Službeno priopćenje Generalnoga poglavara FSSPX-a glede Sinode o Amazoniji

Dragi članovi Bratstva,

nedavna Sinoda o Amazoniji dala je svjedočanstvo strašnih prizora gdje se unutar svetišta Božjega odigrao užas idolopoklonstvenih obreda na nove i nezamislive načine. A potom je konačni dokument ovoga burnoga skupa napao svetost katoličkoga svećeništva, zagovarajući ukidanje crkvenog celibata kao i uspostavu ženskoga đakonata. Uistinu, sjemenje otpadništva čije je djelovanje na Koncilu naš časni utemeljitelj, nadbiskup Marcel Lefebvre, identificirao od prvih dana, nastavlja obnovljenom djelotvornošću donositi trule plodove.

U ime inkulturacije u bogoslužje se sve više uklapaju poganski elementi i možemo ponovno vidjeti kako liturgija koja je sljednik Drugoga vatikanskoga sabora tome savršeno odgovara. Kao odgovor na te događaje pozivamo sve članove Bratstva, uključujući članove Trećega reda, na obdržavanje dana molitve i zadovoljštine jer ne možemo ostati ravnodušni na takve napade na svetost Svete Majke Crkve. Tražimo da se u subotu, 9. studenoga, u svim kućama Svećeničkoga bratstva obdržava post. Na to pozivamo i sve vjernike, a potičemo i djecu da prikažu svoje molitve i žrtve.

U nedjelju, 10. studenoga 2019., svaki svećenik Bratstva služit će Misu zadovoljštine te će se u svakoj kapeli moliti pjevano ili recitirano Litanije svih svetih, uzete iz liturgije prosnih dana, da bismo molili Boga da zaštiti svoju Crkvu te da je poštedi kazni koje će takvi čini na nju neizbježno svaliti.

Potičemo na to i sve svećenike prijatelje, kao i sve katolike koji ljube Crkvu.

To je naša dužnost s obzirom na čast Svete Rimokatoličke Crkve koju je ustanovio naš Gospodin Isus Krist, a koja nije ni idolopoklonička ni panteistička.

Menzingen, 28. listopada 2019., blagdan sv. Šimuna i Jude Tadeja, apostola

don Davide Pagliarani, generalni poglavar

Zajedničko službeno priopćenje biskupa Huondera i p. Pagliaranija

Papa Franjo razriješio je 20. svibnja 2019. biskupa Vitusa Huondera njegovih dužnosti kao biskupa Biskupije Chur (Švicarska), imenujući administratora radi izbora njegova nasljednika. Prema nakani koju je izrazio prije dugo vremena, biskup Huonder povlači se u kuću Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. Jedina svrha toga koraka je da se posveti molitvi i tišini, da bi služio isključivo tradicionalnu Misu i djelovao za Tradiciju, jedini put za obnovu Crkve.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. cijeni hrabru odluku biskupa Huondera i raduje se što je u mogućnosti pružiti mu duhovno i svećeničko okružje koje on tako duboko želi. Neka taj primjer slijede i drugi da bi se ,,sve obnovilo u Kristu“.

20. svibnja 2019.

mons. Vitus Huonder,

umirovljeni biskup Chura

don Davide Pagliarani,

generalni poglavar Svećeničkoga bratstva sv. Pija X.

Službeno priopćenje Generalnoga poglavara FSSPX-a o zajedničkoj izjavi pape Franje i imama

4. veljače 2019. potpisao je papa Franjo s Velikim imamom džamije u Kairu dokument o bratstvu svih ljudi za svjetski mir i zajednički život.

Pravo bratstvo postoji samo u Isusu Kristu

Ekumenski Krist ne može biti pravi Krist. Više od 50 godina ne prestaje moderni ekumenizam i međureligijski dijalog predstavljati svijetu umanjenoga, neprepoznatljivoga i iskrivljenoga Krista.

Riječ Božja, jedini Sin Očev, nestvorena i vječna Mudrost postala je čovjekom. Naočigled te povijesne činjenice ne može nitko ostati ravnodušan: ,,Tko nije sa mnom, protiv mene je; tko ne skuplja sa mnom, rasipa“ (Mt 12,30). Po činjenici utjelovljenja postao je Krist Veliki svećenik novoga i jedinoga saveza te Učitelj, koji nam naviješta istinu. On je postao Kralj srdaca i društava te ,,prvorođeni među mnogom braćom“ (Rim 8,29). Pravo bratstvo postoji dakle samo u Isusu Kristu i jedino u njemu: ,,Jer nema drugoga imena pod nebom danoga ljudima, u kojem treba da se spasimo“ (Dj 4,12). Tko nije sa mnom, protiv mene je; tko ne skuplja sa mnom, rasipa.

Istina je vjere da je Krist Kralj sviju ljudi i da ih sve želi privesti svojoj Crkvi, svojoj jedinoj Zaručnici, svome jedinome otajstvenome tijelu. Kraljevstvo koje on uspostavlja je Kraljevstvo istine i milosti, svetosti, pravde i ljubavi, te je time mironosno. Ne može biti pravoga mira bez našega Gospodina Isusa Krista. Zato je nemoguće pronaći mir izvan Kristove vlasti i religije koju je on osnovao. Tu istinu zaboraviti znači graditi na pijesku i sam Krist nas upozorava da je takva namjera osuđena na propast (usp. Mt 7, 26-27).

Dokument o bratstvu svih ljudi za svjetski mir i zajednički život, koji su potpisali papa Franjo i Veliki imam Al-Azhara, je kuća izgrađena na pijesku. Štoviše, to je bezbožnost koja prezire prvu zapovijed i koja Mudrosti Božjoj, koja je za nas u Isusu Kristu postala čovjekom i umrla na križu, govori da je ,,pluralizam i raznolikost religija mudra božanska volja“.

Takve izjave suprotstavljaju se dogmi da je katolička religija jedina prava religija (usp. Syllabus, 21. teza). Kada se radi o dogmi, ono što joj se protivi označava se krivovjerjem (herezom). Bog ne može sam sebi proturječiti.

Nasljedujući sv. Pavla i našega časnoga utemeljitelja, nadbiskupa Marcela Lefebvrea te pod zaštitom Blažene Djevice Marije, Kraljice mira, prenosit ćemo katoličku vjeru koju smo primili (usp. 1 Kor 11,23) te se sa svim snagama zauzeti za spasenje duša i naroda, propovijedajući pravu vjeru i pravu religiju.

,,Idite i učinite sebi sve narode učenicima krštavajući ih u ime Oca i Sina i Duha Svetoga i učeći ih da drže sve, što sam vam zapovjedio“ (Mt 28, 19-20). ,,Tko vjeruje i pokrsti se, spasit će se; a tko ne vjeruje, osudit će se“ (Mk 16,16).

24. veljače 2019.
  p. Davide Pagliarani, generalni poglavar
mons. Alfonso de Galarreta, prvi asistent
p. Christian Bouchacourt, drugi asistent

Izjava Bratstva sv. Pija X. o kanonizaciji pape Pavla VI.

Prigodom Biskupske sinode o mladima papa Franjo će u nedjelju, 14. listopada 2018., poduzeti kanonizaciju pape Pavla VI.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. ponavlja ozbiljnu zadršku koju je izrazilo tijekom beatifikacije Pavla VI. 19. listopada 2014.:

- te beatifikacije i kanonizacije novijih papa s ubrzanim postupkom napuštaju mudrost stoljetnih pravila Crkve. Nije li njihov cilj više kanonizirati pape Drugoga vatikanskoga sabora nego junaštvo njihovih teologalnih kreposti? Ako znamo da je prva dužnost pape kao nasljednika sv. Petra utvrditi braću u vjeri (Lk 22,32), imamo dobar razlog da budemo zbunjeni.

- točno je da je Pavao VI. bio odgovoran za okružnicu Humanae vitae (25. srpanj 1968.) koja je poučila i utješila katoličke obitelji u vremenu kada su najtemeljnija načela ženidbe bila pod žestokim udarom. On je također bio autor Vjerovanja naroda Božjega (30. lipanj 1968.) po kome je želio naglasiti članke katoličke vjere koje je stavilo u pitanje progresivističko okružje, poglavito skandalozni Holandski katekizam (1966.).

