Venecijanski
patrijarh živio je posve u duhu liturgije. Volio je svečane obrede
bogoslužja. Da bi oni ipak za vjerski život vjernika i posebno
svećenika bili plodonosni, treba ih pratiti uistinu sakralna glazba
koja je po njegovom uvjerenju mogla uzdići duše Bogu.
Već
kao kapelan u Tombolu i kao župnik u Salzanu trudio se ponovno
privesti crkveno pjevanje i crkvenu glazbu njihovoj pravoj ulozi: da
budu liturgijska molitva. U Mantovi se sa
sigurnim vjerskim i umjetničkim osjećajem
snažno
založio za
to da u kućama Božjim
njegove biskupije nemaju pristup više nikakvi glazbeni uradci koji
ne bi odgovarali duhu liturgije. Prema njegovom shvaćanju pripadala
je takva glazba prije seoskim trgovima i kazalištima nego crkvi. U
tome je vidio jedno obeščašćenje bogoslužja čiji obredi ipak
trebaju uzdizati duh i poticati na molitvu.
Svetac
je još bio biskup Mantove kada je u listopadu 1893. na poticaj mons.
Callegarija, biskupa Padove, u biskupijskom kolegiju u Thieni održan
kongres za crkvenu glazbu. Budući da je bio spriječen sudjelovati,
ali je bio vrlo jako zainteresiran – jer radilo se ipak o
inicijativama za reformu koja mu je toliko ležala na srcu – uputio
je predsjedniku kongresa sljedeće pismo:
,,Neka
se preporuča gregorijanski koral i pokaže način kako ga se može
gajiti i približiti puku. Kada bi se ipak dalo postići da bi
svi vjernici, kao što
pjevaju lauretanske litanije i Tantum ergo, isto tako
pjevali
i nepromjenjive
dijelove Mise: Kyrie, Gloria, Credo, Sanctus, Agnus Dei. To bi bio u
mojim očima najljepši uspjeh gajenja crkvene glazbe jer bi tada
vjernici u liturgiji stvarno sudjelovali te bi se time promicala
pobožnost.“
Potom
nastavlja:
,,Često
si zamišljam da slušam u jednoj seoskoj crkvi kako tisuću glasova
pjeva Anđeosku Misu ili psalme iz večernje. Neprestano začuđeno
utvrđujem koliko me snažno potiče na pobožnost pjevanje naroda
kod Tantum ergo, Te Deum ili litanija. To koralno pjevanje puno mi
više pristaje od polifonih skladbi koje nisu dobro izvedene.“
Izvor:
H. Dal-Gal, Der heilige Papst Pius X., Paulusverlag, Freiburg, 1952., str. 241-242.
P.
S. Prošloga vikenda (16.-18. studenoga – prikladno uoči
spomendana sv. Cecilije, zaštitnice glazbe, koji se slavi 22. studenoga) održan je
kratki intenzivniji tečaj gregorijanskoga korala u Kapeli sv. Josipa
u Zagrebu. Donosimo snimku sv. Mise u subotu (17. studenoga) na
spomendan sv. Grgura Čudotvorca na kojoj su pjevači pjevali u
sklopu ovih vježbi.
