Intervju s p. Niklausom Pflugerom o predstojećemu generalnome kapitulu FSSPX-a

P. Niklaus Pfluger, prvi generalni asistent Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. dao je 8. lipnja 2018. godine intervju g. Brianu M. McCallu za Catholic Family News (CFN) tijekom svog posjeta srednjoj školi za dječake Notre Dame de La Salette (Illinois, SAD).

CFN: Oče, hvala Vam što ste odvojili vremena kako biste pomogli našim čitateljima u razumijevanju nadolazećega generalnoga kapitula i organizacije strukture vlasti Bratstva sv. Pija X. Za početak, možete li nam reći nešto o sebi? Odakle ste? Kako ste se prvi puta upoznali sa radom FSSPX-a? Kada ste bili zaređeni? Koje ste službe izvršavali unutar Bratstva?

p. Pfluger: Rođen sam u Švicarskoj 1958. godine, zemlji koja je bila toliko važna u životu Bratstva. Moja obitelj je uvijek tražila tradicionalne i konzervativne svećenike, a o Nadbiskupu smo saznali 1974./75. kada je održao neka predavanja u švicarskim gradovima. Od tog vremena "svećenici iz Ecônea" postali su poznati u njemačkom dijelu Švicarske. Moj brat je ušao u novu njemačku bogosloviju u Zaitzkofenu (Bavarska, Njemačka) 1975. godine, a ja sam ušao 1978. godine. Zaredio me je nadbiskup Lefebvre 1. srpnja 1984. u Zaitzkofenu. Tijekom proteklih 34 godina bile su mi povjerene u različitim razdobljima službe poglavara distrikta Švicarske i Njemačke, rektora Bogoslovije u Zaitzkofenu u Njemačkoj, a od 2006. sam prvi pomoćnik biskupu Fellayu i njegov generalni vikar.

CFN: Možete li nam reći zašto ste ovoga vikenda (9. - 10. lipnja 2018.) posjetili srednju školu za dječake La Salette i podijeliti s nama neke dojmove o djelu formacije koju srednja škola ostvaruje u proteklih 13 godina?

p. Pfluger: Naravno, ovo nije moj prvi posjet! Naprotiv, sretan sam što sam posjetio La Salette nekoliko puta od njegova osnutka 2005. godine. Važno je za one od nas koji su na položajima upoznati kuće u kojima naši svećenici i braća žive i obavljaju apostolat. Tijekom ovog vikenda sam u posjetu školi prigodom mature i podjele diploma i proslave ravnatelja p. Michaela McMahona koji je vodio srednju školu 13 godina. Nakon podjele diploma, predat će ovaj veliki posao svom dobro pripremljenom nasljedniku, p. Timothyju Sicku. Mnogi svećenici, prijatelji i dobročinitelji iz cijeloga svijeta došli su proslaviti izvanredni uspjeh La Salettea u formaciji novoga naraštaja katoličkih dječaka pod vodstvom p. McMahona ovih posljednjih 13 godina.

Posebno je važno poticati naše kuće koje zajednički djeluju za istinsko kršćansko obrazovanje. Škola u La Saletteu formira novu generaciju katoličkih obitelji i vjerskih zvanja. Vjerujem da je "tajna" srednje škole La Salette veličanstvena ravnoteža između naravnog i nadnaravnog, duše i tijela, jedinstva kršćanskoga života, znanja i tjelesnih vježbi.

Srednja škola za dječake Notre Dame de La Salette je katolički internat

koji je 2005. godine osnovalo Bratstvo sv. Pija X.

CFN: Vraćajući se na temu nadolazećega generalnoga kapitula, možete li objasniti izvor pravila koja reguliraju upravljanje FSSPX-om? Je li ih napisao Nadbiskup? Jesu li se značajno mijenjala od Nadbiskupove smrti?

p. Pfluger: Nadbiskup je napisao pravila Bratstva u vrlo određenom vremenu. Doživio je iskustvo svećenika misionara, biskupa i generalnoga poglavara najveće misionarske družbe u to vrijeme (Oci Duha Svetoga). Mladi bogoslovi pozvali su ga da "učini nešto" u ogromnoj krizi svećeničke formacije nakon Drugoga vatikanskoga sabora. Pravila savršeno izražavaju duh Crkve, ali sadrže i neke važne osobine Utemeljiteljeve osobnosti. Pravila su izvrstan način za pravu reformu Crkve za naše vrijeme. Ona su u osnovi odgovor za prevladavanje duboke krize u Crkvi, naime poticanjem istinskog razumijevanja svećeništva Isusa Krista, žive vjere i misionarskog duha.

Naravno, duh i osnove pravila nisu se promijenili otkako ih je napisao Nadbiskup. Posljednja tri generalna kapitula izmijenila su samo neke odredbe vezane uz administraciju i organizaciju Bratstva.

CFN: Koja je uloga generalnoga poglavara?

p. Pfluger: Pravila Bratstva koja izražavaju namjeru samog osnivača, nadbiskupa Lefebvrea, daju nam izvrsnu definiciju generalnoga poglavara i njegova vijeća, dva pomoćnika: "Generalni Poglavar upravlja Bratstvom i vodi ga. Savjetuje se sa svojim pomoćnicima za važne odluke ... (Oni) će učiniti sve što smatraju korisnim za očuvanje, poticanje i povećanje velike darežljivosti, dubokog duha vjere i gorljive revnosti u službi Crkve i duša u srcima odgovornih i svih ostalih članova Bratstva" (Statuti, 5.5).

Bratstvo ima izvrsnu strukturu i organizaciju s općim vijećem, bogoslovijama, distriktima, prioratima itd. Poglavar ne obavlja posao svih različitih poglavara i priora. On mora raditi na povećanju velikodušnosti, duhu vjere i revnosti u službi Crkve među svim članovima Bratstva. Nakon dvanaest godina služenja kao prvi asistent, ova odredba služi i meni kao izvrstan ispit savjesti.

CFN: Je li Nadbiskupova namjera bila da generalni poglavar bude odgovoran za odnose s rimskim vlastima?

p. Pfluger: Naši statuti jasno pokazuju da poglavar i njegovo vijeće moraju raditi na takozvanom papinskom priznanju. To je normalni proces za novi institut koji počinje samo kao kanonska ustanova u određenoj biskupiji. Taj proces je uobičajen za bilo koji institut u Crkvi. Stoga je upravo uloga poglavara da vodi i upravlja institutom. Zato je i sam Nadbiskup išao u Rim kako bi razgovarao s papama Pavlom VI. i Ivanom Pavlom II. i njihovom kurijom. Uz nepravednu osudu Bratstva nastala je neophodna potreba da naš osnivač održava kontakte s Rimom kako bi uklonili ovu nepravednu osudu. Iako je Nadbiskup pravovaljano imenovao svog nasljednika kao generalnog poglavara (p. Franza Schmidbergera koji je obavljao tu službu od 1983. do 1994. godine), kao osnivač Bratstva i generalni poglavar kada je počinjena nepravda ostao je blisko povezan s kontaktima u Rimu. Možemo shvatiti da je za Svetu Stolicu nadbiskup Marcel Lefebvre bio čovjek s kojim treba razgovarati o kanonskom rješenju. Bio je utemeljitelj, poznat u cijelom katoličkom svijetu, dok je bio živ vodio je kontakte s Rimom iako više nije bio generalni poglavar. Namjeravao je da njegovu ulogu nastavi generalni poglavar, p. Schmidberger i njegovi nasljednici.

Tijekom svećeničkog susreta u Švicarskoj u lipnju 1988. nadbiskup Lefebvre nam je rekao zašto nije izabrao p. Schmidbergera, generalnog poglavara, da bude posvećen kao pomoćni biskup Bratstva: kako bi se olakšao kontakt i proces regularizacije Bratstva. Vjerovao je u to vrijeme da bi Rimu bilo lakše raditi s generalnim poglavarom ako on nije bio jedan od novih biskupa.

Nije izvanredno ili neuobičajeno za nadređenoga u bilo kojem institutu u Katoličkoj Crkvi da bude odgovoran za pravni postupak formalnoga priznanja od strane crkvenih vlasti. Ni ljudi, ni kapitul, ni većina se ne bi trebali baviti rimskim vlastima. To je samo dužnost pravoga poglavara jer Katolička Crkva nije demokracija.

CFN: Koliko dugo traje služba generalnoga poglavara?

p. Pfluger: Prema statutima, generalni poglavar se bira na razdoblje od 12 godina.

CFN: Postoje li ograničenja (pravna ili putem običaja i prakse) o tome koliko puta generalni poglavar može biti izabran?

p. Pfluger: Praksa u Crkvi u posljednjim stoljećima je prilično smanjiti mandat izabranih nadređenih, obično do šest godina bez mogućeg ponovnog izbora. Čak i oni izabrani ad vitam, za života, obično moraju biti ograničeni na neki način. Nadbiskup je smatrao da takav mladi institut treba više stabilnosti i kontinuiteta, osobito u vrijeme takve krize u Crkvi. To je razlog zbog kojeg je izabrao razdoblje mandata od dvanaest godina za Poglavara i njegove Pomoćnike, bez određenog ograničenja na ponovni izbor.

CFN: Mora li generalni poglavar biti jedan od biskupa?

p. Pfluger: Prema statutima FSSPX-a generalni poglavar ne mora biti jedan od biskupa koje je zaredio nadbiskup Lefebvre. Zapravo, Nadbiskup je jasno rekao da iako bi biskupi mogli biti izabrani za generalnog poglavara, tu službu ne mora obavljati biskup. Nadbiskup je upozorio da bi činjenica ako bi biskup obavljao tu službu mogla neke zbuniti da pomisle da je Nadbiskup prenio na biskupa neku vrstu jurisdikcije (pravne vlasti da upravlja dijelom Crkve), dok je on zapravo jasno iznio da nije imao namjeru tako nešto učiniti, nego ih je samo zaredio kao pomoćne biskupe (biskupe koji imaju ovlast podjeljivati sakramente vlastite biskupu, ali koji ne posjeduju određenu upravnu vlast). Nadbiskup je u vrijeme ređenja jasno iznio činjenicu da je djelovao samo iz potrebe kako bi sačuvao tradicionalno svećenstvo, ali da samo Papa može dodijeliti vlast nad biskupijom. Ovlasti koje je biskup Fellay obavljao kao generalni poglavar proizlaze iz njegova izbora kao generalnoga poglavara na dva generalna kapitula, a ne na temelju ređenja iz 1988. godine.

CFN: Je li u tom slučaju svaki svećenik Bratstva u mogućnosti da bude izabran kao generalni poglavar ili postoje neke druge kvalifikacije?

p. Pfluger: Zapravo, kandidati su 462 svećenika! Prema našim statutima, generalni poglavar mora biti svećenik koji ima najmanje 30 godina i koji je položio vječna obećanja vjernosti Svećeničkome bratstvu sv. Pija X. No naravno, to je samo najmanji pravni uvjet. Što je potrebno da bi netko bio generalni poglavar? Možda tu nije loša jedna poslovica iz starih vremena koja glasi: "Opat ne bi smio biti previše inteligentan, previše svet, previše zdrav..." To znači da mora biti natprosječno razborit, što je najvažnija krepost za vođu, treba zdrav razum i pastoralno iskustvo. Treba imati dokazane kvalitete vođe, društvene sposobnosti i posljednje ali ne najmanje važno, biti ukorijenjen u duhu Crkve. On mora biti "dobar pastir" poput našega Gospodina Isusa Krista.

CFN: Koja je uloga prvog i drugog asistenta? Kako se svećenici biraju za te službe?

p. Pfluger: Prvi i drugi asistent pomažu i savjetuju generalnoga poglavara. Budući da je Crkva u svom upravljanju monarhijska, generalni poglavar ima osobnu obvezu donošenja odluka za opće dobro Bratstva. Ipak, Crkva dugo naučava da radi promicanja dobroga i mudroga vodstva upravitelji trebaju pri donošenju odluka razgovarati i tražiti savjet od pouzdanih savjetnika. Dvojica asistenata na taj način služe generalnom poglavaru te mu pomažu u svakoj posebnoj zadaći koju im povjerava.

CFN : Neki kritičari Bratstva iz takozvanog i samoprozvanog "Otpora" tvrdili su da je biskup Fellay priznao rimskim vlastima da će se, ako dođe do kanonskog priznanja, statuti FSSPX-a promijeniti tako da će Rim imenovati generalnoga Poglavara i pomoćnike i da oni ne bi bili svećenici FSSPX-a. Je li ova tvrdnja istinita?

p. Pfluger: Upravo suprotno! U takozvanoj prelaturi koju je Rim predložio u više navrata, prelat i drugi biskupi bit će iz Bratstva! Ne, ta je tvrdnja bestidna laž, onakva kakve često kruže među ljudima koji su izvan Bratstva, ali koji su brzi u prosudbi što se događa unutar Bratstva. Umjesto da budu ozbiljni argumenti, takve tvrdnje su neutemeljene. Vidite, to nije ništa drugo nego podmukli trik. Ti ljudi govore protivno pravdi i istini i protive se bilo kakvom obliku kanonske regularizacije našega Bratstva jer su izgubili Nadbiskupov duh. Duh našega Utemeljitelja je "duh Gospodina Isusa Krista, Crkve, Evanđelja". Zapravo, njihova briga i strastvena suprotstavljenost bilo kakvome kontaktu s Rimom ili kanonskoj regularizaciji temelji se na strahu te je nedostatak nadnaravne nade.

CFN: Tko sudjeluje na generalnome kapitulu?  

p. Pfluger: Generalni kapitul sastoji se od 41 svećenika definiranih po službi unutar FSSPX-a. Ta skupina obuhvaća trenutnoga generalnoga poglavara, prvoga i drugoga pomoćnika, biskupe, bivše generalne poglavare, glavnoga tajnika i generalnog ekonoma, poglavare distrikta, rektore bogoslovija i poglavare autonomnih kuća. Ona također uključuje i neke od najstarijih svećenika koji ne obavljaju neke od tih službi. Broj ove skupine starijih svećenika jednak je jednoj trećini broja svećenika koji sudjeluju na temelju svojih službi (tako npr. ako je 31 svećenik koji obavlja ove službe, bilo bi deset starijih svećenika).

CFN: Kakav je tijek generalnoga kapitula i koji je minimalni broj glasova potreban za izbor generalnoga poglavara i donošenje odluka o drugim pitanjima?

p. Pfluger: Generalni kapitul otvara se kratkim izvještajem koji podnosi generalni poglavar na odlasku. Tada sudionici biraju novoga poglavara (koji može biti ista osoba kao i poglavar na odlasku) dvotrećinskom većinom glasova. Zatim slijedi izbor prvog i drugog assitenta koji iziskuje jednostavnu većinu (najmanje 50 posto plus jedan glas).

CFN: Hoće li ovaj generalni kapitul raspravljati o stanju odnosa s rimskim vlastima?  

p. Pfluger: Ponovno, ako pokušavamo biti vjerni našim statutima, onda moramo prihvatiti posebnu ulogu generalnoga poglavara koji vodi kontakte i postupak regularizacije sa Svetom Stolicom. Generalni poglavar također ima točno određenu ulogu, naime da bira generalno vijeće i da nadgleda izvršavanje statuta u životu Bratstva.

U pripremi za kapitul svi članovi Bratstva imaju priliku do 31. prosinca prethodne godine podnijeti u pisanom obliku svoje želje, kritike i brige. Glavni tajnik zatim prosljeđuje ove podneske do sedam različitih povjerenstava kapitula na pregled. Na početku kapitula članovi pregledavaju ove podneske kako bi utvrdili jesu li tzv. "vota" uistinu predmet kapitula (nije svako pojedinačno ili osobno pitanje pravi predmet kapitula). Zatim sedam komisija koje preispituju ova pitanja predlažu cijelome kapitulu stavke za razmatranje.

Naravno, generalni poglavar iskreno je zainteresiran saslušati različita gledišta i mišljenja svih sudionika kapitula.

CFN: Postoje li druga važna pitanja o kojima će ovaj kapitul raspravljati?

p. Pfluger: Mnoga su pitanja važna i biti će razmotrena: svećenička formacija i život, zajednički život i posvećenje naših članova, važnost i brzo promjenjiva narav načina komunikacije u suvremenome svijetu. Pretpostavljam da je najvažnije pitanje delikatno balansiranje između onoga što jesmo (svećenička družba sa zajedničkim životom) i onoga što radimo (naša djela, apostolat). Kako možemo s našim ograničenim sredstvima obavljati djela koja se od nas očekuju kada postoji toliko ozbiljnih potreba u Crkvi i cijelome svijetu?

CFN: Što vjernici mogu učiniti prije i za vrijeme kapitula kako bi podržali njegovo djelovanje?

p. Pfluger: Hvala na ovome pitanju! Šest mjeseci prije njegova održavanja molimo u svim našim kućama zaziv Duha Svetoga ("Dođi, Duše Sveti, ispuni srca Tvojih vjernih..."), molitve Bezgrješnome Srcu Marijinu i našemu zaštitniku, sv. Piju X. za plodonosni i djelotvorni kapitul. Svi vjernici pozvani su na svoje osobne molitve i žrtve za tu nakanu kako bi Svemogući Bog mogao blagosloviti i podržati Bratstvo koje je utemeljio nadbiskup Marcel Lefebvre kao djelo Katoličke Crkve.