četvrtak, 12. studenoga 2015.

Posjet bogoslovije iz Zaitzkofena Budimpešti


Kardinal – nadbiskup Josef Mindszenty i Mariazell

Prije 40 godina preminuo je kardinal – ostrogonski nadbiskup i primas Mađarske Josef Mindszenty i pokopan je u Mariazellu. Kratko nakon toga nadbiskup Marcel Lefebvre je 8. prosinca 1975. posjetio svetište u srcu Austrije gdje se u propovijedi prisjetio visoko poštovanog Kardinala. „On koji nam je svima bio primjerom vjere, čovjek koji se hrabro suprotstavio svim neprijateljima Crkve i svima onima koji ovu vjeru, zalog vječnoga života, bez koje kršćanin katolik ne može živjeti, žele iščupati iz naših srdaca. Stoga također i po zagovoru kardinala Mindszentija molimo Presvetu Djevicu Mariju da danas u našim srcima, u našim dušama umnoži vjeru kako bismo se uistinu smjeli ubrajati u one koji nepokolebljivo prianjaju uz Credo Katoličke Crkve i uz katoličko svećeništvo.“ (iz: Damit die Kirche fortbestehe, str. 133). Kardinal Mindszenty je dakle kod Gospe koja se naziva Magna Mater Austriae koju su i Mađari uvijek štovali kao Magna Domina Hungarorum, pronašao svoje privremeno posljednje počivalište dok na koncu nije došlo do pada Željezne zavjese kada se nije samo on vratio u Mađarsku u svoju biskupsku crkvu na posljednje počivalište, nego je i Svećeničko bratstvo sv. Pija X., točno prije 25 godina, moglo započeti svoje apostolsko djelovanje u ovoj nekoć tako katoličkoj zemlji.

kardinal Josef Mindszenty
Zato je bilo lijepo da je na vanjskoj proslavi blagdana Gospe Magna Domina Hungarorum 17. i 18. listopada 2015. nekoliko bogoslova i časne braće iz Zaitzkofena moglo posjetiti mađarski glavni grad i posebice našu zajednicu u Budimpešti.

Čudotvorna slika Maria Pötsch u bečkoj katedrali sv. Stjepana

Maria Pócs

Drugo marijansko svetište u Austriji koje je najdublje povezano s mađarskom poviješću jest ikona „Maria Pötsch“ u Bečkoj katedrali, Majka Božja koja plače koju je car Leopold I. potkraj 17. stoljeća dao donijeti iz mađarskog mjesta Pocs u Beč. Ondje su se zaitzkofenski bogoslovi tijekom svog boravka u Beču prigodom nedjelje Dobrog pastira 2015. godine mogli kratko pomoliti. Onda smo na koncu, moleći Majku Božju za njezin zagovor za Mađarsku, krenuli rano ujutro 17. listopada iz Zaitzkofena i putovali preko Passaua, Linza, Beča u Mađarsku. Tijekom posljednjeg dijela putovanja mogli smo vidjeti iz daljine benediktinsku nadopatiju Pannonhalma koja je tako važna za povijest Mađarske, a koja se uzdiže visoko na brdu svetog Martina. Kada smo stigli u Budimpeštu primio nas je p. Klaus Wilhelm, svećenik koji je već nekoliko godina nadležan za apostolat u Budimpešti, kao i jedan mladić koji se zanima za bogosloviju. Popodne nas je povjesničar prof. dr. Süttö odveo u poduži obilazak grada. Uživali smo u pogledu kod Kraljevskog dvora i kod velike crkve sv. Matije. Nakon toga nas je povjesničar pozvao u svoju kuću na večeru gdje smo posve mogli doživjeti glasovito mađarsko gostoprimstvo. Kasno uvečer smo se vratili u kapelicu našega Bratstva gdje smo još otpjevali Povečerje.

Tisućljetna opatija Pannonhalma na brdu sv. Martina

Bog neka čuva Mađarsku!

U nedjelju je u središtu bila svečana sv. Misa koju je služio p. Klaus Wilhelm. Bogoslovi su pripremili svečani obred, ministrirali odnosno pjevali ordinarij i proprij blagdana Majke Božje – Gaudeamus omnes in Domino!

U blagdanskoj propovijedi bila je riječ o vezi Mađarske s Mariazellom, o posebnoj zaštiti Majke Božje nad zemljom i o radosti da se i u Budimpešti upriliči malena nedjelja Dobrog pastira s bogoslovima.

Nakon svečane Mise bilo je ugodno druženje i razgovor s vjernicima od kojih jedan dio dobro poznaje njemački jezik. Inače se moglo govoriti engleski ili prevoditi. I ovdje se vrlo ljubazno mađarsko gostoprimstvo jasno moglo osjetiti. Nakon ručka kod obitelji Süttö svi smo s našim domaćinima pjevali još „Sancte Pie Decime“, molili se za sve Mađare i nakon blagoslova za sretan put p. Wilhelma ponovno smo krenuli da bismo kasno uvečer mogli stići u Zaitzkofen.

Neka Majka Božja štiti mađarsku zemlju u ovim teškim vremenima, neka nam veliki mađarski sveci kao sveti kralj Stjepan ili sveti Emerik (Mirko) budu moćni zagovornici kako bismo kod istinskog katoličkog rada na izgradnji u Mađarskoj primili bogat blagoslov. Mi zaitzkofenski bogoslovi obećavamo i svoju molitvu i žrtvu!

Izvor: fsspx.at














Nema komentara:

Objavi komentar

Napomena: komentar može objaviti samo član ovog bloga.