Nakon dužeg vremena traženja
uspjeli smo Božjom providnošću u Zagrebu pronaći prikladan
prostor u kojemu smo mogli uredili bogoslužni prostor – kapelu.
Ova je nakana bila toliko važna da smo molili zagovor sv. Josipa –
koji je mudro upravljao i brinuo za potrebe svete Obitelji te mu se
Crkva utječe u svim potrebama za pomoć Božje providnosti. Zato je
njemu kao zaštitniku hrvatske domovine posvećena ova kapela u
hrvatskom glavnom gradu Zagrebu.
Nakon kraćih, ali zahtjevnih
radova oko uređenja, uspjelo se urediti prostor za kapelu, a sam
datum njezinog otvaranja poklopio se – također Božjom
providnošću, upravo s prethodno planiranim posjetom p. Franza
Schmidbergera. Ova je podudarnost važnija utoliko što je p.
Schmidberger neizmjerno zaslužan za razvoj apostolata u Hrvatskoj te
je prigodom svog četvrtog posjeta Hrvatskoj mogao sam blagosloviti
kapelu.
Obred blagoslova kapele ili
crkve predviđene za javno bogoslužje vrlo je sadržajan i bogat
simbolikom – kao i svi tradicionalni obredi. On započinje izvan
crkve gdje svećenik najprije blagoslivlja vanjske zidove. Potom se
ulazi u crkvu, mole se Litanije sviju svetih te se na kraju
blagoslivljaju i unutarnji zidovi crkve. Obred se vršio na
latinskome, a u nastavku prilažemo izvadak iz hrvatskog izdanja
Rimskog obrednika u kojemu se može pratiti tijek obreda i tekst
molitava.
Nakon blagoslova uslijedila je
sv. Misa koja se služila po misnom obrascu Zavjetne Mise sv. Josipa,
zaštitnika kapele. Misnik je u svojoj propovijedio objasnio značenje
crkve kao doma molitve i njezinih pojedinih dijelova koji nas upućuju
na božanska otajstva i u kojima primamo hranu za naš duhovni,
nadnaravni život. Ona treba biti dom molitve i mjesto u kojemu ćemo
crpiti snagu za naš kršćanski život i molimo zato – u
zahvalnosti za sva Božja dobročinstva, kao i za trud i doprinos
svakog pojedinog vjernika, da ova kapela bude Božja kuća u kojoj će
što više duša pronaći taj izvor božanske milosti te tako
pridonijeti obnovi i ponovnoj uspostavi Kristovog kraljevstva u našoj
domovini.
