Prema
rubrikama Rimskog misala, na blagdan Spasova se nakon Evanđelja kao
simbol otajstva koje danas slavimo – Kristovog uzašašća na Nebo,
gasi uskrsna svijeća. Ona se blagoslivlja u uskrsnoj noći u svečnom
obredu vazmenog bdijenja. Taj smo obred ove godine na Veliku subotu
mogli održati u našoj Kapeli sv. Jeronima u Splitu. Ovdje donosimo
nekoliko fotografija od pojedinih dijelova obreda.
Obred
započinje blagoslovom ognja pred vratima ili izvan crkve. Svećenik nosi plašt ljubičaste boje i izgovara blagoslovnu molitvu te potom škropi oganj blagoslovljenom
vodom i pokadi ga. Zatim na uskrsnu svijeću upisuje znak križa, brojčane znakove dotične
godine, te grčka slova alfa i omega koja simboliziraju Krista –
početak i svršetak svega stvorenja. Potom u svijeću ubada pet
Kristovih rana koje su sačinjene od tamjana i voska te iz blagoslovljenog ognja pali svijeću.
Nakon
blagoslova skida plašt i oblači dalmatiku bijele boje te nosi svijeću u crkvu pjevajući tri puta 'Svjetlo
Kristovo'. Svijeću stavlja u sredinu oltarnog prostora i pjeva –
usmjeren prema svijeći, hvalospjev uskrsnoj svijeći, tzv.
'Exultet'. Nakon hvalospjeva oblači ponovno ljubičasti plašt te slijede čitanja i molitve koje u
slikama predoznačuju otajstvo Kristovog otkupljenja i vazma.
Potom dolazi treći dio – blagoslov krsne vode. Pjeva se prvi dio litanija svih svetih te svećenik odlazi do krstionice ili mjesta pripravljenog za krsnu vodu i pjeva posvetnu molitvu koja se odlikuje velikim sadržajnim bogatstvom i simbolikom.
Tom se prigodom krste katekumeni koji su se dugo pripremali da prime krst preporođenja, a prikladno je da se krste i djeca. Takvu smo prigodu imali ovaj puta, kada je prvi puta u našoj kapeli održano krštenje.
Obred
krštenja započinje u predvorju crkve. Tu svećenik blagoslivlja sol
koju stavlja djetetu na usta kao znak neiskvarenosti vjere i izgovara
nad djetetom molitve otklinjanja (egzorcizma). Zatim mu stavlja na
glavu okrajak štole i zajedno s kumovima i roditeljima ulazi u crkvu
moleći Vjerovanje i Očenaš.
Obred se nastavlja ispred krstionice, odnosno mjesta s krsnom vodom gdje će se po prvi puta upotrijebiti netom blagoslovljena krsna voda. U obredu krštenja svećenik pomazuje krštenika katekumenskim uljem i krizmom koje je bio posvetio biskup na Misi posvete ulja na Veliki četvrtak, a ona se ulijevaju i u vodu kod blagoslova krsne vode.
Prije samog čina krštenja, svećenik skida ljubičastu štolu, odnosno plašt i stavlja bijeli. Na kraju obreda predaje kršteniku, odnosno kumu, krsnu svijeću i haljinicu.
Obred
se nastavlja obnovom krsnih obećanja koju čine svi vjernici kao
izraz vjernosti svome krštenju. Završava se drugim dijelom
litanija, nakon čega slijedi Misa vazmenog bdijenja. Ona je
istovremeno proslava Kristovog uskrsnuća, ali i dijelom obilježena
atmosferom iščekivanja. U obredu sv. Mise se kao posebnost
izostavljaju ulazna, darovna i pričesna pjesma te Vjerovanje i Agnus
Dei. Kada svećenik zapjeva Gloriju, oglašavaju se zvona koja su
utihnula na Veliki petak te se otkrivaju slike i kipovi. Nakon
poslanice pjeva se svačani Aleluja, a nakon pričesti jutarnji čas
(laude) s psalmima i hvalospjevom.
Još
je jedna posebnost obredâ
Velikog tjedna to što su se oni u Hrvatskoj u tradicionalnom rimskom
(latinskom) obredu mogli vršiti gotovo u cijelosti na narodnom
jeziku (osim samog teksta sv. Mise) prema odobrenim bogoslužnim
knjigama, što smo mogli primijeniti i ovom prigodom. Nadamo se da
ćemo iduće godine biti u mogućnosti upriličiti i druge obrede
Velikog tjedna (Veliki četvrtak i petak).