četvrtak, 31. listopada 2019.

Uvjeti za postizanje oprosta


Na blagdan Krista Kralja može se zadobiti jedan potpuni oprost izmolivši zajedničku posvetnu molitvu, kako je to propisao papa Pio XI.


Oprosti za Dušni dan (mogu se namijeniti samo za duše u čistilištu):


Od 1. do 8. studenog može se zadobiti jedan potpuni oprost – svatko tko pohodi groblje i ondje barem mentalno moli za pokojne.

1. studenog i 2. studenog može se zadobiti jedan potpuni oprost, posjetom crkve ili javne kapele, izmolivši Vjerovanje i Očenaš. Za to vrijede redovni uvjeti:


  • Stanje milosti, barem pri svršetku propisanog djela ili molitve, i barem općenita namjera da se zadobije oprost
  • Sveta ispovijed 8 dana prije ili poslije
  • Sveta pričest (po mogućnosti na dan kada se želi zadobiti oprost, iako može biti i koji drugi dan)
  • Molitva na nakanu Svetog Oca (jedan Očenaš i Zdravomarijo)
  • Nenavezanost na bilo koji (bio to i laki) grijeh

Valja obratiti pažnju da – kao kod svakog oprosta, određenu molitvu treba uvijek izmoliti usmeno, tj., barem pomicanjem usana, jer se radi o javnoj molitvi.

Nisu li ispunjene sve pretpostavke, zadobiva se ipak djelomični oprost.


Na dan se može zadobiti samo jedan potpuni oprost.




Iz Katekizma sv. Pija X.:


§ 10. O oprostima


795. P. Što su to oprosti?

O. Oprosti su otpuštanje vremenite kazne koju smo zaslužili svojim grijesima, koji su nam oprošteni, što se tiče krivnje. To je otpust, koji daje Crkva izvan sakramenta ispovijedi.

utorak, 29. listopada 2019.

Službeno priopćenje Generalnoga poglavara FSSPX-a glede Sinode o Amazoniji



Dragi članovi Bratstva,

nedavna Sinoda o Amazoniji dala je svjedočanstvo strašnih prizora gdje se unutar svetišta Božjega odigrao užas idolopoklonstvenih obreda na nove i nezamislive načine. A potom je konačni dokument ovoga burnoga skupa napao svetost katoličkoga svećeništva, zagovarajući ukidanje crkvenog celibata kao i uspostavu ženskoga đakonata. Uistinu, sjemenje otpadništva čije je djelovanje na Koncilu naš časni utemeljitelj, nadbiskup Marcel Lefebvre, identificirao od prvih dana, nastavlja obnovljenom djelotvornošću donositi trule plodove.

U ime inkulturacije u bogoslužje se sve više uklapaju poganski elementi i možemo ponovno vidjeti kako liturgija koja je sljednik Drugoga vatikanskoga sabora tome savršeno odgovara. Kao odgovor na te događaje pozivamo sve članove Bratstva, uključujući članove Trećega reda, na obdržavanje dana molitve i zadovoljštine jer ne možemo ostati ravnodušni na takve napade na svetost Svete Majke Crkve. Tražimo da se u subotu, 9. studenoga, u svim kućama Svećeničkoga bratstva obdržava post. Na to pozivamo i sve vjernike, a potičemo i djecu da prikažu svoje molitve i žrtve.

U nedjelju, 10. studenoga 2019., svaki svećenik Bratstva služit će Misu zadovoljštine te će se u svakoj kapeli moliti pjevano ili recitirano Litanije svih svetih, uzete iz liturgije prosnih dana, da bismo molili Boga da zaštiti svoju Crkvu te da je poštedi kazni koje će takvi čini na nju neizbježno svaliti.

Potičemo na to i sve svećenike prijatelje, kao i sve katolike koji ljube Crkvu.

To je naša dužnost s obzirom na čast Svete Rimokatoličke Crkve koju je ustanovio naš Gospodin Isus Krist, a koja nije ni idolopoklonička ni panteistička.

Menzingen, 28. listopada 2019., blagdan sv. Šimuna i Jude Tadeja, apostola

don Davide Pagliarani, generalni poglavar

ponedjeljak, 28. listopada 2019.

Sinoda o Amazoniji: sve gore



Dok se priprema konačni dokument sinode o Amazoniji – pozivajući se na lik svetog Franje Asiškog (!) – dva tjedna rada koja su upravo prošla bila su prekrivena grotesknim i šokantnim događajima kao i događaji prigodom otvaranja.

Crkva Santa Maria na Traspontini bila je prizor posebno skandaloznih događaja. Slike govore same za sebe. Plesovi i poganski obredi – neodređeno kristijanizirani – dajući slobodan poticaj šamanskim duhovima umjesto dahu Duha Svetoga.

Urođenički križni put

19. listopada su u postaje Križnoga puta uklopljeni zvukovi gitara i tambura, spajajući sredstvo Kristove žrtve s poganskim napjevima, tamjanom, perjem i bizarnim pjesmama, da ne spominjemo užasni kanu s veslima, mrežama i naslikanim znakovima.

Postaje žalosnoga puta kojim je Gospodin hodao ustupile su mjesto patnjama amazonskoga područja: marginalizaciji, društvenim nejednakostima, ravnodušnosti te naravno, degradaciji okoliša, zagađenju, izrabljivanju, siromaštvu.

subota, 26. listopada 2019.

Potpuna Gospodinova ovisnost o Gospi



Sv. Ljudevit Montfortski pomno proučava skriveni Gospodinov život. Što on vidi? Svemogući Bog zatvorio je samoga sebe devet mjeseci u Marijinom krilu, a zatim je živio kao malo dijete oviseći o njoj u prehranjivanju i tjelesnoj skrbi. Ona mu mijenja odjeću, kupa ga, nosi ga s mjesta na mjesto. Očekivali bismo da će sigurno stati na tome. Očekivali bismo da će On brzo presjeći niti koje ga vežu za Njegov zemaljski obiteljski život kako bi mogao izaći u svijet i dokazati svoju svemoguću moć. Zasigurno, mora se požuriti kako bi započeo svoje djelo da obrati svijet k sebi.

Ali ne, to nije Njegov izbor. Umjesto toga, On provodi 30 godina  da, tri desetljeća kraj Gospe u Nazaretu, pokoravajući se Njezinoj volji, podređujući joj se u svim stvarima. To su činjenice koje nalazimo u Evanđelju.

Sv. Ljudevit prepoznaje u jednu ruku te činjenice, a s druge strane prepoznaje da tu nema pogreške. U Gospodinovu životu nema pogrešaka. Sve što On čini je upravo prema Očevu planu te najsavršenija stvar koja može biti učinjena. Ovdje imamo otajstvo koje ljudski um ne može uskladiti: s jedne strane činjenica da je Gospodinov život bio savršen u svakom pogledu, a s druge da je On proveo 30 godina podložan Gospi. Kako to da je to bio najbolji plan?

[Gospodin]  nije zazirao zatvoriti se u krilo Presvete Djevice kao kakav utamničenik i sužanj ljubavi, i biti joj pokoran i podložan kroz trideset godina. Ovdje čovjeku zastaje pamet kad se ozbiljno zamisli u to ponašanje Utjelovljene Mudrosti, koja se je mogla izravno dati ljudima, ali nije htjela nego preko Presvete Djevice. (Prava pobožnost prema Mariji br. 139) 

Sveti Ljudevit nagovještava da je Gospodin htio biti ovisan o Gospi čineći svoja čudesa i u tom smislu piše sljedeće:

Ako pomno proučimo život našega Blaženoga Gospodina, vidjet ćemo da je On htio početi svoja čudesa po Mariji. On je posvetio svetoga Ivana Krstitelja u krilu njegove majke svete Elizabete na Marijinu riječ. Netom je Ona progovorila i Ivan se posvetio, i to je Njegovo prvo čudo milosti. On je na svadbi u Kani pretvorio vodu u vino na Marijinu poniznu molitvu; i to je Njegovo prvo čudo na prirodi. On je počeo i nastavio svoja čudesa po Mariji, i nastavit će ih tvoriti po Mariji sve do konca vjekova. (Prava pobožnost prema Mariji,  br. 19)

Izvor: fsspx.news

četvrtak, 24. listopada 2019.

Raspored sv. Misa (studeni 2019.)




Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
31. 10. (čet.)
IV.
Svagdan
18 h
1. 11.
I.
Svi sveti (prvi petak)
10 h
2. 11.
I.
Dušni dan (3 uzastopne Mise)
(prva subota)
17 h
3. 11.
II.
XXI. nedjelja nakon Duhova
10 h
10. 11.
II.
XXII. nedjelja nakon Duhova
10 h
15. 11. (pet.)
III.
sv. Albert Veliki, b. i nauč.
18 h
17. 11.
II.
XXIII. nedjelja nakon Duhova
18 h
23. 11. (sub.)
III.
sv. Klement, p. i nauč.
18 h
24. 11.
II.
Posljednja nedjelja nakon Duhova
10 h
27. 11. (sri.)
IV.
Svagdan
18 h
1. 12.
I.
I. nedjelja došašća
18 h



Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
31. 10. (čet.)
IV.
Svagdan
18 h
1. 11.
I.
Svi sveti (prvi petak)
9 h
2. 11.
I.
Dušni dan (3 uzastopne Mise)
(prva subota)
17 h
3. 11.
II.
XXI. nedjelja nakon Duhova
9 h
10. 11.
II.
XXII. nedjelja nakon Duhova
18 h
11. 11. (pon.)
III.
sv. Martin, b.
7 h
16. 11. (sub.)
III.
sv. Gertruda, dj.
18 h
17. 11.
II.
XXIII. nedjelja nakon Duhova
9 h
24. 11.
II.
Posljednja nedjelja nakon Duhova
18 h
25. 11. (pon.)
III.
sv. Katarina Aleksandrijska, dj. i mč.
7 h
30. 11. (sub.)
II.
sv. Andrija, ap.
18 h
1. 12.
I.
I. nedjelja došašća
9 h




Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
9. 11. (sub.)
II.
Posveta Lateranske bazilike
18 h
17. 11.
II.
XXIII. nedjelja nakon Duhova
10 h




Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
8. 11. (pet.)
IV.
Svagdan
18 h


utorak, 22. listopada 2019.

,,Naša katolička vjera danas“: stanje nužde i dopunska vlast upravljanja


Donosimo sljedeće nastavke serijala videozapisa ,,Naša katolička vjera danas“ koji obrađuju pitanje postoji li danas u Crkvi stanje nužde te imaju li na temelju toga svećenici Bratstva sv. Pija X. dopunsku vlast upravljanja (jurisdikciju) potrebnu za valjano podjeljivanje sakramenata pokore i ženidbe kao i javno svećeničko djelovanje.


subota, 19. listopada 2019.

Suština poruke od 13. listopada 1917. u Fatimi


Veliki događaj 13. listopada 1917. zasigurno je izvanredno čudo sunca koje je vidjelo više tisuća svjedoka. Može se smatrati nebeskim pečatom koji potvrđuje izvanrednu važnost Fatime. No, čini se da su na ovaj dan od podjednake važnosti Gospine riječi upućene djeci: Ne vrijeđajte više Boga, jer ga se već previše vrijeđa.

Fatima je javno upozorenje svim grešnicima o katastrofalnim posljedicama grijeha. Naročito u naše vrijeme kada ljudi vrijeđaju Boga te (čak i katolici) to smatraju „normalnom stvari“, kada gotovo nitko ne zna koliko to boli Božje srce, ovo upozorenje je od najveće aktualnosti: „Prestanite smjesta, stvarno je previše!”


Međutim, u ovom ukazanju i samo u njemu, Gospa naglašava snažnu riječ „previše!“ Što ona znači? Znamo da je svaki grijeh, pa i onaj najmanji, već previše i da je to nešto nevjerojatno ako uzmemo u obzir Božje beskrajno veličanstvo i milosrđe te činjenicu da je grijeh na neki način negacija Boga te nastojanje da ga se eliminira i uništi. Od samoga prvoga grijeha Adama i Eve te kroz sva vremena, Boga se previše vrijeđa.


četvrtak, 17. listopada 2019.

Kinesko-vatikanski sporazum godinu dana kasnije


Prošla je godina dana od sporazuma potpisanog u rujnu 2018. između Svete Stolice i Narodne Republike Kine, koji je okončao – barem na papiru – raskol između tzv. „patriotske“ Crkve i Vatikana. Ipak, rastu glasovi koji prokazuju sve veća ograničenja unutar Srednjega kraljevstva čije su žrtve katolici.

