Apel crkvenih prvaka Crkvi i svijetu

Prenosimo cjeloviti tekst:

APEL CRKVI I SVIJETU
katolicima i svim ljudima dobre volje

Veritas liberabit vos – Iv 8,32

Ovo vrijeme velike krize mi, pastiri Katoličke Crkve, smatramo po osnovi svoga poslanja svojom svetom dužnošću uputiti ovaj Apel našoj braći biskupima, kleru, redovnicima, svetome narodu Božjemu i svim ljudima dobre volje. Ovaj Apel supotpisali su intelektualci, liječnici, odvjetnici, novinari i profesionalci koji se slažu s njegovim sadržajem, a mogu ga potpisati svi koji ga žele usvojiti.

Činjenice su pokazale da su pod izlikom korona epidemije puno puta bila povrjeđena neotuđiva prava građana te su se nesrazmjerno i neopravdano ograničavale njihove osobne slobode, uključujući praksu slobode bogoštovlja, govora, izražavanja i kretanja. Javno zdravlje ne smije i ne može postati paravan za povredu prava milijuna ljudi širom svijeta, kao ni da se javnim vlastima uskrati dužnost da djeluju mudro za opće dobro. To osobito vrijedi kako se s više strana javljaju rastuće sumnje o stvarnoj zaraznosti, opasnosti i otpornosti na virus. Mnogi stručni glasovi u svijetu znanosti i medicine potvrđuju da je paničarstvo medija o koroni apsolutno neutemeljeno.

Imamo osnove da na temelju službenih podataka o smrtnim slučajevima te epidemije, vjerujemo kako postoje lobiji kojima je u interesu stvarati paniku među svjetskom populacijom s jedinim ciljem da se trajno nametnu neprihvatljivi oblici ograničenja sloboda, nadzora nad ljudima i praćenja njihova kretanja. Nametanje tih mjera protivnih slobodi je uznemirujući nagovještaj ostvarenju globalne vladavine izvan svake kontrole.

Također vjerujemo da su u određenim situacijama mjere ograničavanja koje su usvojene, uključujući zatvaranje prodavaonica i poslovnih radnji, pokrenule krizu koja je slomila cijela područja gospodarstva. To potiče uplitanja stranih moći te ima ozbiljne društvene i političke posljedice. Nositelji državničkih odgovornosti moraju zaustaviti ove oblike društvenog inženjeringa, tako što će poduzeti mjere na zaštitu svojih građana koje zastupaju te za čiji interes imaju ozbiljnu dužnost djelovati. Isto tako, neka pomognu obitelji, toj stanici društva, tako što neće nerazumno kažnjavati slabe i starije, primoravajući ih na bolnu odvojenosti od njihovih najmilijih. Kriminalizaciju osobnih i društvenih odnosa treba također osuditi kao neprihvatljivi dio plana onih što zagovaraju izolaciju pojedinaca u svrhu da bi njima bolje manipulirali i kontrolirali ih. 

Tražimo od znanstvene zajednice da budno nastoji da bi se ponudio lijek za korona virus u iskrenoj težnji za općim dobrom. Treba uložiti svaki napor da se spriječi utjecaj sumnjivih korporativnih interesa na odluke koje donose vladajući i međunarodna tijela. Nerazumno je zabranjivati one lijekove koji su se pokazali učinkovitima a često su povoljni, samo zato što se žele favorizirati oni lijekovi ili cjepiva koja nisu tako dobra, ali koja korporacijama osiguravaju daleko veće dobiti te povećavaju troškove javnoga zdravstva. Napomenimo kao pastiri da je katolicima moralno neprihvatljivo razvijati ili koristiti cjepiva dobivena iz tkiva pobačenih zametaka.

Također tražimo od vladajućih da osiguraju da se strogo izbjegnu oblici nadzora nad ljudima, bilo to putem sustava praćenja ili kojega drugoga oblika detektiranja lokacije. Borba protiv Covida-19, koliko god ozbiljna bila, ne smije biti paravan za podršku skrivenim namjerama nadnacionalnih tijela koja u ovome planu imaju veoma jak komercijalni i politički interes. Građanima naročito treba omogućiti da odbiju ova ograničenja osobne slobode bez da se nameću ikakve kazne onima koji ne žele prihvatiti cjepivo, metodu praćenja ili drugo slična sredstva. Razmislimo također o očitom proturječju onih koji se zalažu za mjere drastične kontrole stanovništva a istovremeno se prikazuju spasiteljima čovječanstva bez ikakvoga političkoga ili društvenoga legitimiteta. Konačno, politička odgovornost onih koji zastupaju narod ne može se nikako prepustiti „stručnjacima“ koji se doista pozivaju na neku vrstu imuniteta od pravne odgovornosti, što je u najmanju ruku uznemirujuće.

Snažno potičemo sve medijske djelatnike da se posvete pružanju točnih informacija, a ne osuđivanju neslaganja služeći se oblicima cenzure kao što se često događa u društvenim medijima, u novinama i na televiziji. Pružanje točnih informacija iziskuje da se pruži prostor glasovima koji nisu podudarni s jedinstvenim načinom razmišljanja. To omogućava građanima da svjesno prosude činjenice bez da ih se manipulira ideološkim uplivima. Demokratska i iskrena rasprava je najbolji protuotrov opasnosti nametanja suptilnih oblika diktature, možda i gorih od onih koje su naša društva proživjela u nedavnoj prošlosti.

Konačno, kao pastiri odgovorni za Kristovo stado želimo podsjetiti da Crkva čvrsto stoji iza svoje neovisnosti u upravljanju, bogoslužju i naučavanju. Ta neovisnost i sloboda urođena su prava koja joj je Gospodin Isus Krist dao za postizanje njezinih vlastitih ciljeva. Stoga kao pastiri čvrsto stojimo iza prava da neovisnost odlučujemo o služenju Mise i podjeljivanju sakramenata, isto kao što stojimo iza apsolutne neovisnosti u stvarima koje spadaju u našu neposrednu nadležnost, kao što su bogoslužne norme te načini podjeljivanja pričesti i sakramenata. Država nema pravo uplitati se u suverenost Crkve zbog ikojeg razloga. Crkvene vlasti nikada nisu odbijale surađivati s državom, ali takva suradnja ne ovlašćuje građanske vlasti da nameću bilo kakvu zabranu javnoga bogoslužje ili izvršavanja svećeničke službe. Prava Boga i vjernika su vrhovni zakon Crkve kojih se ona niti želi niti može odreći. Tražimo da se uklone ograničenja javnoga bogoslužja.

Htjeli bismo pozvati sve ljude dobre volje da ne izbjegavaju svoju dužnost da surađuju za opće dobro, svatko prema svojemu staležu i mogućnostima te u duhu bratske ljubavi. Crkva želi takvu suradnju, no ona ne može zanemariti poštivanje naravnoga zakona ili jamstvo osobnih sloboda. Građanske dužnosti kojima su građani vezani pretpostavljaju da država treba priznati njihova prava.

Svi smo pozvani prosuditi sadašnju situaciju na način dosljedan nauku evanđelja. To znači zauzeti stav: ili s Kristom ili protiv Krista. Nemojmo dati da nas zastraše ili preplaše oni koji bi htjeli da vjerujemo da smo manjina: dobro je puno raširenije i moćnije nego bi to svijet htio da vjerujemo. Mi se borimo protiv nevidljivoga neprijatelja koji želi podijeliti građane, odvojiti djecu od njihovih roditelja, unuke od njihovih djedova i baka, vjernike od njihovih pastira, učenike od učitelja, stranke od prodavača. Ne dopustimo da se stoljeća kršćanske civilizacije izbrišu pod izlikom virusa i uspostavi mrska tehnološka tiranija u kojoj bezimeni i bezlični ljudi mogu odlučivati o sudbini svijeta zatvarajući nas u virtualnu stvarnost. Ako je ovo plan kojemu nas svjetski silnici namjeravaju podvrgnuti, znajmo da je Isus Krist, Kralj i Gospodar povijesti, obećao: „Vrata paklena neće ju nadvladati“ (Mt 16,18).

Povjerimo svemogućemu Bogu vladajuće i sve one koji upravljaju sudbinama naroda, da bi ih On prosvijetlio i vodio u vremenu velike krize. Neka imaju na umu da baš kako će Gospodin suditi nas pastire za stado koje nam je povjerio, tako će On suditi i vladajuće za narode kojima su dužni ravnati i štititi ih.

Tražimo u vjeri od Gospodina da zaštiti Crkvu i svijet. Neka Blažena Djevica, Pomoćnica kršćana, zgazi glavu stare Zmije i porazi planove djece tame.

8. svibnja 2020.
Gospa od Krunice od Pompeja

Glavni potpisnici:

Mgr. Carlo Maria Viganò, nadbiskup, apostolski nuncij (promotor)

Kardinal Joseph Zen Ze-kiun, biskup emeritus Hong Konga

Kardinal Janis Pujats, nadbiskup emeritus Rige

Kardinal Gerhard Ludwig Müller, predstojnik emeritus Kongregacije za nauk vjere

Mgr. Luigi Negri, nadbiskup emeritus Ferrare-Comacchija

Mgr. Joseph Strickland, biskup Tylera, Texas

Mgr. Thomas Peta, nadbiskup metropolit Astane

Mgr. Athanasius Schneider, pomoćni biskup Astane

Mgr. Jan Pawel Lenga, nadbiskup emeritus Karagande

Mgr. Rene Henry Gracida, biskup emeritus Corpusa Christi

Mgr. Andreas Laun, pomoćni biskup Salzburga

Mgr. Robert Muetsaerts, pomoćni biskup Den Boscha