Biskup
Alfonso de Galarreta održao je predavanje na Bailliju,
u blizini Versaillesa, 17. siječnja 2016. Izložio je trenutnu
situaciju Crkve i obavijestio slušatelje o trenutnom stanju odnosa
između Rima i Svećeničkog
bratstva sv. Pija X. On je bio na
čelu teološke komisije
Svećeničkog bratstva
sv. Pija X. u doktrinarnim raspravama s Rimom između 2009. i 2011.
god. Ovdje su najznačajniji izvatci iz njegovog predavanja koje je
zapisao DICI.
Pogoršanje
vjerske krize koja izaziva javne reakcije
U
prvom dijelu, biskup de Galarreta primjećuje da se u Rimu razvija
„želja za izvlačenjem svih
zaključaka sadržanih u načelima Drugog vatikanskog sabora."
Budući da su saborske
ideje ekumenizma, vjerske slobode i kolegijalnosti sada prihvaćene,
rimske vlasti smatraju da je već i nauk o moralu zahvaćen
nekim oblikom evolucionizma: "To
već vrijedi za dogmu, za istinu (prema progresivcima); to već
vrijedi za ekumenizam, vjersku slobodu, kolegijalnost, sav liberalni
revolucionarni duh ... pa zašto ne i za nauk o moralu? U osnovi,
nedosljedno je ne primjenjivati evoluciju i na moral",
i potonji je pozvan
na prilagođavanje "ljudskom
životu, običajima, zakonima, mijeni stvari...".
Ipak
je argentinski prelat priznao da se u suočavanju s tom katastrofom
pojavljuje reakcija: "Sada se, u
današnjoj službenoj Crkvi, počinju javljati reakcije. I to
reakcije koje idu u dubinu jer neki počinju shvaćati da ipak
postoji doktrinarni problem, pitanje vjere. Oni shvaćaju da je
problem u pokoncilskom i koncilskom Učiteljstvu.
Oni počinju postavljati pitanja i, što je vrlo važno, oni razumiju
da je radi suprotstavljanja ovom potpunom raskidu s tradicijom
potrebno reagirati i nužno se suprotstaviti vlastima koje su
promicatelji takvih zabluda.
Tako vidimo kardinale, biskupe, svećenike i laike koji počinju
reagirati na dobar način i u vrlo dobrom smislu pa čak ponekad i
vrlo čvrsto."
Dvostruki
rimski prijedlog: doktrinarni i kanonski
Biskup
de Galarreta onda pokazuje da je Kongregacija za nauk vjere u ljeto
2015. godine dala prijedlog osobne prelature uz prijedlog doktrinarne
izjave. On je obznanio da je "Generalni
poglavar poslao dva rimska teksta svim visokim
poglavarima i nekim teolozima
Bratstva kao i biskupima, kako bi napravili analizu i dali mu svoja
mišljenja".
Što
se tiče prijedloga doktrinarne izjave, argentinski biskup priznaje:
"Ono što vidimo u doktrinarnoj
izjavi je da nema ispovijesti
vjere kardinala Ratzingera. Rimske vlasti od nas zahtijevaju
Ispovijest
vjere Pija IV., to jest, ispovijed vjere Tridentskog sabora. Zatim je
u prethodnom prijedlogu bio odlomak o vjerskoj slobodi. Uklonili su
taj uvjet. Ekumenizam je maknut. Za [novu,
op. ur.] Misu
su od nas tražili da priznamo valjanost i zakonitost.
Sada traže da priznamo valjanost novih sakramenata, nove Mise,
u skladu s tipskim
izdanjem, izvornog latinskog izdanja. To je Bratstvo uvijek
priznavalo. Vidite, oni uklanjaju uvjete da bi pokušali doći do
sporazuma."
Zatim
biskup de Galarreta navodi da je Generalni
poglavar želio na rimski
prijedlog
da se
Bratstvo prizna
"takvo kakvo jest" odgovoriti unaprijed poslanim odgovorom
koji neće biti neodređen: "Biskup
Fellay je rekao: „prije nego što odgovorim na prijedlog
Kongregacije za nauk vjere, pisat ću im, prilično iscrpno, kako bih
pojasnio kakvi smo i kako djelujemo, što propovijedamo, što činimo,
što ne činimo i što nismo spremni učiniti“ - da bismo znali je
li Bratstvo prihvaćeno "kakvo doista jest“."