Papa
Franjo ukinuo je Papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei koje je stvorio
1988. njegov prethodnik papa Ivan Pavao II. Apostolsko pismo u obliku
motuproprija objavio je u podne 19. siječnja Tiskovni ured Svete Stolice te je uvršteno u L’Osservatore
Romano. Odsada
će zadaće Povjerenstva biti potpuno stavljene u ruke Kongregacije
za nauk vjere koja će formirati posebni odjel radi preuzimanja
djelatnosti Povjerenstva. Ovaj prijelaz, objašnjava Rimski
prvosvećenik, dolazi kao odgovor na potrebu koja je izražena
tijekom sastanka toga dikasterija 15. studenoga 2017., koju je on
odobrio 24. studenoga i službeno potvrdio na plenarnoj sjednici u
siječnju 2018.
Papa
se osvrće na to kako je prije više od 30 godina, na dan nakon
biskupskih posvećenja 1988., Ivan Pavao II. želio olakšati ,,puno
crkveno zajedništvo svećenika, bogoslova, redovničkih
zajednica ili osoba povezanih s Bratstvom kojega je osnovao mons.
Marcel Lefebvre”. Cilj je bio pomoći im
,,ostati ujedinjeni s Petrovim nasljednikom u Katoličkoj Crkvi,
zadržavajući vlastite duhovne i liturgijske tradicije”.
To očuvanje duhovnih i liturgijskih tradicija osigurano je 2007.
motuproprijem Summorum pontificum pape Benedikta XVI.
Povijesni
podsjetnik pape Franje ima vrijednost u tome da pokazuje kako je to
Papinsko povjerenstvo izvorno osnovano na osudi nadbiskupa Lefebvrea
i njegova djela. U svojemu tridesetogodišnjemu postojanju većinom
se ograničavalo na liturgijska pitanja s nakanom da odgovori na
,,osjećajnost”
konzervativnih svećenika i vjernika te da se suprotstavi rastu
Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. diljem svijeta...
Ali
nakon što su 2009. dokinuta navodna izopćenja s biskupa Tradicije,
Benedikt XVI. vjerovao je da su aktualna doktrinarna pitanja dobar
razlog da se Papinsko povjerenstvo Ecclesia Dei pripoji Kongregaciji
za nauk vjere. Cilj je bio započeti doktrinarne razgovore sa
Svećeničkim bratstvom sv. Pija X.
Prvenstvo
vjerskoga nauka
Danas
papa Franjo piše da su redovničke zajednice koje su pripadale
Papinskome povjerenstvu stekle stabilnost u brojnosti kao i u
djelovanju, one osiguravaju služenje Mise u njezinom ,,izvanrednom
obliku”. Ali on
ukazuje da su ,,pitanja kojima se bavilo to
isto Papinsko povjerenstvo pretežno doktrinarne naravi”.
Te primjedbe i ta pitanja su za te
zajednice očito nevažna. Ona uistinu nastavljaju biti sporna
Svećeničkome bratstvu sv. Pija X. Na to su ukazali kardinali 15.
studenoga 2017. kada su ,,sastavili zahtjev da dijalog između
Svete Stolice i Svećeničkoga bratstva svetoga Pija X. izravno vodi
spomenuta Kongregacija, budući da su pitanja o kojima se raspravlja
doktrinarnoga karaktera”.
Jedan
zaključak je očit: dok su tzv. Ecclesia Dei zajednice očuvale
,,svoje duhovne i liturgijske tradicije”,
one očito nisu uključene u tu raspravu. Ako one ostaju pridružene
odjelu Kongregacije za nauk vjere, to je samo sporedno. One mogu
imati Misu, ,,duhovne i liturgijske tradicije”,
ali ne i cijeli nauk koji s njima dolazi.
To
je uvijek bio veliki prigovor Bratstva sv. Pija X. dom Gérardu
[utemeljitelju benediktinskoga samostana Le Barroux koji je surađivao
s nadbiskupom Lefebvreom do 1988.] i svima onima koji su smatrali da
trebaju razbiti
jedinstvo Tradicije da bi došli do čisto praktičnoga sporazuma.
Kriza u Crkvi ne može se svesti samo na duhovna ili liturgijska
pitanja. Ona je dublja jer se dotiče samoga srca vjere i nauka
objave, a to je pravo Krista Kralja da vlada ovdje na zemlji nad
ljudima i društvima.
Izvor:
fsspx.news