Poziv na molitvu za Sinodu

Dragi vjernici,

od 4.-24. listopada u Rimu će zasjedati Biskupska sinoda o temi ženidbe i obitelji. Očekuju se veliki sukobi. Duboke podjele u Kardinalskom kolegiju i u episkopatu u ovoj stvari bivaju očite. Past će dalekosežne odluke glede bračnog morala i identiteta kršćanske obitelji. Savjetovanja, raspre i zaključci će sa sobom donijeti i teške posljedice za samu Crkvu.

Stoga, odsada do blagdana Krista Kralja, sve Vas pozivamo na usrdnu molitvu u Vašim obiteljima i u kapelicama, na revno primanje svete Pričesti na ovu nakanu, na veće i manje žrtve. Posrijedi je Božja čast, posrijedi je spasenje bračnog morala, kršćanske obitelji. Posrijedi je spasenje duša. Molimo stoga s cijelom Crkvom: „Svemogući Bože, ne svrći pogled sa Svoga puka koji Te u nevolji zaziva, nego poradi časti Svoga imena nevoljnima milosno pohiti u pomoć. Po Kristu, našemu Gospodinu.“

Zaitzkofen, na blagdan svetog Mihovila Arkanđela, 29. rujna 2015. godine

p. Franz Schmidberger, rektor

Papa Lav XIII. Sjedinjenim Američkim Državama

„Kod vas, zahvaljujući dobrom državnom ustavu, Crkva, koju ne ometa nikakva zakonska veriga i koju štiti opće pravo i pravednost sudova od nasilja, postigla je zajamčenu slobodu življenja i djelovanja bez zaprjeke.

Sve ove konstatacije su istinite; no ipak se valja štititi od jedne zablude: da se iz toga ne zaključi da je najbolja situacija za Crkvu ona koju ona ima u Americi ili da je također uvijek dopušteno i korisno razdijeliti načela građanskih stvari od načela sakralnih stvari i odvojiti ih kao u Americi.

Jer ako je katolička vjera kod vas poštovana, ako uspijeva i ako se čak proširila, to valja posvema pripisati božanskoj plodnosti koju Crkva uživa tako da se ona, ako se tomu nitko ne suprotstavlja, ako joj ništa ne stvara zaprjeku, sama od sebe umnaža i raste; no ipak bi donijela još veće plodove kada ne bi samo uživala slobodu, nego i naklonost zakona i zaštitu javnih vlasti.“

(Papa Lav XIII., Enciklika Longinqua Oceani od 6. siječnja 1895.)

Promjena postupka poništenja ženidbe

Svađa u Vatikanu oko promjene postupka poništenja ženidbe

Neki visokopozicionirani vatikanski predstavnici izrekli su „ozbiljno nezadovoljstvo“ promjenama o poništenju braka koje donosi motuproprij pape Franje.

Prema izvješćima iz tiska u Rimskoj kuriji kruži dosje od više stranica u kojemu stariji vatikanski prelati izriču svoje ozbiljno nezadovoljstvo posljednjim motuproprijem pape Franje o poništenju ženidbe.

Edward Pentin iz National Catholic Register, priznati vatikanski novinar, izvješćuje u nedavno objavljenom izvješću „da vatikanski službenici juristički kidaju“ Papin motuprooprij o reformi izjave o ništavnosti braka i Papi predbacuju da se odrekao važne dogme i tvrde da je de facto uveo 'katoličku rastavu'.“

Druge bojazni koje su vatikanski službenici izrekli su:

• „Unatoč dalekosežnosti problema nisu se konzultirali drugi dikasteriji, čak ni Kongregacija za nauk vjere ni biskupske konferencije.“

• „Način kako je Franjo objavio dokument stoji u suprotnosti s njegovim pozivima na sinodalnost i kolegijalnost i sliči 'eklezijaliziranom načelu vođe' koji vlada odozgor prema dolje, dekretima, bez dogovora i bez kontrola.“

Istina i milosrđe

Povodom predstojeće rimske Biskupske sinode o braku i obitelji poglavar Njemačkog distrikta Svećeničkog bratstva sv. Pija X., p. Firmin Udressy, objavio je okružnicu koju objavljujemo u hrvatskom prijevodu:

U Kristu ljubljeni vjernici,

vijesti koje ovih dana dopiru do nas iz crkvenih krugova toliko su nevjerojatne da smo dosada držali nezamislivim što se tu može pročitati. Čovjek to čita i protrlja oči: „Moramo gledati na raznolikost oblika suživota koji su jednostavno tu“ i „moramo ipak cijeniti ako se u homoseksualnim vezama žive vrijednosti kao vjernost i pouzdanost.“ To su riječi novoga hamburškog nadbiskupa u njegovom najnovijem intervjuu koji je dao baš novinama Kölner Anzeiger. novinama koje se već godinama ističu osobito ruganjem i pakošću prema Crkvi i njezinim dostojanstvenicima.

Koje značenje još ima riječ Božja s time u vezi za sve više prelata našega vremena, jasno je pokazao biskup St. Gallena i predsjednik Švicarske biskupske konferencije: „Naše današnje znanje o homoseksualnosti kao nasljeđu i seksualnoj orijentaciji koja se ne bira slobodno, u vrijeme Biblije uopće nije bilo poznato.“ On je mišljenja da se Crkva mora „svjesno suočiti sa svojim povijesnim teretom u odnosu prema homoseksualnosti“ i „pronaći jedan novi jezik.“

Dok ja s obzirom na tako zamršena iskrivljavanja gotovo zanijemim, dotle navodnoj „toleranciji i milosrđu“ strastveno kliču mediji i duh vremena.

Posveta crkve u SAD-u

Dana 13. rujna 2015., na XVI. nedjelju po Duhovima, biskup Bernard Fellay je u američkom Phoenixu (Arizona) posvetio crkvu Gospe Žalosne.

Svečani obred posvete crkve prenošen je uživo na internetu. Ovdje donosimo nekoliko fotografija s ovog svečanog obreda. Više fotografija možete pogledati na ovoj poveznici.

Časopis Christus Rex – br. 6

Predgovor

Dragi vjernici,

Nakon plodonosnog jednotjednog posjeta p. Schmidbergera Hrvatskoj početkom srpnja, iščekujemo još jedan važan korak u pripravi za utemeljenja jedne kuće u vašoj domovini: biskup Fellay, generalni poglavar Svećeničkog bratstva sv. Pija X., posjetit će Hrvatsku od 1. do 3. listopada da bi se na licu mjesta upoznao s prilikama u vašoj domovini i da bi vas, dragi prijatelji, ojačao u katoličkoj vjeri.

Dođite u velikom broju na njegovu svetu Misu u Zagrebu, 2. listopada u 17.30 h, da bi ovaj posjet postao blagoslovom za duše i jedna velika pomoć da Hrvatska ostane katolička. Kao pripravu za to, pročitajte tekstove sadržane u ovom 6. broju našeg glasila i zazivajte odsada svakodnevno Duha Svetoga, da bi po ovom posjetu prosvijetlio duhove, zapalio srca i posvetio duše.

Svećeničkim blagoslovom s Vama duhovno povezan,

p. Stefan Frey

Poglavar Distrikta

Časopis možete pročitati i besplatno skinuti s naše stranice na ovoj poveznici.

Ako još niste pretplaćeni, a želite primiti tiskano izdanje časopisa (ili prijaviti druge osobe koje žele primati), molimo Vas da nam javite na adresu naše e-pošte:

christusrexhrvatska(et)gmail.com

Često postavljana pitanja o FSSPX-u

Američki distrikt Svećeničkog bratstva sv. Pija X. objavio je na svojim stranicama seriju kratkih filmova s odgovorima na najčešće postavljana pitanja o djelovanju Bratstva i o situaciji u Crkvi. Ovdje donosimo uvodni film i prvi nastavak serije s prijevodom na hrvatski. U budućnosti ćemo objaviti i prijevode sljedećih dijelova serije. Nadamo se da će i ovi materijali poslužiti kao pomoć za bolje razumijevanje poslanja Bratstva sv. Pija X. i trenutne situacije u Crkvi.

Uski i široki put

Zemaljski život nešto je drugo od onoga što većina vjeruje. Nije to ugodna i dosadna šetnja svijetom: Posrijedi je Bog ili vrag!

Sudbina duše, kao i neke zemlje, obično se odlučuje na granici. Moramo graditi jake utvrde na granici. Moramo brižljivo čuvati osjetila, ulazna vrata u dušu. Svagdje moramo postaviti straže, straže koje mole. Ne smijemo se predaleko osokoliti na neprijateljsku zemlju. Sljedeću prigodu izbjegavati na svim područjima! Nema ustupaka, nema kompromisa! Nema igranja sa zmijom! To je taktika Majke Božje! Ona nam treba biti primjerom u privatnom životu kao i u politici. Maleni ustupci i malene nepažljivosti na granici vrlo često odlučuju ishod rata.

Ona koja je s Djetešcem satrla glavu zmiji mora u nama probuditi katolički ofenzivni duh. Moramo istjerati vraga iz okupiranog područja.

Prelat Robert Mäder (+1945)

Pribivati pobožno svetoj Misi

Pribivajući svetoj Misi obnovi svoju vjeru i razmatraj koja se žrtva za tebe prinosi božanskoj pravdi da bude ugodna i pomirbena.

Ne udaljuj se od oltara, a da ne proliješ suze boli i ljubavi za Isusa koji je razapet radi tvojeg vječnog spasenja.

(Misao svetog Pija iz Pietrelcine)

Strahopoštovanje i nedostatak strahopoštovanja

Jedan je od sedam darova Duha Svetoga strah, to znači strahopoštovanje prema Bogu i božanskim stvarima, strahopoštovanje prema Stvoritelju i njegovu djelu stvaranja. Koliko nam samo danas nedostaje Duh Sveti, Duh Isusa Krista, postaje na zastrašujući način bjelodano po nedostatku strahopoštovanja u našem vremenu.

1. Moderni, prosvijećeni čovjek ništa više ne zna o Božjoj uzvišenosti, veličanstvu i svetosti, a ni o apsolutnosti istine koja je jedno od Božjih imena. Za njega je Bog u najboljem slučaju partner, ili pak samo funkcija njegovih vlastitih potreba za blagostanjem. Bog je za njega čista ljubav, posve se isključuje Njegova pravda. Klanjanje Bogu, ponizno podvrgavanje planovima Njegove Providnosti strani su mu. Ljudska prava, slobodna savjest, bezgranični egoizam, stupaju na mjesto Božjih prava. Sveti Pavao u Drugoj poslanici Solunjanima (2,10) u svezi s nastupom Antikrista govori da  ljudi nisu prihvatili ljubav prema istini koja bi ih trebala spasiti. Relativizam i vjerska ravnodušnost su poseban oblik nedostatka strahopoštovanja u našim danima.

Dođi, Duše Presveti, i ispuni nas duhom strahopoštovanja prema Onome čije veličanstvo hvale anđeli, klanjaju se Gospodstva, pred kim dršću vlasti!

2. Tko prema Bogu ne pokazuje strahopoštovanje koje mu općenito pripada, on ga ne pokazuje ni prema euharistijskom Gospodinu. S velikom boli promatramo protjerivanje Svetohraništa iz središta naših svetišta, s oltara u neki kut u crkvi, iza stupa, jer otajstveno prisutni Bogočovjek smeta „emancipiranom kršćaninu“. Ali gdje se Boga uklanja iz središta naših svetišta, on će uskoro morati napustiti i svoje središnje mjesto u kršćanskom životu. Primanje presvetog Otajstva u stanju smrtnoga grijeha strašno je svetogrđe i čovjeku ne služi na spasenje, nego na sud (1 Kor 11,29). Nedostatak strahopoštovanja izražen je u otrovnoj praksi primanja Pričesti na ruku. Moderni, liberalni čovjek ne želi više pasti na koljena pred svojim Bogom, on je emancipiran i ponosno se stavlja nasuprot svojemu Stvoritelju. Što se događa s česticama koje neprimijećeno padaju na pod, ili katkad čak i cijele hostije? Nakon smrti Ivana Pavla II. mogla se kupiti na dražbi hostija koje je posvećena na jednoj Misi pokojnog Prvosvećenika. Zar to nije neopisiv zločin?

Dođi, Duše Presveti, i ispuni nas dubokim strahopoštovanjem prema Euharistiji kao žrtvi, kao trajnoj stvarnosti i kao sakramentu zajedništva!