U
njemačkim katoličkim novinama Tagespost nedavno je objavljen članak
pomoćnoga biskupa Kölna,
mons. Dominikusa
Schwaderlappa, u kome se tvrdi da se ne smije sudjelovati na Misama
koje služe svećenici Bratstva sv. Pija X. jer bi ono bilo u
raskolu. Na tu već toliko puta ponavljanu frazu odgovorili su svojim
pismima p. Franz Schmidberger, rektor Bogoslovije u Zaitzkofenu i dr.
Heinz-Lothar Barth, istaknuti katolički laik. Premda je na tu
tvrdnju već više puta odgovoreno (vidi npr. tekstove: Bratstvo sv. Pija X. nije u raskolu; Smiju li vjernici pristupati sakramentima kod FSSPX-a; Odgovor na tekst mons. Vukšića), smatramo da je potrebno također više puta ponoviti istinu kako
bi ona bolje sjela na svoje mjesto. Prijevod pisama odgovora
prenosimo u nastavku.
Proturječje
naspram stajalištu Vatikana
Mogli
smo 18. siječnja u Tagespostu s izvjesnim čuđenjem pročitati tvrdnju pomoćnoga biskupa Schwaderlappa da se ne bi smjelo
sudjelovati na svetim Misama Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. jer
bi ono bilo raskolničko. Taj sud proturječi stajalištu same Svete
Stolice u najmanje tri točke:
1.
Rim je povodom biskupskih posveta koje je poduzeo nadbiskup Lefebvre
1988. govorio o raskolničkome činu, a ne o raskolu. Takav čin se
može teoretski razviti u raskol; u stvarnosti to nikada nije bilo
slučaj jer smo uvijek ostali povezani s nasljednikom sv. Petra i
uvijek za njega molili.
2.
18. siječnja 2003. napisao je mons. Perl, tada tajnik povjerenstva
Ecclesia Dei, u pismu upućenome nekim vjernicima: ,,U strogome
smislu možete ispuniti Vašu nedjeljnu obvezu prisustvujući Misi
koju služi svećenik Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. (...) Čini
se da skromni prilog nedjeljnoj milostinji može biti opravdan“.
3.
27. ožujka 2017. je papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei pod
kardinalom Müllerom prema
papinom naputku dalo mogućnost mjesnim ordinarijima u (cijelome)
svijetu da daju ovlaštenje svećenicima Bratstva za vjenčavanje. U
tome slučaju, govori se, treba svećenik Bratstva služiti i Misu za
mladence. Bi li dakle Rim svatove kod takvih vjenčanja prisiljavao
da sudjeluju na Misi raskolnikā?
Kriva
tvrdnja ne postaje ispravnom time da je se često ponavlja kao što
to čine naši protivnici. Mogli bi oni, uostalom, svoje snage
smislenije upotrijebiti za pobijanje posvuda
rastućih zabludā
i za novu evangelizaciju, a ne napadati one koji usred koncilske i
pokoncilske oluje, po vjetru i snijegu, čuvaju i brane katoličku
vjeru.
p.
Franz Schmidberger
Bratstvo
nije raskolničko
Nadbiskup
Schwaderlapp tvrdio je da se ne bi smjelo sudjelovati na sv. Misi
Bratstva sv. Pija X. jer bi ono bilo raskolničko. Pri tome
priopćenju previđene su sljedeće činjenice:
1)
Od pape Benedikta XVI. današnja trojica biskupa nisu više izopćeni.
2)
Papa Franjo je ispovijedi kod njihovih svećenika proglasio
regularnima i valjanima. Slično vrijedi i za ženidbe koje se
sklapaju pod njihovim prisustvom. Ako se taj sakrament koji podliježe
obveznoj (kanonskoj) formi može primiti kod Bratstva sv. Pija X.
valjano i dopušteno, kako to ne bi vrijedilo za pohod sv. Misi, gdje
su (pravne) odredbe manje stroge?
3)
Mons. Perl iz rimske Kurije dao je već prije nekoliko godina na
jedan upit priopćenje da katolik ispunjava nedjeljnu obvezu kada
pohodi bogoslužje koje se ondje služi. Niz kurijalnih kardinala,
poput Castrillona Hoyosa, Oddija, Sticklera i prije svega kardinala
Ratzingera, pojasnilo je svojedobno da tu nema pravoga raskola.
4)
Ima doduše na drugim mjestima sv. Misā
po tradicionalnom obredu, kako to biskup Schwaderlapp naglašava. Ali
te mogućnosti su većinom vrlo ograničene – često ona bude samo
jednom tjedno. Osim toga, tu nedostaje – osim rijetkih iznimaka –
obuhvatnoga pastoralnoga djelovanja, kakvo postoji u prioratima
FSSPX-a.
5)
Nasuprot biskupovoj tvrdnji, tradicionalna Misa općenito nadilazi
reformiranu jer je sakralnija te u njoj jasnije dolazi do izražaja
žrtveni značaj. Papa Benedikt XVI. ustvrdio je kao predstojnik
Kongregacije za nauk vjere u predgovoru na spomen-zbirku o
preminulome liturgičaru Klausu Gamberu (Simandron – der
Wachklopfer (ur. W. Nyssen), Köln, 1989,
str. 14): ,,Ono što se ponajviše dogodilo nakon koncila, znači
nešto sasvim drugo: ...nije se više htjelo nastavljati organski
nastanak i sazrijevanje živoga kroz stoljeća, nego se na to mjesto
stavilo – prema uzorku tehničke proizvodnje – činjenje, puki
proizvod trenutka. Tom iskrivljavanju suprotstavio se Gamber budnošću
onoga koji uistinu vidi i neustrašivošću istinskoga svjedoka...“.
6)
Prema ,,Katekizmu Katoličke Crkve“ (br.
1399) koji se referira na II. vatikanski (UR 15) je s istočnim, od
Rima odijeljenim Crkvama, ,,izvjesno zajedništvu in sacris, dakle u
Euharistiji“, pod određenim uvjetima
,,ne samo moguće, nego i preporučljivo“. Ne
bi li se trebao, ako se Bratstvo sv. Pija X. (pogrešno) smatra
raskolničkim, barem taj nauk na nj primijeniti?
7)
U duhovnome sučeljavanju s određenim poteškoćama u sadašnjemu
pontifikatu je Bratstvo sv. Pija X. stajalo uzorno uz trajni nauk
Crkve. Zašto se krugovi odani vjeri i
ubuduće ne bi utekli njihovoj pomoći kada treba, primjerice,
braniti svećenički celibat te se boriti protiv ženskoga đakonata?
Ne zaboravimo da je utemeljitelj ove zajednice po svome dosljednome
držanju sačuvao Katoličkoj Crkvi njezinu starodrevnu latinsku
Misu!
dr.
Heinz-Lothar Barth
