Christus Rex

Papa u Iraku: Između nade i nesigurnosti


P
ovijesni posjet pape Franje Iraku od 5. do 8. ožujka 2021. sadržavao je bujanje simboličnih gesti, posebno u smjeru istočnih kršćana, ali i prema Kurdima i šiitskoj muslimanskoj zajednici. Kakvu privremenu ocjenu u ovoj biblijskoj zemlji koja je zahvaćena ratom i sukobima može dobiti apostolsko putovanje argentinskoga pape?

Prije 2003. godine, godine američke invazije i pada Sadama Husseina, broj kršćana u Iraku bio je procjenjen između 1,2 i 1,5 milijuna. Godine 2021. Oeuvre d'Orient procjenjuje da kršćani broje samo 300 000 do 500 000 ili oko 1% iračkog stanovništva.

Dovoljno je reći da bi povijesni dolazak pape u zemlju bio razlog za nadu za ovu malu kršćansku manjinu na rubu izumiranja.

33. apostolsko putovanje pape Franje – i prvo od početka epidemije covida-19 – nije nedostajalo simbolike: molitve u ruševinama Mosula i u crkvi Qaraqosh napaćene okupacijom od strane organizacije Islamske države; posjet s jakim ekumenskim naglaskom Uru u Kaldeji, Abrahamovoj domovini; i više politički posjet iračkome Kurdistanu. Papa Franjo susreo se i s poglavarom šiitske muslimanske zajednice, velikim ajatolahom Alijem al-Sistanijem.

Sa strane iračkih kršćana koji su dugo godina progonjeni, posjet pape Franje "nezaboravan je” i "imat će veliki utjecaj na iračku kulturu”, objašnjava katolički patrijarh Kaldejske crkve, kardinal Louis Raphaël Sako, koji navodi primjer "toga muslimanskoga vođe koji je bio ponosan što je pred svima poljubio papinu ruku”.

Neskladni glasovi

Je li ovo putovanje povijesno? Mnogi tako misle, dok neki analitičari naglašavaju da posjet rimskoga prvosvećenika daleko od toga da je smirio političke napetosti u zemlji. Sastanak Pape i Massouda Barzanija, glavne političke ličnosti u Kurdistanu, koji nije bio prvobitno planiran, izazvao bi bijes Bagdada, navodi La Croix.

Isto tako suniti, koji predstavljaju 20% Iračana, mogli su smatrati da su gurnuti u stranu. Nijedan pojedinačni sastanak s visokim sunitskim uglednikom nije bio na dnevnome redu, dok je Sveta Stolica puno mjeseci pregovarala o sastanku između Franje i vođe šiitskog islama.

Talijanski medij Linkiesta – na glasu kao lijevi centar – čak je imao i teške riječi, evocirajući "neprimjeren" papinski pristup: s obzirom na kontekst nestabilnosti, "posjet pape Franje može se protumačiti kao provokacija sunitskih milicija ili najžučljivijih šiita i to bez obzira na Franjine dobre namjere ”, piše Carlo Panella.

A Linkiestin novinar tvrdi da se velike vjerske napetosti koje muče Irak i općenito čitav Bliski istok, ne mogu "razriješiti iz daljine irenizmom bratstva" koji promovira trenutni rimski prvosvećenik. Zapanjujuća lucidnost novinara kojega se ne može optužiti za fundamentalizam.

A da se ne spominje činjenica da je ajatolah Ali al-Sistani, koji je usprkos prijedlogu Vatikana odbio potpisati dokument o univerzalnome bratstvu, omražen kod mulâ Teherana i Qoma, od kojih su neki već 2005. pokušali izvršiti atentat na njega.

Sljedećih nekoliko mjeseci pokazat će hoće li prvo papino povijesno putovanje u Mezopotamiju poboljšati nevolju kršćana u Iraku i unijeti malo nade u regiju opustošenu ratom. U svakom slučaju, sada je više nego ikada vrijeme za molitvu za istočne kršćane.

Izvor: fsspx.news

Arhiva bloga

Časopis: