N
a blagdan Krista Kralja može se zadobiti potpuni oprost ako se uključimo u zajedničku molitvu posvete Srcu Isusovu u crkvi, kako je to propisao papa Pio XI. Potpuni oprost za duše u čistilištu može se zadobiti posjetom groblju od 1. do 8. studenoga. Na Sve svete i Dušni dan dovoljan je odlazak u crkvu. Mora se izmoliti Vjerovanje i Očenaš. Na ostale dane do 8. studenoga potrebno je prilikom posjeta groblju moliti za duše u čistilištu. Propisane molitve treba izgovoriti (barem pokretom usana).
Osim toga, za dobivanje potpunog oprosta za duše u čistilištu vrijede sljedeći uvjeti:
• ispovijed 20-ak dana prije ili poslije
• primanje svete Pričesti
• odlučno odricanje od navezanosti na svaki svojevoljni, pa i laki grijeh
• molitva na nakanu Svetog Oca.
Objašnjenje pojedinih uvjeta
Apostolska pokorničarna izvješćuje na vatikanskoj web stranici (vatican.va):
„Potpuni oprost može se zadobiti samo jednom dnevno. Međutim, da bi ga se primilo potrebno je – osim stanja milosti – da vjernik:
• ima unutarnju raspoloživost da se bude slobodan od bilo kakve navezanosti za grijeh, pa i laki;
• izvrši sakramentalnu ispovijed svojih grijeha;
• primi svetu Euharistiju;
• izmoli molitve na nakanu Svetoga Oca.“
Prikladno je, ali ne i nužno, da se sakramentalna ispovijed, a osobito sveta Pričest i molitva na nakane Svetog Oca izvrše istoga dana kao i djelo za zadobivanje oprosta. Iako, dovoljno je da se ovi obredni čini i molitve izvrše nekoliko dana (do 20 dana) prije ili nakon djela oprosta. Molitva na nakane Svetog Oca prepuštena je izboru pojedinoga vjernika, a preporučljivo je izmoliti Oče naš i Zdravo Marijo. Jedna sakramentalna ispovijed dovoljna je za stjecanje više potpunih oprosta, ali je za svaki potpuni oprost potrebno da jednom posebno primimo svetu Pričest i posebno se pomolimo na nakane Svetog Oca.
Za one koji su objektivno spriječeni ispovjednici mogu promijeniti i propisani čin kao i uvjete koji su za njega potrebni (osim, naravno, nanavezanosti na svaki, pa i laki grijeh).
Oprosti se uvijek mogu zadobiti za sebe ili primijeniti na duše pokojnika, ali ne za žive osobe. Osim izvršenja propisanih djela (npr. posjet groblju početkom studenoga) moraju biti ispunjeni i drugi uvjeti:
Ispovijed: u razdoblju od „otprilike 20 dana prije ili poslije“ (prema starijim propisima osam dana). To znači: oni koji se ispovijedaju svakih četiri do šest tjedana mogu zadobiti potpuni oprost svaki dan ako su u stanju milosti i ispunjavaju ostale uvjete. Ovo je blagoslov koji proizlazi iz redovite prakse ispovijedanja, primjerice početku svakoga mjeseca, na prvi petak (posvećen Srcu Isusovu) ili prvu subotu (posvećenu Srcu Marijinu).
Primanje svete Pričesti
Molitva na nakanu Svetog Oca: npr. Oče naš ili Zdravo Marijo. Nakane Svetog Oca objektivno su utvrđene od strane Crkve. One su sljedeće:
• nadvladavanje krivovjerja
• širenje vjere
• obraćenje grješnika
• mir između kršćanskih naroda.
Odluka da više ne počinimo svojevoljno laki grijeh, odnosno da nismo nikako navezani na grijeh. Dobro je nakanu za zadobivanje oprosta povezati s činom savršenog kajanja. Ono podrazumijeva da žalimo zbog naših grijeha iz ljubavi prema Bogu i zbog velike nezahvalnosti prema Bogu koja je sadržana u svakome grijehu.
Izvor: fsspx.at
Iz Katekizma sv. Pija X.:
795. P. Što su to oprosti?
O. Oprosti su otpuštanje vremenite kazne koju smo zaslužili svojim grijesima, koji su nam oprošteni, što se tiče krivnje. To je otpust, koji daje Crkva izvan sakramenta ispovijedi.
796. P. Od koga je Crkva primila vlast dijeliti oproste?
O. Crkva je primila vlast dijeliti oproste od samoga Isusa Krista.
797. P. Na koji način nam Crkva otpušta vremenitu kaznu preko oprosta?
O. Crkva otpušta vremenitu kaznu preko oprosta tako, što nam primjenjuje preobilne zadovoljštine Isusa Krista, presv. djevice Marije i svetaca, koje sve zajedno tvore blago svete Crkve.
798. P. Tko ima vlast davati oproste?
O. Vlast dijeliti oproste ima samo papa u čitavoj Crkvi i biskup u svojoj biskupiji, prema ovlastima, koje dobije od pape.
799. P. Koliko je vrsti oprosta?
O. Ima dvije vrsti oprosta, to su potpuni i djelomični oprost.
800. P. Kakav je potpuni oprost?
O. Potpuni oprost je onaj kojim se oprašta čitava vremenita kazna, koju smo zaslužili svojim grijesima. Stoga, ako bi tkogod umro pošto je primio takav oprost, išao bi ravno u raj i bio bi izuzet od svake kazne u čistilištu.
801. P. Kakav je djelomični oprost?
O. Djelomični oprost otpušta samo jedan dio vremenite kazne koju smo zaslužili svojim grijesima.
802. P. Što Crkva želi postignuti davanjem oprosta?
O. Davanjem oprosta Crkva želi pomoći našoj nesposobnosti da bismo na ovom svijetu izvršili svu vremenitu kaznu, pa nam daje da preko pobožnih djela i milosrdne kršćanske ljubavi postignemo ono što se u prvim stoljećima kršćanstva dobivalo strogo prema zakonima o pokori.
804. P. Kako moramo cijeniti oproste?
O. Oproste moramo mnogo cijeniti, jer preko njih dajemo zadovoljštinu Božjoj pravdi, te brže i lakše postižemo rajsku slavu.
805. P. Što se traži da bismo stekli oproste?
O. Da bismo stekli oproste traži se: 1. stanje milosti barem u posljednjem djelu oprosta, koje činimo te da budemo čisti od malih grijeha, za koje želimo brisati kaznu; 2. ispunjenje onih djela, koja Crkva propisuje za postignuće oprosta; 3. namjera postignuti oprost.
806. P. Mogu li se oprosti namijeniti za duše u čistilištu?
O. Da, oprosti se mogu namijeniti i za duše u čistilištu, ako onaj koji ih daje izjavi da se mogu namijeniti i za njih.
