nedjelja, 19. srpnja 2015.

Iz povijesti Bratstva


Kardinal Gagnon (+2007.) s bogoslovima
u francuskoj Bogosloviji Flavigniju 1987. godine


Dana 8. prosinca 1987. nadbiskup Lefebvre je u Écôneu primio kardinala Édouarda Gagnona koji je došao iz Rima radi vizitacije vjerskih ustanova Svećeničkog bratstva sv. Pija X. i prijateljskih zajednica po nalogu Rima. Bilo je to vrijeme otvorenosti.


Tijekom ljeta 1987. godine nadbiskup Lefebvre se posve očito razilazio u mišljenju s kardinalom Ratzingerom o vjerskoj slobodi, a godinu dana prije toga se pokazao krajnje uznemirenim poradi skandala u Asizu. Unatoč svemu tome, posjet kardinala Gagnona bio je razlog za radost jer je na vrlo javan način očitovao želju da se održi vidljiva povezanost s crkvenom hijerarhijom pa sastojala se ona i od članova koji su često zavedeni novim uredbama pokoncilskog vremena.


Na blagdan Bezgrješnog Začeća, na drugoj strani Atlantika, pater Richard Williamson, rektor američke bogoslovije u Ridgefieldu, pozvao je svoje bogoslove da se žarko mole da se Bratstvu opet prizna ona kanonska regularnost koja mu je nepravedno oduzeta: ,,Molimo za Bratstvo. Molimo osobito za kardinala Gagnona koji se danas ponovno vratio u bogosloviju Bratstva u Švicarskoj. Dovršio je svoju jednomjesečnu vizitaciju u kućama Bratstva u Švicarskoj, u Francuskoj i u Njemačkoj. Molimo za to da on, kada bude sastavljao svoje izvješće o Svećeničkom bratstvu na uvid Svetom Ocu, predstavi istinu na takav način da ono dobije Papino odobrenje. Molimo se za Papu da on učini ono što bi jasnije trebao činiti: da dade Bratstvu pravni status koji ono posve zaslužuje i apsolutno treba radi dobra cijele Crkve, kao i samog Bratstva“.


U ovih nekoliko redaka ne može se pronaći ništa od onih krivih predodžbi koje su razvijene kasnije i prema kojima su rimske vlasti posve strane Katoličkoj Crkvi, da Bratstvo mora prekinuti svaku povezanost sa Svetom Stolicom ili da se ono jednom zauvijek treba držati podalje od njezinih predstavnika. Baš suprotno, tijekom cijelih posljednjih desetljeća koje je nadbiskup Lefebvre živio ovdje na zemlji, bio je nadahnut dvostrukom željom – da sačuva dvotisućljetnu Tradiciju Crkve, tražeći pravo da može nesmetano nastaviti upravo s ovim eksperimentom. Svojim nasljednicima na čelu djela koje je on utemeljio povjerio je zadaću da razotkriju one zapreke koje omogućuju ili ne omogućuju eksperiment Tradicije.


Izvor: http://credidimus-caritati.blogspot.de

Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.