I
straživači iz Centra za primijenjena istraživanja apostolata (CARA) sa Sveučilišta Georgtown u Washingtonu, nedavno su objavili studiju o praksi nedjeljnjog pohađanja sv. Mise unutar Katoličke Crkve u svijetu.Znanstvenici CARA-e koristili su se podacima iz Svjetske ankete o vrijednostima (WVS), međunarodne studije o vjerskim uvjerenjima koja se provodi desetljećima, kako bi ispitali 36 zemalja s velikim brojem katoličkog stanovništva. Poredali su te zemlje prema postotku katolika koji su izjavili da idu na Misu jednom tjedno ili više, isključujući vjenčanja, sprovode i krštenja.
Nigerija i Kenija imaju najveći udio katolika koji idu na Misu jednom tjedno ili više, s Nigerijom u očiglednom vodstvu: 94% katolika u zemlji kaže da ide na Misu barem jednom tjedno. U Keniji je ta brojka 73%, a u Libanonu 69%.
Ovaj visoki postotak vjerske prakse u Nigeriji posebno se objašnjava vrlo rizičnom situacijom za katolike u toj zemlji. Dovoljno je podsjetiti da je 11 katolika bilo ubijeno u siječnju ove godine, 46 u prosincu i još 50 na prošle Duhove. Da ne spominjemo svećenike koji su ubijeni. Posljednji je živ spaljen 15. siječnja. Krv mučenika sjeme je kršćana, kako reče Tertulijan.
Na Filipinima katolici koji prakticiraju dostižu 56%, u Kolumbiji 54%, u Poljskoj 52%, a u Ekvadoru 50%.
Bosna doseže skoro polovinu nedjeljnih praktikanata (48%), kao i Meksiko (47%) i Nikaragva (45%), a slijede Bolivija (42%) i Slovačka (40%). Konačno, Italija (34%), Peru (33%) i Venezuela (30%) ostaju iznad trideset posto.
U kontinuiranom opadanju, praksa je 29% u Albaniji, 27% u Španjolskoj i Hrvatskoj te 25% na Novom Zelandu i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Mađarska i Slovenija imaju po 24% praktikanata, Urugvaj je postotak ispod s 23%, slijede Australija i Argentina s 21%, zatim Portugal i Češka s 20%.
Austrija je na samo 17%, ista stopa kao i Sjedinjene Države, slijedi Litva sa 16%, Njemačka i Kanada sa 14%, Latvija i Švicarska s 11%, Brazil i Francuska s 8%, i na kraju Nizozemska sa 7%.
Prije svega, ne postoji stvarna veza između prakse i osjećaja vjerske pripadnosti. Tako tri četvrtine američkih katolika sebe smatra „religioznima”, ali samo 17% prakticira vjeru. U Francuskoj više od 70% katolika sebe smatra „religioznima”, ali samo 7% prakticira. Jedine dvije zemlje u kojima se korelacija podudara su Nigerija i Libanon.
Nasuprot tome, zemlje s višim bruto domaćim proizvodom (BDP) po glavi stanovnika imaju nižu razinu pohađanja i obrnuto. Krivulja je silazna hiperbola od Nigerije do Švicarske.
Teže je precizno opisati ovaj mehanizam, ali je korelacija zapanjujuća. No, iza tog kriterija, ili zajedno s njim, utječu i druge stvari, poput sekularizacije, ali i strašne krize koja pogađa Crkvu, te neshvatljivosti Učiteljstva u pripadajućoj mu službi naučavanja od Drugog vatikanskog sabora.
Izvor: fsspx.news
