Christus Rex

Vrijeme je za promjenu... ponovo (II.)


P
apa Franjo objavio je 2. prosinca 2020. knjigu pod naslovom Vratimo se svojim snovima (Simon i Schuster) s podnaslovom: Put u bolju budućnost.
Ovaj članak je drugi dio pregleda posvećenoga ovome djelu, rezultatu njegovih intervjua s britanskim novinarom Austenom Ivereighom, koji je ujedno i njegov biograf („Great Reformer – Francis and the Making of a Radical Pope”).

Bergoglijanski „ispadi“ i hegelovsko „prelijevanje“

Sofistična kazuistika pronađena u posljednjoj papinoj knjizi podsjeća na četiri postulata koja je Papa postavio u svojoj apostolskoj pobudnici Evangelii gaudium (2013), posebno na drugi: „jedinstvo prevladava nad sukobom“, što je ovako opravdao: „Najbolji način kako se nositi sa sukobom... je spremnost suočiti se sa sukobom, riješiti ga i učiniti ga karikom u lancu novoga procesa” (br. 226).

Ovaj pristup sukobu temelji se na načelu „nužnom za izgradnju prijateljstva u društvu [vidi podnaslov od Fratelli tutti]: naime, da je jedinstvo veće od sukoba“ (br. 228). Ovo načelo nadahnjuje pojam „pomirene različitosti” (br. 230), koji se ponavlja u Franjinu učenju, posebno u ekumenskom području.

Ali kao što je vlč. Giovanni Scalese zabilježio na svom blogu Querculanus 10. svibnja 2016.: „Veliki je problem ovoga postulata u tome što pretpostavlja dijalektički pogled na stvarnost vrlo sličan Hegelovom.”

Komentirao je: „Ovo ‘rješavanje [sukoba] na višoj razini’ jako podsjeća na hegelijanski Aufhebung [središnji koncept Hegelove filozofije koji izražava proces prevladavanja dijalektičke proturječnosti, gdje se suprotstavljeni elementi istodobno potvrđuju i eliminiraju, uz očuvanje, ali ne spajanje, u pomirljivoj sintezi, nap. ur.]. Dakle, ne čini se slučajnim da se u br. 230, postavlja pitanje ‘sinteze’, što logično zahtijeva 'tezu' i 'antitezu' (međusobno sukobljene polove)”.

Dopustit ćemo da znanstvenoj analizi vlč. Scalesea dodamo jezgrovito i ne pretjerano akademsko zapažanje akademika Pierrea Boutanga: „teza – antiteza – koještarije!”

Kao što je rečeno u uvodniku na FSSPX.News od 30. studenoga 2020., to je „koncilska praksa na djelu“, s Franjom na čelu: „Takva je papina ‘milosrdna’ pastoralna skrb: ona teoretski podržava nauk koji uništava u praksi – nominalno u skladu s katoličanstvom, konkretno u ropstvu duha svijeta. To je već napisano u Amoris laetitia gdje su razvedeni i 'ponovno vjenčani' mogli biti primljeni, od slučaja do slučaja, u euharistijsko zajedništvo... Moral evoluira, pastoralna skrb se prilagođava, a dogma se savija pred tim prilagodbama po načelu od slučaja do slučaja. Koncilski aggiornamento je trajno ažuriranje, neprestano ažuriranje.”

Ovo prevladavanje sukoba papa naziva „prelijevanjem”, a ovaj je izraz koji se više odnosi na hidrauliku nego na dogmatiku savršeno izabran da se označi „likvidnost” misli.

U Nuova Bussola Quotidiana [Novi dnevni kompas] od 5. listopada 2020. godine Stefano Fontana već je napisao o enciklici Fratelli tutti na koju se nadovezuje knjiga Vratimo se svojim snovima: „I riječ je postala tekuća“, precizirajući: „Tekst nalik na tekućinu koji se može raščlaniti i ponovno sastaviti kako bi se oblikovali prijedlozi različitih stupnjeva koji koriste fraze i klišeje koji sada pripadaju ustaljenom leksikonu i koji su se počeli mehanički ponavljati”.

Vrijeme za sagledavanje stanja

Suočeni s tolikom zbrkom, možemo razumjeti reakciju povjesničara Edouarda Hussona na stranici Atlantico od 12. listopada 2020. o Fratelli tutti koji nije prosudio da je „vrijeme za promjene“, već realnije „vrijeme za sagledavanje stanja”: „Sve su brojniji glasovi laika, posebno u Sjevernoj Americi, koji papu podsjećaju na sadržaj Učiteljstva”.

„Skandalozno? Ne, kada papa dođe u napast da odloži teret Učiteljstva, zdravo je da neka njegova braća dođu i podsjete ga na njegovu dužnost. ‘Sluga slugu Božjih’ ima dužnosti koje ne može izbjeći. Otpor laika - zaslužan za dobru kvalifikaciju nekoga kao ‘vjernika’ – na Amazonskoj sinodi u jesen 2019. bio je najava rada na izradi izvještaja koji će se morati obaviti u narednim mjesecima i godinama, da se odvoji žito od kukolja u Franjinim učenjima. A ja se pridružujem skupini ispitivača kako bih Franji sinovski rekao: 'Sveti Oče, ne zaboravite biti papa!'”

Izvor: fsspx.news

Arhiva bloga

Glasnik: