petak, 29. ožujka 2019.

Je li Dokument o ljudskome bratstvu zamagljivanje očiju?



Sadržaj ovoga dokumenta s katoličkoga gledišta predstavlja ozbiljan problem. Iako to nije nauk Učiteljstva, tj. ono što papa naučava kao vrhovni pastir, dokument sadrži izraze koje katolička vjera ne može prihvatiti. Pogledajte naš članak ,,Od utopije do krivovjerja.

A i s muslimanskog stajališta je također jasno da veliki broj sljedbenika Muhameda ne može prihvatiti ovaj tekst.

Tko je Ahmed el-Tayeb?

Važno je prije svega shvatiti da veliki imam Al-Azhara, koji je potpisao dokument s papom Franjom, ne predstavlja mnogo za islam. On je zaposlenik egipatske vlade, vlada ga je imenovala i dužan je slijediti određenu vladinu politiku. On nije čak jednoglasno prihvaćen ni na sveučilištu kojim upravlja, a još manje u muslimanskome svijetu.

Ne smijemo zaboraviti da jedan čovjek ne predstavlja islam na način na koji papa predstavlja Katoličku Crkvu. Štoviše, islam je podijeljen na mnoge različite grane – najvažniji su šiiti i suniti – škole, tendencije ili tumačenja. Dokument potpisan 4. veljače 2019. dakle zapravo samo predstavlja stajalište čovjeka koji ga je potpisao i njegovih bliskih sljedbenika.

A ruke su mu vezane. Ne može si priuštiti ustupke u određenim točkama, koje bi na nj privukle gnjev njegovih vjernika.

Granice teksta namijenjenoga zapadnome svijetu

Nekoliko primjera iz teksta bit će za to dovoljno.

Zaborav sinagoga

,,Zaštita mjesta bogoslužja – hramova, crkava, džamija – je dužnost koju religije jamče. Pojam ,,hramovi može se primijeniti na protestantsko ili čak pogansko mjesto bogoslužja, kao što su budizam ili šintoizam. Ali ona se obično ne primjenjuju na sinagogu... Ova riječ neobično nedostaje u dokumentu i to iz dobroga razloga: vrlo malo muslimana bi je na tome mjestu toleriralo.

srijeda, 27. ožujka 2019.

Raspored sv. Misa (travanj 2019.)




Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
7. 4.
I.
I. nedjelja Muke (Glušnica)
18 h
13. 4.
III.
Subota u I. tjednu Muke
18 h
14. 4.
I.
II. nedjelja Muke (Cvjetnica)
10 h
15. 4.
I.
Veliki ponedjeljak
18 h
16. 4.
I.
Veliki utorak
18 h
17. 4.
I.
Velika srijeda
18 h
18. 4.
I.
Veliki četvrtak – Misa Večere Gospodnje
18 h
21. 4.
I.
Uskrs
18 h
22. 4.
I.
Uskrsni ponedjeljak
10 h
25. 4.
I.
Uskrsni četvrtak
18 h
26. 4.
I.
Uskrsni petak
18 h
27. 4.
I.
Uskrsna subota
18 h
28. 4.
I.
Bijela nedjelja
18 h

Napomene:

- Pobožnost Križnoga puta održat će se na I. nedjelju Muke (7. 4.) u 17.30 h (prilika za sv. Ispovijed: 17 – 17.30 h) te na Veliku srijedu (isti termin).
- Na nedjelju Cvjetnice održat će se blagoslov grančica nakon kojega će uslijediti procesija.
- Nakon Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak prenosi se Presveto na pokrajnji oltar te će se tom prilikom održati klanjanje u tišini (Getsemanska ura) do 22 h.
- Na Veliki petak (19. 4.) obvezuje post (jedan cjeloviti obrok i dva mala) i nemrs (uzdržavanje od konzumacije mesa). Prema tradicionalnoj disciplini nemrs obvezuje od sedme godine života, a post od punoljetnosti. Osim toga se veoma preporuča obdržavanje nekadašnje (tradicionalne) discipline posta (bez obveze nemrsa za glavni obrok) na sve ostale dane u korizmi (osim nedjelja).
- Na Uskrs će nakon sv. Mise biti blagoslov hrane.
- Podsjećamo na crkvenu zapovijed o godišnjoj obvezi primanja sakramenata sv. Ispovijedi i Pričesti koja se prema odredbi našega distrikta može ispuniti u korizmenome i uskrsnome vremenu.



Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
6. 4.
III.
Subota u III. korizmenom tjednu
18 h
7. 4.
I.
I. nedjelja Muke (Glušnica)
9 h
14. 4.
I.
II. nedjelja Muke (Cvjetnica)
18 h
15. 4.
I.
Veliki ponedjeljak
18 h
16. 4.
I.
Veliki utorak
18 h
17. 4.
I.
Velika srijeda
18 h
18. 4.
I.
Veliki četvrtak – Misa Večere Gospodnje
18 h
19. 4.
I.
Veliki petak – služba Muke Gospodnje
15 h
20. 4.
I.
Velika subota – služba vazmenoga bdijenja
20 h
21. 4.
I.
Uskrs
9 h
27. 4.
I.
Uskrsna subota
18 h
28. 4.
I.
Bijela nedjelja
9 h

Napomene:

- Na prvu subotu u mjesecu (6. 4.) uslijedit će nakon sv. Mise euharistijsko klanjanje koje će trajati do ponoći.
- Pobožnost Križnoga puta održat će se na Subotu u III. korizmenom tjednu (6. 4.) u 17.30 h (prilika za sv. Ispovijed: 17 – 17.30 h) te na Veliku srijedu (isti termin).
- Na nedjelju Cvjetnice održat će se blagoslov grančica nakon kojega će uslijediti procesija.
- Nakon Mise Večere Gospodnje na Veliki četvrtak prenosi se Presveto na pokrajnji oltar te će se tom prilikom održati klanjanje u tišini (Getsemanska ura) do ponoći.
- Nakon Mise vazmenoga bdijenja i na Uskrs će biti blagoslov hrane.



Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
14. 4.
I.
II. nedjelja Muke (Cvjetnica)
18 h
22. 4.
I.
Uskrsni ponedjeljak
18 h



Datum
Raz.
Liturgijski dan
Sat
28. 4.
I.
Bijela nedjelja
10 h


ponedjeljak, 25. ožujka 2019.

Obljetnica smrti nadbiskupa Marcela Lefebvrea


U ovome času preklinjemo Rim i biskupe: odrecite se zlokobnog ekumenizma, laiciziranja države i protestantiziranja božanskoga kulta; vratite se zdravoj Tradiciji Crkve! Pa makar s tisuću dekreta i ekskomunikacija zapečatili grob koji ste iskopali istinskoj svetoj Misi, katekizmu Tridentskoga sabora i sveopćem kraljevanju Isusa Krista: život će ipak uskrsnuti, čak i iz zatvorenog groba. „Jeruzaleme, Jeruzaleme, obrati se Gospodinu, Bogu svome!“

Bitan znak za takvu svijest i povratak mogao bi biti da se nakon zatvaranja groba nadbiskupa Lefebvrea službeno otvori informativni postupak za utvrđivanje herojskog stupnja krjeposti ovoga čovjeka. Mi, njegovi sinovi, povlašteni smo svjedoci ovih njegovih krjeposti, snage njegove vjere i njegove goruće ljubavi prema Bogu i bližnjemu, njegove predanosti volji Božjoj, njegove poniznosti i blagosti, njegova molitvenoga života i poklonstvenoga duha, njegove mržnje prema grijehu i njegova zaziranja od zablude i laži. Nitko mu se nije približio, a da nije bolji od njega otišao. Zračio je svetost i služeći joj kao sredstvo, stvarao ju je u svojemu okružju.


Iz propovijedi Generalnog poglavara p. Franza Schmidbergera prigodom ukopa nadbiskupa Marcela Lefebvrea (29. 11. 1905. – 25. 3. 1991.), 2. travnja 1991. godine u Ecôneu.

petak, 22. ožujka 2019.

Obzir prema istini



Urušavanje zgrade sagrađene na laži

Bog nas obvezuje na bezuvjetnu istinitost. On je istina, svjetlo u kojem nema tame. Kao njegova djeca, koja sjaje ovim svjetlom, trebamo poštovati i ljubiti istinu, u njoj i od nje živjeti. Nikada nije dopušteno iskriviti istinu, čak i ako se time namjerava činiti dobro ili spriječiti zlo. Lažljivac uvijek nanosi štetu: on šteti vlastitoj duši i šteti bližnjemu. Jer on napada temelj ljudskoga društva: istinitost. Kako sv. Toma Akvinski jasno tumači: zajednica ne može opstati na duge staze, ako ljudi ne mogu vjerovati jedni drugima, kao onima koji jasno očituju istinu.

Prosvjetiteljska ,,etika istine

Voltaire, jedan od otaca današnje sve dominantnije ideologije liberalizma, imao je drugačije mišljenje o tome. U svom pismu od 21. listopada 1736. napisao je Thierotu: ,,Laž je porok samo onda ako izaziva zlo; ona je velika vrlina ako uzrokuje dobro. Upravo on je također savjetovao svoje drugove u borbi protiv Crkve: ,,Braćo, samo lažite, i to vrlo drsko. Od toga će uvijek nešto ostati.

Očito je da Voltaire danas ima mnogo vjernih učenika, osobito u medijskom prostoru i politici. Već je duže vrijeme u optjecaju pojam ,,lažljivi tisak, koji se stavio u službu političke korektnosti i lijevo-liberalnoga mainstreama. Nedavno je dobio impresivnu potvrdu. Časopis Der Spiegel je doživio kolaps svoje dugogodišnje gajene fasade visokog moralnog integriteta u trenutku kada je njegova nagrađivana zvijezda, novinar Claas Relotius, bio razotkriven kao kronični lažljivac.

Izmišljena izvješća

On je godinama ne samo za Spiegel, već i za brojne ,,kvalitetne medije“, pisao izmišljena ili krivotvorena izvješća, iako su njegove prijevare zapravo bile poznate. Međutim, čini se da je skandal s Relotiusom samo vrh ledenoga brijega. U međuvremenu su otkriveni slični izmišljeni izvještaji već od šezdesetih godina. Bivši volonter Spiegela Thomas Knüwer na svom blogu dolazi do odgovarajućega zaključka: ,,Izvrtanje istine utkano je u Spiegelov DNA. Iza ,,arogantnog stava mnogih novinara stoji odbijanje priznanja da ta profesija ima prljavu tajnu: ,,Njeni predstavnici stalno iskrivljuju, izmišljaju, manipuliraju i iznose poluistine.

Medijski linč

Međutim, mnogo okrutnije od izmišljenih ,,činjenica“, laž pokazuje svoje đavolsko lice kada se koristi za prljave kampanje protiv nepoželjnih protivnika. Christian Wulff i biskup Tebartz-van Elst posljednjih su godina bili dvije istaknute žrtve takvog medijskog linča[1], koji nije ništa manje pokvaren od fizičkog ubojstva.

utorak, 19. ožujka 2019.

Posvetna molitva FSSPX-a sv. Josipu


Dana 19. ožujka 2013. Svećeničko bratstvo sv. Pija X. svečano je posvećeno svetom Josipu. Ovaj čin posvete učinili su članovi Bratstva da bi sva svoja djela povjerili Zaručniku Blažene Djevice i poočimu Sina Božjega, a čin posvete obnavlja se svake godine te u njemu mogu sudjelovati i vjernici. Molimo za zaštitu slavnoga Patrijarha za djelo obnove katoličke vjere i Tradicije u današnjoj Crkvi i u našem hrvatskom narodu!


