I
mi smo se radovali najavi posvete svijeta Bezgrješnom Srcu Marijinu
koju je papa Franjo trebao izvršiti na trgu sv. Petra u Rimu te smo
o tome pisali 24. kolovoza 2013. ovdje na blogu. Premda to nije
posveta Rusije kakvu je zahtijevala Blažena Djevica u Fatimi, ipak
je to trebao biti velik događaj za cijelu Crkvu. Do posvete očito
nije došlo, nažalost. Prenosimo o tome tekst patera Andreasa
Mählmanna, FSSPX, preuzet iz glasila Svećeničkog bratstva sv. Pija
X.: Mitteilungsblatt
(prosinac 2013.).
Trinaestog je kolovoza na službenim stranicama Svetišta u Fatimi najavljeno: „U listopadu papa Franjo želi u Vatikanu posvetiti svijet Bezgrješnom Srcu Marijinu“. Premda posveta svijeta nije sastavnim dijelom Fatimske poruke – ondje je zahtijevana posveta Rusije koju treba izvršiti Papa u zajedništvu s biskupima svijeta – ipak je ova najava itekako promatrana kao znak nade, osobito s obzirom na situaciju na bliskom istoku koja se pogoršava, kao i na činjenicu da se u fatimskoj poruci Bezgrješno Srce Marijino prikazalo „posljednjim sredstvom spasenja“ koje Bog još daje. Njegova je volja utemeljiti štovanje Bezgrješnog Srca njegove Majke u svijetu.
Nakon
što je najavljena posveta, svećenik iz SAD-a i veliki borac za
posvetu Rusije, koju još valja izvršiti, p. Gruner sa svojom
organizacijom Fatima
Crusader (Fatimski
križar) pokrenuo je sve što mu je bilo moguće kako bi potaknuo
Papu da kod planirane posvete ipak posebno spomene i Rusiju. Osobno
je pisao papi Franji i potaknuo je više biskupa koji su uvjereni u
nužnost posvete Rusije da otputuju u Rim i zamole Rimskog
prvosvećenika da to učini.
Nije
ih se poslušalo. Ne može se po tekstu molitve zaključiti da je
uopće posrijedi posveta, a kamoli „posveta svijeta“. Riječ je o
„činu pouzdanja“ („atto di affidamento“), a ne o činu
predanja odnosno konsekracije. Odnos s prvom izvršenom posvetom koju
je usred II. svjetskog rata učinio papa Pijo XII., u smislu
obnavljanja – nije stvoren.
Papa
je svoju molitvu, koju je obavio on sam, izgovarajući je pred kipom
naše Gospe, sastavio u množini tako da je izgovorena za sve
katolike koji su se s njim ujedinili u ovom činu. Oko 100.000
vjernika se okupilo na trgu sv. Petra. Zahvaljujući izravnom
prijenosu sudjelovali su također i ljudi po cijelom svijetu.
Začuđeni
možemo ustvrditi da se u molitvi Majci Božjoj ne iznosi molitva „za
svijet“ ili za „narode svijeta“. Papa se ograničava na to da
moli za umnažanje triju božanskih kreposti vjere, ufanja i ljubavi
kod nazočnih kao i za zaštitu i predanje „tvojem ljubljenom Sinu,
našemu Gospodinu Isusu Kristu“.
Glavna
misao posvete svijeta koju je prvi put izvršio papa Pijo XII. bila
je da je Isus Krist spas za sve narode; nevjernici su izrijekom u to
uključeni. Ganutljivo je pouzdanje s kojim je Pijo XII. molio za sve
ljude da spoznaju Krista:
„Kraljice
Mira, moli za nas i daj svijetu mir za kojim ljudi uzdišu, mir u
istini, u pravdi, u ljubavi Kristovoj! Udijeli svijetu mir oružja i
mir duša da bi se u miru reda proširilo Kraljevstvo Božje. Udijeli
svoju zaštitu i nevjernicima i onima koji još prebivaju u sjeni
smrtnoj; daruj im mir! Daj da i za njih iziđe sunce istinitosti! Daj
da oni s nama pred jednim Otkupiteljem svijeta ponavljaju riječi:
'Slava Bogu na visini i na zemlji mir ljudima dobre volje'“
Tako
snažnu molitvu za obraćanje svih naroda Crkvi i Isusu Kristu u
trenutačnoj se crkvenoj eri prosvijećenog ekumenizma, nažalost,
uzalud čeka. Stječe se dojam da je mir Kristov u sveopćem
Kraljevstvu Kristovom, njegovoj Crkvi, čini se, nešto što se u
trenutačnom Rimu uopće više ne može predočiti. Zar Kraljica
Neba, Posrednica svih milosti, Pobjednica u svim Božjim bitkama,
nema mogućnosti koje mi sebi ne možemo ni predočiti?
Ostaje
nada u obećanje koje je Gospa Fatimska dala fatimskoj vidjelici,
djetetu, sestri Luciji, da će naime jednog dana papa ipak izvršiti
željenu posvetu Rusije koja je uvjet upravo za ovaj mir, ali bit će
„kasno“, kaže ona.