- ali Pavao VI. je također papa koji je zaključio Drugi vatikanski, uvodeći time u Crkvi doktrinarni liberalizam koji se posebno očitovao u zabludama kao što su vjerska sloboda, kolegijalnost i ekumenizam. Učinak je bio nered koji je on sam priznao 7. prosinca 1968. kada je rekao: ,,Crkva je sada suočena s nesigurnošću, samokriticizmom, mogli bismo gotovo reći samodestrukcijom. Kao da Crkva napada samu sebe“. Sljedeće godine je zaključio: ,,U mnogim područjima nam koncil nije donio nutarnji mir, on je prije pobudio nevolju i poteškoće koje su beskorisne za utvrđivanje Kraljevstva Božjega u Crkvi i dušama“. Išao je tako daleko da je dao ovo upozorenje za uzbunu 29. srpnja 1972.: ,,Kroz neku pukotinu ušao je u hram Božji dim Sotonin. Sumnja, nesigurnost, razmirice, briga, nezadovoljstvo i sukobi su jasno vidljivi…”. No on je samo ustvrdio činjenicu, a propustio je poduzeti mjere koje bi zaustavile samouništenje.

- Pavao VI. je papa koji je zbog ekumenskih razloga nametnuo liturgijsku reformu obreda Mise i svih sakramenata. Kardinali Ottaviani i Bacci su prokazali tu novu Misu jer ona ,,predstavlja kako u cjelini, tako i u pojedinostima, zapanjujuće udaljavanje od katoličke teologije o svetoj Misi, kako je formulirana na XXII. zasjedanju Tridentskoga sabora“[1]. Na njihovom tragu je nadbiskup Lefebvre proglasio da je nova Misa ,,prožeta duhom protestantizma“ koji je ,,otrov štetan za vjeru“[2].

- za njegova pontifikata su mnogi svećenici i redovnici bili progonjeni, čak i osuđeni, zbog njihove vjernosti tridentskoj Misi. Svećeničko bratstvo sv. Pija X. sjeća se s velikom žalošću osude iz 1976. kojom je nadbiskup Marcel Lefebvre bio proglašen suspendiranim a divinis zbog svoje privrženosti toj Misi i kategoričkog odbijanja reformi. Tek je 2007., kada je izdan motuproprij pape Benedikta XVI., konačno priznato da tridentska Misa nikada nije bila ukinuta.

Danas Svećeničko bratstvo sv. Pija X. više nego ikada obnavlja svoju privrženost dvotisućljetnoj Tradiciji Crkve, uvjereno da ta vjernost, daleko od toga da bude zastarjela rigidnost, pruža spasonosni lijek za samouništenje Crkve. Kao što je generalni poglavar, p. Davide Pagliarani nedavno izjavio: ,,Naša najdublja želja je da službenici Crkve prestanu promatrati Tradiciju kao teret ili skup starih stvari izašlih iz mode, nego kao jedini mogući način da se ona obnovi”[3].

Menzingen, 13. listopada 2018.

[1] Kratak kritički pregled Novog reda Mise, popratno pismo kardinala Ottavianija i Baccija, 3. rujna 1969., §1.

[2] Otvoreno pismo zbunjenim katolicima

[3] Intervju p. Pagliaranija na fsspx.news. 12. listopada 2018.

Završno priopćenje Generalnoga kapitula

Na kraju Generalnoga kapitula Svećeničko bratstvo sv. Pija X. želi podsjetiti na važnost bezvremenskoga proglasa njegova osnivača Marcela Lefebvrea od 21. studenoga 1974. Više od 50 godina ,,samouništenja” Crkve omogućuju da se potpuno vrednuje snaga toga proglasa koji Bratstvo u cijelosti prihvaća:

,,Cijelim srcem i cijelom dušom prianjamo uz katolički Rim, čuvara katoličke vjere i predaja potrebnih za očuvanje ove vjere, uz vječni Rim, učitelja mudrosti i istine. (…)

Nikakva vlast, pa čak ni najviša vlast u hijerarhiji, ne može nas prisiliti da se odreknemo svoje vjere ili da okrnjimo svoju vjeru koju je crkveno Učiteljstvo već devetnaest stoljeća jednoznačno formuliralo i naviještalo. (…)

Stoga se pridržavamo svega onoga što je Crkva svih vremena vjerovala i u vjeri prakticirala prije modernističkoga koncilskoga utjecaja: u ćudoređu, bogoštovlju, katekizmu, u svećeničkoj formaciji, u crkvenim ustanovama i svemu što je u knjigama kodificirano i zabilježeno. I tako čekamo da istinsko svjetlo Tradicije rastjera tmine koje zamračuju nebo vječnoga Rima.”

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. namjerava provoditi svoju glavnu svrhu koja je svećeništvo kako ga je ustanovio naš Gospodin Isus Krist te da uvijek drži svećeništvo usredotočeno na sam razlog njegova postojanja: svetu Misnu Žrtvu. Bratstvo se nadahnjuje istim osjećajima kao sv. Pio X., njegov svetac zaštitnik:

,,Odlučno naglašavamo da usred ljudskoga društva i s pomoću Božjom ne želimo biti ni postati ništa drugo negoli službenici Božji, čijom smo vlašću zaodjenuti. Njegovi interesi su naši interesi. To je naša nepokolebljiva odluka: naše sile i naš život staviti u službu tih interesa. Zato kada nas netko upita o geslu koje izražava cijeli temelj naše duše, ne možemo reći ništa drugo nego: 'Sve obnoviti u Kristu'“ (enciklika E supremi apostolatus, 4. listopada 1903.)

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. po svome propovijedanju i apostolatu, s istom vjerom i nadom kao ovaj sveti papa naviješta vladavinu našega Gospodina Isusa Krista nad svim ljudima i svim narodima, tako da svi priznaju i iskažu čast Njegovim pravima i Njegovoj vlasti. Iz toga razloga Bratstvo nastavlja djelovati za pobjedu Krista Kralja i poziva sve duše dobre volje da mu se pridruže u tom uzbudljivom nadnaravnom nastojanju.

Žalosno i bezgrješno Srce Marijino, moli za nas koji ti se utječemo!

Ecône, 21. srpnja 2018.

Započeo s radom Generalni kapitul Bratstva - Izabran novi generalni poglavar

U srijedu 11. srpnja 2018. započeo je u Ecôneu službeni dio četvrtoga Generalnoga kapitula Svećeničkoga bratstva sv. Pija X. 41 član kapitula se nakon kratkoga uvoda okupio u bogoslovskoj kapeli na zaziv Duha Svetoga, gdje je svatko položio zakletvu da će u vezi predstojećega izbora generalnoga poglavara birati kandidata kojega pred Bogom smatraju da treba biti izabran te da će čuvati strogu šutnju u vezi izbora i različitih odluka kapitula.

Potom je na mandat u trajanju od 12 godina za generalnoga poglavara izabran p. Davide Pagliarani. Novi generalni poglavar ima 47 godina i dolazi iz Italije. Sakrament svetoga Reda primio je po rukama biskupa Bernarda Fellaya 1996. Svoj apostolat provodio je u Riminiju (Italija), potom u Singapuru, a zatim je bio imenovan poglavarom Talijanskoga distrikta. Od 2012. je bio rektor Bogoslovije Gospe Suotkupiteljice u La Reji (Argentina).

Nakon prihvaćanja službe, izabrani je položio Ispovijest vjere i Antimodernističku zakletvu u bogoslovskoj crkvi. Potom mu je svaki prisutni član pristupio da bi mu obećao svoje poštovanje i poslušnost, nakon čega je u zahvalu otpjevan Te Deum.

Potkraj dana su novi generalni poglavar i 40 kapitulara odlučili pristupiti izboru dvaju generalnih asistenata. Kao prvi generalni asistent izabran je biskup Alfonso Galarreta, pomoćni biskup Bratstva, koji je španjolske nacionalnosti. Star je 61 godinu, bio je zaređen za svećenika 1980. u Buenos Airesu (Argentina) gdje je živio neko vrijeme. U prošlosti je izvršavao službe rektora Bogoslovije Gospe Suotkupiteljice u La Reji (Argentina) i poglavara Autonomne kuće za Španjolsku i Portugal. Bio je drugi asistent Bratstva od 2002. do 2006. Dosada je imao sjedište u Ženevi (Švicarska).

