„Svemogući
vječni Bože, koji si u Srcu blažene Djevice Marije pripravio dostojno
prebivalište Duhu Svetome, podaj milostivo, da mi koji odanom dušom slavimo
svetkovinu njezina Bezgrješnog Srca uzmognemo živjeti po Srcu tvome. Po
Gospodinu…“
(Crkvena
molitva na blagdan Bezgrješnog Srca Marijina)
Sestra Lucija, fatimska vidjelica, prenijela je da
je Majka Božja štovanje svojeg Bezgrješnog Srca i svetu Krunicu označila kao
posljednja sredstva spasenja. Drugih neće više biti. Ako odbacimo ova sredstva,
nećemo zadobiti oproštenje Neba.
Prema želji Majke Božje koja je 13. lipnja 1929. godine
u kapelici samostana sestara svete Dorotee zahtijevala posvetu svijeta te
osobito Rusije svojemu Srcu, papa je Pio XII. (1939.-1958.) u govoru 31.
listopada 1942. svijet s pozivom na Rusiju posvetio Srcu Marijinu.
Izrijekom je posvetio Rusiju u jednom pastirskom
pismu od 7. srpnja 1952. još jedanput njezinu Srcu. Ivan je Pavao II.
(1978.-2005.) također izvršio 13. svibnja 1982. u Fatimi posvetu svijeta u
kojoj je Rusiji pripalo posebno mjesto. Ovu je posvetu svijeta ponovio u Rimu
25. ožujka 1984. i 8. listopada 2000. Međutim, svaki je put – protivno želji
Majke Božje – izostalo sudjelovanje cijeloga episkopata kod posvete Rusije. U
međuvremenu je doduše komunizam pretrpio poraz diljem svijeta, no obraćenje
Rusije na katoličku vjeru i dalje izostaje.
Blagdan Bezgrješnog Srca Marijina ustanovio je 1950.
godine papa Pijo XII. Slavi se na osminu Velike Gospe.
⃰ O posveti svijeta koju je trebao izvršiti papa
Franjo već smo pisali u članku: