Prema
odredbi pape Franje biskupije i župe mogu sada organizirati službena
hodočašća u hercegovačko selo Međugorje koje su posjetili
već milijuni vjernika. Sveta Stolica još nije donijela odluku o
nadnaravnom značaju marijanskih ukazanja.
Luigi
Pezzuto, apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini, i nadbiskup Henryk
Hoser, posebni apostolski vizitator Svete Stolice, objavili su odluku
rimskog pape 12. svibnja 2019. godine za vrijeme nedjeljne Mise koja
se služila u župi Međugorje.
Vijest
je odmah potvrdio privremeni upravitelj Vatikanskog ureda za medije,
Alessandro Gisotti: ,,S obzirom na znatan broj ljudi koji odlaze u
Međugorje i obilne plodove milosti koji su odatle proizašli, ovo
odobrenje je dio posebne pastoralne brige koju je Sveti Otac htio
dati toj stvarnosti, s ciljem poticanja i promicanja njegovih dobrih
plodova”.
Međutim,
čini se da u istom priopćenju Rim ima određene pridržaje: ,,Treba
poduzeti brigu da se izbjegne stvaranje zabune ili dvosmislenosti s
doktrinarnog stajališta glede takvih hodočašća. To se odnosi i na
pastire svih redova i razina koji namjeravaju ići u Međugorje te
ondje javno celebrirati ili koncelebrirati“. Uistinu, sama ukazanja
još uvijek nisu službeno priznata.
Ova
nedosljednost pokazuje apsurdnost takve situacije. Ili su ukazanja od
Boga ili nisu od Boga, te stoga hodočašća moraju biti odobrena ili
moraju biti zabranjena. Ali dopuštajući hodočašća bez
izjašnjavanja o temeljnom pitanju, Vatikan može samo stvoriti zbrku
podržavajući dvosmislenost koju tvrdi da izbjegava.
U
tom smislu, budući da nesumnjivo postoje neka dobra – Mise,
Ispovijedi, molitva Krunice, pobožnosti, obraćenja, zvanja itd. –
postaje mogućim da se bez daljnjega ispitivanja priznaju sva
samoproglašena hodočašća. Dovoljno je da se uzme u obzir ,,znatan
broj“ ljudi koji odlaze tamo da bi odobrili razvoj svetišta čija
legitimnost ostaje upitna jer autentičnost pojava koje su se tamo
dogodile nije doktrinarno priznata – s rizikom da se vjernici
izlože đavlovim zamkama.
Ruinijevo
izvješće zanemareno
Godine
2010. je pod pontifikatom Benedikta XVI. osnovano međunarodno
povjerenstvo za ispitivanje događaja u Međugorju, na čijem je
čelu bio kardinal Camillo Ruini. Ono je 2014. donijelo izvješće.
16.
svibnja 2017. izvijestila je internetska stranica Vatican Insider da
je povjerenstvo glasovalo s 13 glasova u prilog priznavanja
nadnaravnoga značaja nekih od prvih sedam ukazanja, s jednim glasom
protiv i jednim ,,suzdržanim” glasom.
S
druge strane, većina glasova ,,protiv" ili suzdržanih glasova
dovela je komisiju do negativne prosudbe o nadnaravnosti pojave nakon
1981. godine do danas. Rezultati Ruinijevog izvješća nikada nisu
službeno objavljeni.
Franjina
metoda na djelu
Papa
Franjo koji je bio izabran 2013. preferirao je pastoralni pristup
davanjem prioriteta duhovnom vodstvu hodočasnika koji posjećuju
Međugorje, umjesto da odlučuje iz temelja problema – imaju li
ukazanja Blažene Djevice na ovome mjestu nadnaravni karakter ili ne.
To
je posebno zanimljivo jer on sam nikada nije skrivao svoje osobne
sumnje o tom pitanju. 13. svibnja 2017., nakon povratka iz Fatime,
Franjo je rekao o zaključcima povjerenstva: ,,Osobno imam više
'nestašan' stav: više volim Gospu da bude majka, naša majka, a ne
brzojavni operater koji šalje poruku svaki dan u određeno
vrijeme... to nije Isusova Majka”.
Vjeran
svojim metodama djelovanja, Papa je tada dodao da ga više brine
,,duhovna i pastoralna činjenica... ljudi koji se tamo odlaze
ispovijedati”, nego doktrinarni vidici
ukazanja...Ove navodne pojave nemaju veliku vrijednost”,
zaključio je olako.
Sljedeća
ozbiljna studija Yvesa Chirona zaslužuje da je se pročita sa
zanimanjem: ,,Međugorje (1981.-2006.), non constat de
supernaturalitate” [nema dokaza o
nadnaravnosti]. Ova knjiga donosi proučavanje i promatranje koje je
autor učinio u Međugorju 1993. godine, kada se susreo s
,,vidiocima”, franjevcima koji su ih savjetovali i mostarskim
biskupom koji je donio negativnu prosudbu o autentičnosti činjenica.
Nakon toga svjedočanstva slijedi predavanje biskupa
mostarsko-duvanjskog Ratka Perića, koji predstavlja čvrstu
povijesnu i doktrinarnu analizu ,,ukazanja”
u Međugorju.
Očito
nema stvarnih ukazanja
Dijecezanski
biskup nikada nije mijenjao svoje mišljenje o ,,međugorskom
fenomenu”. Dana 26. veljače 2017., nakon
što je provedeno više ispitivanja – mostarskih biskupijskih
povjerenstava od 1982. do 1984., proširenoga povjerenstva od 1984.
do 1986., Povjerenstva biskupske konferencije u Zagrebu od 1987. do
1990., Povjerenstva Kongregacije za nauk vjere u Vatikanu od 2010. do
2014. i prosudbe iste Kongregacije od 2014. do 2016. – biskup Perić
je zaključio: ,,To nisu prava ukazanja Blažene Djevice Marije”.
Stajalište
mostarske kurije, rekao je on, bilo je kroz to razdoblje jasno i
odlučno: ,,Navodni fenomeni očito nisu autentični, i to počevši
od prvih dana”.
Izvor:
fsspx.news