O slavni Josipe, zaručniče Blažene Djevice i hranitelju Sina Božjega, potporo svete Obitelji, koji si postavljen za nebeskog zaštitnika cijele Crkve! Ti si svojom vjerom pobijedio sumnju, tvoja je pravednost bila velika kao i čistoća, svojom poslušnošću očitovao si mudrost, jakošću si utvrdio razboritost, velikodušnost združio s poniznošću. Ti si primjer radnika, sigurnost nam u borbama života, strah zlih duhova koji bijesne protiv djela našeg Otkupitelja. Ti si utjelovljenog Gospodina svim svojim krepostima očuvao od najvećih opasnosti, a svojom nebeskom zaštitom sada braniš Njegovo Otajstveno Tijelo, Crkvu, od neprestanih napada njezinih neprijatelja. Molimo Te, svrni svoj pogled na ovaj mali dio stada Gospodnjeg, kojeg je Bog svojim nedokučivim promislom podigao da bi očuvalo katoličko svećenstvo i vjeru. Svjesno svoje ništavosti i prožeto beskrajnim povjerenjem u Tvoj moćni zagovor, o blaženi oče Josipe, Svećeničko bratstvo sv. Pija X. posvećuje se posvema Tebi sa svim svojim članovima i djelima, da bi podalo čast Tvojoj slavi i krepostima. Udostoj se uslišiti ovu molbu, o velikodušni djelitelju darova Kralja vječne slave, i podati ovoj maloj zajednici one iste darove, koje trajno svojom očinskom dobrotom podjeljuješ cijeloj Crkvi. Uzmi je pod svoje okrilje, uzdrži je da bude uvijek vjerna svojim pravilima, da trajno živi od svete Misne Žrtve i sve duše neprestano napaja njezinim plodovima, da svakoga dana duhovno napreduje po milosti Duha Svetoga, da njezini članovi budu čvrsti u svetosti i čistoći svoga staleža, da u posvećenom apostolatu neprestano nalaze duševnu jakost. Sveto nas vodi da bijemo dobar boj vjere, svladamo neprijateljske zamke i da dobro služimo Crkvi Božjoj. Naš vjerni Zagovorniče, podaj ovoj maloj četi koja se bori za obnovu Kristovog Kraljevstva, da Rimskom prvosvećeniku uvijek bude najčvršća podrška i pomoć u poslanju utvrđivanja braće u čistoj i cjelovitoj ispovijesti vjere blaženog Petra: ,,Ti si Krist, Sin Boga živoga“. Tebe je Božja providnost postavila uz Mariju Kraljicu; Tvojim se moćnim zagovorom povjeravamo Isusu, Velikom Svećeniku i Kralju vječne slave, da bismo cijelim životom branili i svjedočili Njegovo božanstvo, svećeništvo i kraljevstvo sa svim njihovim zahtjevima, koji s Ocem i Duhom Svetim živi i kraljuje u vijeke vjekova. Amen.

četvrtak, 14. ožujka 2019.

Kristovo društveno Kraljevstvo bit će i Marijino društveno Kraljevstvo



Razmislimo o velikom idealu koji mora nadahnjivati katolike: uspostavljanje Kristovog društvenog Kraljevstva. Ovaj ideal je posljedica naravi i poslanja Crkve. Unatoč mogućeg otpadništva ljudi koji je vode, također i u vremenima najveće tmine, Crkva nastavlja sjati i biti prepoznatljiva, zahvaljujući znakovima koji je obilježavaju: ona je jedna, sveta, katolička i apostolska i uvijek je vidljiva. Isus Krist je naime svom mističnom Tijelu dao vanjski oblik ljudskoga društva. Ne samo da njegova Glava, Papa, jest i mora biti vidljiv, nego su to također i njegova vjera, njegovo pravo i njegovi obredi.

Ako je Crkva vidljiva, onda je također i njeno poslanje vidljivo. To znači da Crkva ne ograničava svoje poslanje na individualno spasenje duša, nego ga proteže na spasenje naroda, nacija, cijeloga društva, prema poslanju od Isusa Krista da naviješta Evanđelje svim narodima (Mt 28, 19), sve do kraja zemlje (Dj 1, 8). Crkva je katolička, jer je po svojoj naravi općenita (univerzalna) i širi svoju spasonosnu poruku svakom stvorenju, na svakom mjestu i u svako vrijeme. Ne radi se samo o mogućnosti širenja u svijetu, nego o stvarnom širenju koje mora učiniti da se božanska istina Crkve očituje cijelom svijetu.

Istina je da će prije kraja svijeta, kako kaže Evanđelje, ,,mnogi zalutati u vjeri (Mt 24, 10), ali kraj svijeta neće stići sve dok svi narodi i sam izraelski narod ne uđu u Crkvu. Zbog toga sveti Pavao kaže: ,,Jer vam, braćo, neću zatajiti tajne ove, da sami sebe smatrate mudrima, jer sljepoća pade na jedan dio Izraela, dok ne uđu neznabošci u punom broju. I tako će se spasiti sav Izrael (Rim 11, 25-26).

Iz tih riječi Apostola naroda možemo zaključiti da će doći vrijeme kada će u svijetu biti uspostavljeno ne samo relativno katoličanstvo, nego također i apsolutno katoličanstvo, jer će se Evanđelje proširiti po cijelome svijetu. A ako će postojati Antikristovo doba, postojat će i doba Kristovog društvenog Kraljevstva.

nedjelja, 10. ožujka 2019.

Pismo ravnatelja MI br. 12



Dragi vitezovi Bezgrješne!

Želim vas s radošću i zahvalnošću obavijestiti da je naš novi Generalni poglavar odobrio i blagoslovio utemeljenje međunarodnoga sjedišta Vojske Bezgrješne (MI) u Varšavi. Također je napisao preporuku za ,,Priručnik MI, koji je već objavljen na engleskomu, francuskomu i španjolskomu jeziku i uskoro će biti dostupan na njemačkomu jeziku. To je sažetak poslanja MI: prije svega njezine suštine i svrhe, korisnosti i značaja. Posebno poglavlje također objašnjava odnos MI prema drugima marijanskima pokretima, s obzirom da se u vezi s njima pojavljuju pogrešna shvaćanja i nepovjerenje. Vjerojatno najvažniji dio bavi se konkretnim postojanjem MI: članstvom u MI i osobito ustrajnošću vitezova. Uvijek je lako nešto započeti, ali iznimno je teško nastaviti i ustrajati. Svaka udruga opstaje ili pada na pitanju kako zadržati svoje članove i očuvati njihovu prvu revnost ili čak produbiti početan žar. To je veliko pitanje za svakoga katolika, a posebno za svakoga viteza: kako mogu ostati vjeran i postati vjerniji?

Prvi odgovor dolazi izvana: to je odgovornost vodstva MI u pružanju vitezovima ,,oružja i streljiva u borbi za duše, na različite načine ih poticati kako bi postali još bolje oruđe u rukama Bezgrješne. Cijela struktura MI osmišljena je kako bi stvarala apostolatske materijale i predavala ih vitezovima s odgovarajućim uputama za uporabu: to su redovni časopisi, pisma, letci, štandovi (tiskani materijali na stolovima), itd.

Drugi odgovor mora doći od samoga viteza: kakva je korist od svih tih napora ako ih vitez sam zanemaruje? Ako ne uzima ono što mu se nudi i to zapostavlja? Onda nas ne bi trebala čuditi iznenadna spoznaja da on pripada vitezovima koji spavaju, vitezovima koji su to samo po nazivu, koji postaju nevjerni svojim obećanjima kako će učiniti barem jednom dnevno nešto za Bezgrješnu i za spas duša.

Koliko je dakle važno da molimo za vjernost i velikodušnost, ali i da nastavimo promišljati o naravi viteza, koja je tako vješto sažeta u posvetnoj molitvi.

petak, 8. ožujka 2019.

Časopis Christus Rex - br. 19


Dostupan je novi, 19. broj časopisa Christus Rex – prvi broj u 2019. godini, koji je posvećen temi pokore prigodom korizmenoga vremena u koje smo ušli. Časopis možete osobno uzeti prigodom Misa Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. te skinuti na sljedećoj poveznici.

Časopis je dostupan besplatno, a zahvalni smo za svaki dobrovoljni prilog da bi se pokrili troškovi tiska i poštarine.

Ako još niste pretplaćeni, a želite primiti tiskano izdanje časopisa (ili prijaviti druge osobe koje žele primati), molimo Vas da nam javite na adresu naše e-pošte:
fsspxhr(et)gmail.com

Sadržaj:
Predgovor: Digitalni post – koristiti vrijeme za dobra djela i molitvu!
Katolička Tradicija o liturgiji, postu i pokori
Kardinal Desire Mérciér: Praktične upute za kršćansko mrtvljenje
Bl. Alojzije Stepinac: Pokora, pokora, pokora!
Službeno priopćenje o izjavi pape Franje i imama