li prema vašem mišljenju pozitivni ili negativni vidici uporabe izvanrednog oblika?

4) Poštuju li se norme i uvjeti koje je uspostavio Summorum Pontificum?

5) Je li se dogodilo da je u vašoj biskupiji redovni oblik usvojio elemente izvanrednog oblika?

6) Upotrebljava li se za služenje mise Misal koji je proglasio papa Ivan XXIII. 1962. godine?

7) Uz služenje Mise u izvanrednom obliku, postoje li druge službe (npr. krštenja, potvrde, ženidbe, pokore, bolesničkoga pomazanja, ređenja, božanskog časoslova, vazmenoga trodnevlja, pogrebnih obreda) prema liturgijskim knjigama prije Drugog vatikanskog sabora?

8) Je li motuproprij Summorum Pontificum utjecao na život bogoslovija (biskupijske bogoslovije) i drugih formacijskih kuća?

9) Koji je vaš stav o izvanrednom obliku rimskog obreda trinaest godina nakon motuproprija Summorum Pontificum?

Očito je da trinaest godina nakon proglašenja motuproprija Benedikta XVI. Vatikan namjerava načiniti bilancu. Potonji papa je omogućio bilo kojem katoličkom svećeniku rimskog obreda da služi misu prije Drugoga vatikanskoga sabora i njegove katastrofalne liturgijske reforme. Papa Ratzinger razjasnio je da tipsko izdanje Misala iz 1962. godine nikada nije ukinuto, što je značilo priznanje da je tridentska Misa nepravedno zabranjena ili spriječena u vrijeme Pavla VI.

Zabrinutosti i pitanja

Upitnik koji je poslala Kongregacija za nauk vjere čini se da ograničava pogled na vjekovni obred Crkve s obzirom na njegovu korisnost u ispunjenju „istinske pastoralne potrebe”. Tu nalazimo načelo zastranjeloga liturgijskoga pokreta, gdje je pastoralni vidik postao ono najvažnije u liturgiji (usp. naši članci o 50 godina nove Mise).

Vatikan želi znati koji biskup služi Misu prema misalu iz 1962., je li nova Misa usvojila elemente Mise svih vremena, ima li privlačnu snagu za bogoslove i formacijske kuće, ako se služi liturgijskim knjigama iz 1962. – časoslovom i obrednicima za sve sakramente. Čini li se to zbog radosti, da bi se podržalo pokret povratka osjećaju svetoga, ispravilo zablude i postkoncilska liturgijska zastranjenja? Ili i zabrinutosti, da bi se nastavilo držati pod paskom sve pokušaje ispravljanja novoga obreda, koji je s obzirom na svoju osiromašenost nesposoban udovoljiti težnji duša da Bogu iskažu istinsko katoličko štovanje?

Benedikt XVI. bio je dovoljno iskren da prizna da je liturgijska reforma napravila pustoš. Nije oklijevao govoriti o uništenju liturgije. Međutim, vjerovao je da je moguće reformirati neuspjelu reformu. Trinaest godina kasnije ta briga više nije aktualna u Vatikanu, a pristaše liturgijske revolucije namjeravaju je održati.

Poput borbe za vjeru, tako i borba za Misu nije gotova. Dovoljno je prisjetiti se brojnih zamki koje je provedba Summorum pontificum doživjela i zlovolja na koju su naišli svi oni koji su htjeli proširiti svetu Misu u njezinom svečanom obredu. Franjevci Bezgrješne koji su se željeli opredijeliti za tridentsku Misu u svojim kućama, bili su oštro sankcionirani i čak progonjeni. Koliko je puno biskupa zapravo pokazalo pastoralnu naklonost koju su tražili svećenici i vjernici željni da pronađu ili ponovno otkriju istinsku katoličku liturgiju? I koliko ih se potrudilo da bi otkrili koliko je važno Bogu iskazivati čast koja mu pripada u duhu i istini? To bi bila druga pitanja koja bi trebalo postaviti i drugo istraživanje koje bi trebalo provesti, o povijesti prepreka i zamki koje su biskupi ili biskupske konferencije postavljale da se suprotstave bilo kakvom „povratku unatrag“. Neće tako lako pustiti da se dobitci revolucije izgube.

Konačno, ostaje pitanje što će se dogoditi s ovim upitnikom nakon 31. srpnja 2020. Hoće li sustav koji je uspostavio Benedikt XVI. biti doveden u pitanje, obnovljen ili čak produžen i generaliziran – može se samo nagađati! Vrijeme će pokazati.

Izvor: fsspx.news

Arhiva bloga

Časopis: