I komunizam se posvetio
djelu unutarnje disgregacije.
Zašto se komunizam ne bi
trebao posvetiti ovom djelu unutarnje disgregacije? Tim više što takvi načini
djelovanja izravno potječu od onoga što se može nazvati duhom marksističkog
djelovanja.
Jean Daujat to je jako
dobro rekao: budući da je to praktični ateizam, a ne doktrinarni, „marksizam će
širiti protuvjersku propagandu samo u slučaju kada je ona korisna
revolucionarnom djelovanju“. Dakle, „istinska marksistička protuvjerska akcija
ne sastoji se uopće u borbi protiv religije izvana propagandom koja joj je
oprečna: sastoji se u uništenju religije
iznutra, izvlačeći iz ljudi svaki vjerski život i svako vjersko poimanje,
uzimajući ih i povlačeći ih posve u materijalističko djelovanje. Bit će stoga
puno slučajeva u kojima će im, da bi se kršćane odvuklo u ovo čisto
materijalističko djelovanje i time ih se ispraznilo iznutra od njihovog cijelog
kršćanstva, trebati „pružiti ruku“ i ponuditi im suradnju (J.Daujat, Connaître
le communisme).