Vatikanist Gianni Valente, pravnik koji radi na kinesko-vatikanskom sporazumu potpisanom prije godinu dana, komentirao je suzdržano: „Činjenica da papa ima zadnju riječ u izboru biskupa promijenila je okvir… sporazum nije čudesan i nije riješio sve probleme”. Te inzistira: ,,Rim je priznao sve kineske biskupe. To je revolucionarno, jer već sedamdeset godina upravo tu leži stvarni problem” (La Croix, 19. rujna 2019.).

Danas se problem promijenio i odnosi se na sinizaciju Crkve u Kini koju želi predsjednik Xi Jinping. Riječ je o usklađivanju izraza vjere i katolicizma s „nacionalnim tradicijama“ prožetim socijalizmom.

Prema Gianni Valenteu ne bismo se trebali previše brinuti. Uvjerava nas da se „vlasti zapravo bave samo pitanjima javnoga reda i osiguranja da ga katoličke zajednice ne narušavaju; čisto crkvena pitanja ih puno ne zanimaju”.

Ipak, čini se da tijekom mjeseci činjenice proturječe najoptimističnijim komentarima, kao što se često spominjalo na našem FSSPX.Newsu. Najnoviji element je zabrana pohađanja crkve za sve koji još nisu navršili osamnaest godina. U ime kojeg načela javnoga reda se to radi, ako ne radi regrutiranja mladih u najčistijoj komunističkoj tradiciji?

ponedjeljak, 14. listopada 2019.

Sinoda o Amazoniji: ono najgore se već dogodilo



Počevši s 6. listopadom 2019. i s nastavkom od tri tjedna, Sinoda o Amazoniji mogla je zasjedati diskretno, tako da bi tiskovni ured Svete Stolice trebao izdati priopćenje tek na pola puta ili na kraju djela. Ali naprotiv! Sinoda je započela letećim startom, s djetinjastim demonstracijama koje su graničile s bogohulstvom, patetičnom liturgijom i uznemirujućim izjavama.

Crkva koja vesla

Od prvog dana odvijala se zapanjujuća proslava u bazilici sv. Petra i u vatikanskim vrtovima. Izloženo je nekoliko prikaza šarenih, prikladno obojanih, pernatih Indijanaca iz Amazonije. Na svetom se mjestu dogodila i jedna vrsta bučnog i neprimjerenog prikaza kako bi zvučao „krik majke Zemlje“, za koju bi neki željeli da je Majka Božja, Djevica Marija. Bogohulna usporedba.

Pred papom i kardinalima održavali su se plesovi i groteskne ceremonije s udubljenim kanuom i figuricama, mješavinom nezakonitih obreda i idiotskih zvukova. Kroz procesiju za ulazak u dvoranu Pavla VI. u kojoj se nosio gore spomenuti kanu, izražen je poziv Crkvi da započne veslati zajedno sa starosjedilačkim narodima i za njih. Srećom da izrugivanje ne ubija. Jadna Petrova lađa.

Daleko od daha Duha Svetoga koji bi trebao ispuniti njezina jedra, Crkva odsad mora ići naprijed veslima plemena Ayorea i Bušinengea. Usput, moramo imati sažaljenje za te siromašne domoroce koji su krenuli u ovu pustolovinu. Iskvareni trgovci su u prošlim vremenima njihove pretke u gradovima Europe predstavljali kao zanimljiva bića, ponekad iza rešetaka. Barem je njihova glupost bila izgovor za neznanje ili nerazumijevanje dalekih i nepoznatih naroda.

petak, 11. listopada 2019.

Novi bogoslovi u bogoslovijama Bratstva


U nedjelju, 5. listopada 2019., bogoslovije Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. koje se nalaze na sjevernoj hemisferi primile su nove kandidate za svećeništvo. Oni će na kraju šestogodišnje formacije u molitvi i studiju, ako Bog da, jednoga dana biti zaređeni za svećenike.

Bogoslovija Presvetoga Srca Isusova u Zaitzkofenu (Njemačka) primila je 9 novih bogoslova (tri Nijemca, tri Švicarca, jedan Austrijanac, jedan Hrvat i jedan Poljak).

Predbogoslovija sv. Župnika Arškog u Flavignyju (Francuska) primila je 8 novih bogoslova (svi Francuzi) kao i jednoga kandidata za novicijat časne braće.

Bogoslovija sv. Tome Akvinskoga u Dillwynu (SAD) primila je 18 novih bogoslova (16 Amerikanaca i dva Kanađanina) kao i 22 predbogoslova koji će obaviti godinu pripreme prije nego započnu formaciju u bogosloviji.

S novim bogoslovima iz južne hemisfere koji su bili primljeni u ožujku, 2019. godine primljeno je ukupno 47 mladića u prvu godinu duhovnosti u bogoslovijama Svećeničkoga bratstva sv. Pija X.

2018. primljeno ih je 65, 2017. godine 47, 2016. godine 57, 2015. godine 53, 2014. godine 51, 2013. godine 43, 2012. godine 50, 2011. godine 57, 2010. godine 48, 2009. godine 40 i 2008. godine 47.

Gospodine, podari nam novih svećeničkih zvanja i puno svetih svećenika!

utorak, 8. listopada 2019.

Sinoda koja će ,,spasiti” Amazoniju i Crkvu


Sinoda o Amazoniji održat će se u Rimu od 6. do 27. listopada 2019. s temom ,,Amazonija: novi putovi za Crkvu i za integralnu ekologiju”. Ova će sinoda okupiti u Vatikanu više od 200 biskupa koji dolaze iz devet zemalja (Brazil, Bolivija, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Peru, Surinam, Venezuela i Francuska Gvajana). Kao želja pape Franje za koga ,,Amazonija predstavlja odlučujući test za Crkvu, sinoda se održava nešto više od četiri godine nakon objavljivanja enciklike Laudato si s ciljem ,,zaštite zajedničkoga doma.

Ali iza ovih tema okoliša kriju se ekleziološke teme, kao što su to otvoreno izjavili voditelji sinode, na čijem je čelu brazilski kardinal Claudio Hummes, predsjednik Panamazonske crkvene mreže (REPAM) i generalni relator sinode. ,,Imamo veliku potrebu za novim putevima, da se ne bojimo novosti, da ih ne sprečavamo i da im se ne odupiremo. Time se jasno podrazumijeva da moramo razmotriti dosad nepredviđena rješenja da se olakša situacija Crkvi u Amazoniji, gdje se osjeća teški nedostatak svećenika i redovnika i gdje se vjernici svaki dan pridružuju evangeličkim sektama koje se šire. Riječi kardinala Hummesa, utemeljene na Instrumentum laboris (radnom dokumentu za sinodu), objavljene su 17. lipnja 2019., kada su biskupi pozvani da razmisle o tim „novim putovima“, kako bi između ostalog istražili i pitanje svećeničkoga ređenja ,,oženjenih muškaraca dokazanih kreposti“ (viri probati). Iz te perspektive sinoda bi mogla predložiti ,,da se prouči mogućnost svećeničkog ređenja starijih muževa, po mogućnosti autohtonih, koje njihova zajednica poštuje i prihvaća, čak i ako imaju postojeću i stabilnu obitelj, kako bi se osigurala dostupnost sakramenata koji prate i održavaju kršćanski život.

nedjelja, 6. listopada 2019.

Zašto je Krunica važna za naše vrijeme?


Krunica je način ulaska u Isusova otajstva po Mariji. Krunica je sredstvo približavanja našemu Gospodinu.

Radosna otajstva - dolazak Krista na ovaj svijet - jasno nam daju do znanja da središte stvaranja nije čovjek (kult čovjeka), nije raj na zemlji, nije moj kratak život, nego Krist naš Gospodin prisutan među nama. Radosna otajstva usmjeravaju naš pogled prema njemu, što nam pomaže da prebrodimo iskušenja u vremenima kušnje.

Žalosna otajstva nam pokazuju način na koji moramo živjeti na zemlji, to jest da svaki dan uzimamo svoj križ i slijedimo Krista. To je veliki zakon ljubavi koji se sastoji u zaboravu sebe i prinošenju sebe na slavu Božju i spasenje duša. To postižemo nasljedovanjem muke našega Gospodina.

Slavna otajstva prikazuju nam svrhu za koju živimo: ne za zemaljski uspjeh, već za vječnu slavu koju nam jamči uskrsnuće našega Gospodina. U ta tri otajstva imamo sve što nam treba za naš duhovni život: temelj (Emanuel - s nama Bog), put (Via Crucis – Put Križa) i cilj (vječna slava). To nas čuva slobodnima od putovanja po krivom putu prema pogrešnom cilju.