 |
| Serijal |
V
rlo tipična priča iz vladavine terora od strane slobodoumnih ateista, židova, ljubitelja znanosti:
Časnici dođoše rano u danu, htjeli su ispitivati časne sestre koje su vodile klauzurni život. Narediše im da prisegnu zakletvu u ime slobode i jednakosti.
One odbiju to učiniti govoreći kako one ne žive pod vladavinom slobodarstva, nego su same zatvorenice. Što se tiče jednakosti, bile su istoga mišljenja kada su vidjele oholost i aroganciju ispitivača. Pošto su im zaprijetili da će ih odnijeti pred revolucionarni sud, odgovore da će onamo rado poći.
„No hoćete li se odreći prava na mirovinu?“, upitaše časnici.
„Ne; jer ona predstavlja imovinu što nam je oduzeta.“
„No zakon zabranjuje isplatu onima koji ga ne žele slušati; i kako ćete onda živjeti?“
„Providnost će se pobrinuti za nas.“
„Ali Providnost vam ne daje kruha.“
„Ne tražimo od ikoga išta!“
„Kako republika ne može dopustiti svojim neprijateljima da ostanu u njezinom krilu, transportirat ćemo vas: kamo želite ići?“
„U Francusku, zemlju našega rođenja.“
Potom je ovih osam redovnica giljotinirano pod optužbom za fanaticizam.
Iz: „Vladavina terora: Skup autentičnih pripovijetki o užasima počinjenima od strane francuske revolucionarne vlade pod Maratom i Robespierrom“, II. sv., W. Simpki i R. Marshall, 1826., str. 96.
***
Narav i izvorište francuske revolucije skrivala se i tajila više od dvjesto godina. Mediji kojima su vladali ateisti i Akademija kazali su da su francusku revoluciju pokrenuli:
• Loša žetva koja je uzrokovala dramatičan rast cijene brašna
• Ojađena Marija Antoinette koja je izjavila: „neka jedu kolače“
• Nesretno, siromašno i potlačeno stanovništvo
Ipak, začuđujuća stvar je da ondašnji suvremeni izvori uopće ne potvrđuju ove teorije. Dr. Rigby koji je putovao Francuskom tijekom 1789. zapisao je u svojoj nepolitičkoj knjizi objavljenoj 1880. da je pronašao sljedeće:
„Tisuće i deseci tisuća hektara pšenice izvrsnije od bilo koje što se mogla proizvesti u Engleskoj.“
„Ovdje sve nosi znak produktivnosti i ljudi izgledaju sretni.“
„Nije bilo nestašice žita“ (str. 16).
„Monopolizatori [tržišta hrane] bili su u dogovoru s ljudima koji su zakuhavali [revoluciju]“ (str. 17).
Navodno potlačeni i siromašni revolucionari odjednom su imali vrlo skupocjene tiskarske strojeve i „huškačke pamflete na raskršćima ulica“,
„Govornici iz rulje usijavali su umove ljudi“, (str. 16).
„Židov Ephraim financirao je podmukle klevete i planove za ubojstvo Kraljice“, (str. 83).
Netko s vrlo dubokim džepovima bio je u prilici otkupiti hranu širom Francuske da bi stavio vrlo jak uzlazni pritisak na cijenu hrane i bacio puk u očaj kako je to bio slučaj i u Rusiji, uključujući iznenadni i organizirani priljev podrivačkih pamfleta.
„Prva točka u njihovom programu bila je sustavno širenje klasne mržnje i obećanja neograničenoga plijena“, (str. 23).
„Od početka 'jednakost', zaglavna riječ revolucije, nije uopće imala mjesta u umovima podrivača; uvjeti su se jednostavno trebali okrenuti, bogatstvo je trebalo prijeći u druge ruke.“ (str. 24).
***
Francuska revolucija nije bila francuska
Od 800.000 stanovnika Pariza samo otprilike 1.000 je sudjelovalo u opsadi Bastilje i već smo vidjeli od kakvih se likova sastojao taj broj. Rulja koja je počinjala zvjerstva sastojala se uglavnom od razbojnika. Iskaz iz Dussaulxa svjedoči:
„Oni su bili ljudi“, govori, „naoružani kao divljaci. I kakva vrsta ljudi? Takva vrsta kakvu se inače nije moglo vidjeti na danjem svjetlu. Odakle su došli? Tko ih je izvukao iz njihovih sumornih jazbina?“. I opet: „Nisu bili iz naroda. Ovi razbojnici što ih se moglo vidjeti kako ispunjaju Hotel de Ville, neki od njih gotovo potpuno goli, drugi pak odjeveni u čudnu odjeću različitih boja, posve izvan sebe od bijesa, većina nije niti znala što želi, zahtijevali su smrt svojih žrtava koje su im pripale, i to takvim načinom da ih je bilo nemoguće odbiti.“
Iz: Francuska revolucija – studija demokracije, Nesta Webster, 1920.
