Christus Rex

Portal Vjera i djela: Mjera (ne)prihvatljivosti modernih susreta mladih


Katolički portal ,,Vjera i djelavelikodušno je prenio osvrt p. Marka Tilošanca na dva članka koja su objavljena na toj stranici o nedavnom Susretu hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru. Nadamo se da će ovi osvrti pomoći široj katoličkoj javnosti da uvidi problem modernog pastorala koji se temelji na problematičnim i neprihvatljivim postavkama prilagođavanja praktičnog djelovanja nekatoličkim načelima.

O nedavnom susretu Hrvatske katoličke mladeži u Vukovaru (koji je samo jedan u nizu istovrsnih fenomena) moglo se u našim crkvenima medijima pronaći samo jednostrane prikaze – one koji su predstavljali stvari iz dominantnog progresivističkog svjetonazora. Nije se mogla pročitati ni riječ o tome kako se ovakvi susreti – kao i cjelokupni ‘pastoral mladih’, temelji zapravo na prilagođavanju protestantskim i pop-kulturalnim modelima – kojima se većim dijelom u potpunosti suobličava te je nemoguće razabrati više išta katoličkoga. Na ovomu portalu objavljen je tekst pod naslovom: ,,Susret mladih – susret katoličke ili protestantske mladeži?“, koji želi svrnuti pozornost na problematične točke i dati drukčiji pogled na ovaj fenomen te utoliko zaslužuje da ga se pohvali i preporuči. Ipak, smatramo da je, s obzirom na rečeno, potrebno još nekoliko stvari dodati, pojasniti ili ispraviti kako bi se dao jedan cjelovitiji sud o takvim događajima.




Dodano 13. svibnja:

U međuvremenu je na istome portalu objavljen još jedan članak p. Tilošanca – osvrt na nedavni slučaj prve Pričesti dječaka s Downovim sindromom.

U našoj javnosti je nedavni slučaj prve Pričesti djeteta s Downovim sindromom u župi Gradište još uvijek u središtu pozornosti. Lijevo-liberalni mediji jedva su dočekali da se mogu lešinarski uhvatiti za slučaj djeteta s posebnim potrebama da bi tako – ne prezavši od najprizemnijih sredstava (među kojima su laži i klevete standardni repertoar), pokrenuli orkestrirane napade protiv Crkve. Ovim vukovima priključili su se pojedini crkveni pastiri zadojeni duhom svijeta (a kao takvi zapravo najamnici) te se usuglasili u osudi jadnog župnika. Konzervativni katolički mediji nastojali su pak iznijeti na vidjelo određene činjenice koje bolje osvjetljavaju što se zapravo dogodilo i tako prokazati opakost i licemjerje onih koji žele razapeti dotičnog svećenika. Takva su nastojanja, u svakom slučaju, nužna i pohvalna. Ipak, smatramo da cijelom prikazu koji nude ovi izvori nedostaje osvrt na neke ključne disciplinske i praktične činjenice koje daju jedno dodatno svjetlo na cijeli slučaj te omogućuju da se stvar sagleda cjelovito – a to je sud koji jedini može biti mjerodavan.

Da bismo bolje prosudili cijelu situaciju, moramo poći od toga koji je nauk Crkve o sakramentu Euharistije i njezinom primanju, te što o tome određuju crkveni propisi. Svetu Euharistiju Isus je ustanovio kao sakrament koji jača naše duše u Božjoj milosti. Po njemu Božja milost – koju izvorno primamo u sakramentu Krštenja, u nama raste te nas tako ovaj sakrament jača kao duhovna hrana na našem zemaljskom putu prema vječnosti, pomaže nam da činimo dobro, a izbjegavamo zlo te se čuvamo grijeha i tako prispijemo u vječno blaženstvo s Kristom u nebesima. Tim sakramentom u nama jačaju zasluge dobrih djela koje povećavaju u nama stupanj milosti i svetosti te nam osiguravaju i veći stupanj slave u Nebu. Jedan od uvjeta da bismo mogli stjecati zasluge za vječni život i u njima rasti su osobna svijest, sloboda i odgovornost. Ako toga dakle nedostaje, veće zasluge za vječni život ne možemo steći. Tako, primjerice, to ne može dijete koje još nije doseglo dob razuma jer još nema razvijenu osobnu svijest ni odgovornost. Isto vrijedi i za osobe pogođene različitim vrstama fizičkih ili psihičkih bolesti. Djela koja su učinjena u takvom stanju, nisu slobodni čini te ne nose sa sobom moralnu odgovornost. Crkveni zakonik ide tako daleko da i one čine koji su poduzeti u svijetlim trenucima, izjednačava s ostalima te im oduzima bilo kakvu kaznenu odgovornost (kan. 1322).

Arhiva bloga

Glasnik: