A
postolska pokorničarna donijela je 20. ožujka 2020. uredbu o zadobivanju potpunoga oprosta za vrijeme pandemije COVID-19 („korona virus“).
Doseg oprosta
Apostolska pokorničarna svojom uredbom odobrila je potpuni oprost „vjernicima koji pate od virusa Covid-19, općenito poznatoga kao korona virus, kao i zdravstvenim djelatnicima, članovima obitelji i svima onima koji se u bilo kojem svojstvu, uključujući po molitvi, brinu za njih”.
Oprostom se želi suočiti s globalnom pandemijom koja je prouzročila ,,nove neizvjesnosti i nadasve široko rasprostranjenu fizičku i moralnu patnju”.
Uvjeti za oprost
Uredba Pokorničarne o oprostima primjenjuje se na bolesnike koji boluju od koronavirusa te su ih zdravstvene vlasti stavile u karantenu po bolnicama i kućama, ako se ,,duhom nenavezani na bilo koji grijeh, putem medija duhovno sjedine sa služenjem svete Mise, molitvom svete Krunice, pobožnom molitvom Križnoga puta ili drugih oblika pobožnosti”.
Potpuni oprost vjernici mogu zadobiti ako barem „izmole Vjerovanje, molitvu Gospodnju i pobožni zaziv Blaženoj Djevici Mariji prikazujući ove kušnje u duhu vjere u Boga i milosrđa prema svojoj braći i sestrama, s voljom da što prije ispune uobičajene uvjete (sakramentalnu ispovijed, sv. Pričest i molitvu na nakane Svetoga Oca)”.
Ti se oprosti dodjeljuju i zdravstvenim djelatnicima, članovima obitelji i svima koji se „izlažu opasnosti od zaraze, i skrbe za bolesne“ pod istim gore navedenim uvjetima.
Također, vjernici koji ,,pohode Presveti Oltarski Sakrament ili euharistijsko klanjanje, čitaju pola sata Sveto pismo, izmole svetu Krunicu ili pobožno obave pobožnost Križnoga puta” moleći za okončanje pandemije zadobiti će potpuni oprost.
Podsjetnik o oprostima
Oprost je potpuno ili djelomično oproštenje vremenite kazne koju bi čovjek trebao pretrpjeti u ovome ili sljedećemu životu nakon što su mu grijesi otpušteni. Potpunim oprostom se posebice dobiva potpuno oproštenje kazni.
Tridentski sabor izričito govori da Crkva ima moć davati oproste (25. sjednica) te tu izjavu potkrjepljuje Kristovim riječima. Jer kao što je Krist naložio: ,,Zaista, kažem vam: "Štogod svežete na zemlji, bit će svezano na nebu”. On je također obećao da štogod Crkva razriješi na zemlji, bit će razriješeno i na Nebu. ,,Štogod razriješite na zemlji, bit će razriješeno i na nebu.” (Mt 18, 18). Čak je i Apostol (sv. Pavao) podijelio oprost. U osobi i po snazi Kristovoj, sveti Pavao oprostio je incestuoznom Korinćaninu, kojemu je odredio tešku kaznu kako bi naš Gospodin Isus Krist spasio njegov duh (2 Kor 2,10; 1 Kor 5, 4-5).
Vjernici moraju imati na umu da oprost nije odobrenje ili dozvola da se počini grijeh, kao što to lažno tvrde neprijatelji Crkve. Oprost ne jamči oproštenje prošlih ili budućih grijeha, a još manje sadrži dozvolu za počinjenje grijeha. Nijedan katolik ne smije vjerovati da je zadobivanjem oprosta oslobođen pokore ili drugih dobrih djela, ili oslobođen borbe sa svojim zlim sklonostima, strastima i navikama. Oprost ne daje ništa drugo doli djelomičnoga ili potpunoga oproštenja vremenite kazne i podsjeća nas na našu slabost i mlakost koja je velika u usporedbi s revnošću i žarom ranih kršćana.
To konačno podsjeća vjernike da neprestano zahvaljuju Bogu što je Crkvi dao sredstva u neiscrpnomu blagu zasluga Kristovih i Njegovih svetaca da im pomognu u njihovim slabostima.