Kao drugi asistent izabran je p. Christian Bouchacourt, francuske nacionalosti. Ima 59 godina, za svećenika ga je zaredio nadbiskup Lefebvre 1986. Dugo vrijeme je bio smješten u Parizu, posebno u Saint-Nicolas du Chardonnet, prije nego će postati poglavar Južnoameričkoga distrikta, a potom 2014. Francuskoga distrikta.

Pošto su dovršeni ovi izbori, generalni kapitul će moći obraditi brojna pitanja koja su bila predložena za raspravu sve do 21. srpnja 2018. godine.

Analiza pisma Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei o ženidbi vjernika Bratstva svetoga Pija X.

Neosporivo valjane ženidbe

Dana 1. rujna 2015. papa je objavio da svi vjernici koji će se tijekom Svete godine milosrđa ispovijedati kod svećenika Svećeničkog bratstva sv. Pija X., „valjano i dopušteno primaju odrješenje od svojih grijeha”. U priopćenju objavljenom istoga dana, Generalna kuća Bratstva zahvalila je Papi podsjećajući: „U podjeljivanju sakramenta Pokore uvijek smo se oslanjali sa svom sigurnošću na izvanrednu vlast upravljanja proviđenu općim uredbama Zakonika kanonskog prava. Prigodom Svete godine papa Franjo želi da svi vjernici koji se žele ispovijediti kod svećenika Svećeničkog bratstva sv. Pija X., mogu to učiniti bez ikakve bojazni“.

20. studenog 2016. Apostolsko pismo pape Franje Misericordia et misera (br. 12) produžilo je i nakon Godine milosrđa ovlast ispovijedanja odobrenu 1. rujna 2015. Ako je situacija krize u Crkvi, nažalost, još uvijek ista, progon koji je nepravedno lišavao svećenike i vjernike redovne vlasti upravljanja prestao je kada je tu ovlast Papa dodijelio.

Dana 4. travnja 2017. objavljeno je pismo predstojnika Kongregacije za nauk vjere i predsjednika Papinskog povjerenstva Ecclesia Dei upućeno biskupskim konferencijama. Kardinal Gerhard Ludwig Müller je tu podsjetio na odluku pape Franje „da dâ svim svećenicima [Bratstva] ovlast valjanog ispovijedanja vjernika kako bi se osigurala valjanost i zakonitost sakramenta kojega podjeljuju”. Tada je najavio nove odredbe Svetog Oca koji je, u istom duhu, ,,također odlučio ovlastiti mjesne ordinarije da daju dopuštenje za slavljenje vjenčanja vjernika koji slijede pastoralno djelovanje Bratstva“. (Pismo od 27. ožujka 2017. godine) [1].

Ili će mjesni biskupi „u najvećoj mogućoj mjeri”, ovlastiti svećenika biskupije za primanje privole prema tradicionalnom obredu prije Mise koju će služiti svećenik Bratstva, ili će „izravno priznati potrebne ovlasti svećeniku Bratstva koji će služiti svetu Misu”.

Kardinal Müller zaključuje svoje pismo podsjećajući koja je Papina namjera. Prvo, on namjerava ukloniti „sumnje u valjanost sakramenta ženidbe” sklopljene pred svećenikom Bratstva. Ako dobiva biskupovu punomoć, više ga se ne može smatrati neregularnim kada slavi ženidbu. S druge strane, papa namjerava „olakšati put k punoj institucionalnoj regulaciji”. A u stvari kardinalovo pismo spominje „za sada objektivno trajanje kanonskog stanja nezakonitosti u kojoj se nalazi Bratstvo svetoga Pija X”.

Svatko može uočiti vješt način davanja ovlasti ispovijedanja ili odobravanja ženidbene privole, odnosno reguliranja – barem ad casum, svećeničke službe jednog „neregularnog“ crkvenog bratstva. Ipak, ovim novim mjerama papa priznaje realnost apostolata kojega obavlja Svećeničko bratstvo sv. Pija X. u svim zemljama u kojima djeluje te ga na neki način potiče.

Valjanost ženidbi Bratstva svetoga Pija X.

Isto kao što sada više nema potrebe pozivati se na izvanrednu vlast upravljanja za valjano vršenje sakramenta ispovijedi, nije više ni potrebno pozivati se na stanje nužde radi valjanog vjenčavanja parova, osim ako se biskup protivi novim odredbama i odbija delegaciju koju papa traži.

To ne znači da je stanje teške nužde prestalo, nego jedino da crkvene vlasti više ne odbijaju Tradiciji nekoliko načina za širenje. Pretkoncilska Misa je 2007. priznata kao ona koja nikada nije bila ukinuta. Nepravedna izopćenja biskupa Bratstva su ukinuta 2009. godine. Nepriznavanje valjanog svećeničkog podijeljivanja sakramenta pokore prestalo je 2015. Navodna neregularnost svećenika Bratstva, ovlaštenih svjedoka za sakrament braka, sada se radi dobra supružnika ukida.

Međutim, kao što svećenici Bratstva sv. Pija X. nisu nevaljano podjeljivali sakrament pokore prije 2015., isto tako ni ženidbe koje su pred njima sklopljene bez službene delegacije biskupa ili župnika, nisu bile nevaljane.

Službeno priopćenje Generalne kuće o pismu povjerenstva Ecclesia Dei u vezi ženidbi vjernika Bratstva sv. Pija X. (4. 4. 2017.)

Pored mjera kojima je papa Franjo podijelio svećenicima Svećeničkog bratstva sv. Pija X. ovlast ispovijedanja tijekom Svete godine (1. rujna 2015.) i produžio tu ovlast nakon Svete godine (20. studenog 2016.), Generalna kuća saznala je da je Sveti Otac odlučio ,,ovlastiti mjesne ordinarije za podjelu ovlasti za sklapanje ženidbe vjernika koji slijede pastoralnu djelatnost Bratstva“ (Pismo Kongregacije za nauk vjere datirano na 27. ožujka, objavljeno 4. travnja).

Odluka Rimskog prvosvećenika predviđa: ,,Prema mogućnostima, mjesni ordinarij treba podijeliti ovlaštenje za sklapanje ženidbe biskupijskom svećeniku (ili u svakom slučaju, potpuno regularnom svećeniku) tako da svećenik može odobriti privolu stranaka tijekom obreda ženidbe nakon kojega će uslijediti, u skladu s liturgijom Vetus orda, služenje Mise, koju može služiti svećenik Bratstva“.

Ali također proviđa: ,,Gdje prethodno nije moguće, ili gdje nema svećenika u biskupiji koji mogu odobriti privolu stranaka, ordinarij može podijeliti potrebne ovlasti svećeniku Bratstva koji će također služiti svetu Misu, podsjetivši ga na dužnost da čim prije proslijedi potrebne isprave [koje osvjedočuju sklapanje sakramenta] biskupijskoj kuriji“.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. iskazuje duboku zahvalnost Svetom Ocu za njegovu pastoralnu brigu israženu u pismu povjerenstva Ecclesia Dei za svrhu olakšanja ,,bilo kakve nesigurnosti u pogledu valjanosti sakramenta ženidbe”. Papa Franjo jasno želi da, kao i u pogledu ispovijedi, svi vjernici koji to žele, mogu sklopiti ženidbu u prisustvu svećenika Svećeničkog bratstva sv. Pija X. bez ikakve bojazni o valjanosti sakramenta. Nadamo se da svi biskupi dijele tu istu pastoralnu brigu.

Svećenici Svećeničkog bratstva sv. Pija X. nastojat će, kao što su to činili od svog ređenja, vjerno pripremati buduće supružnike za ženidbu prema nepromjenjivom Kristovom nauku o jednosti i nerazrješivosti te veze (usp. Mt 19,6), prije nego što odobre privolu stranaka u tradicionalnom obredu svete Crkve.

Izvor: DICI.org, 4. travnja 2017.

Papa Franjo produžuje ovlast ispovijedanja svećenicima FSSPX-a i nakon Godine milosrđa

Sveta Stolica je 21. studenog objavila apostolsko pismo pape Franje Misericordia et Misera, datirano na 20. studenog. U br. 12 dokumenta Sveti Otac produžuje ovlast ispovijedanja svećenicima Svećeničkog bratstva sv. Pija X. podijeljenu 1. rujna 2015., i nakon Godine milosrđa:

,,Za jubilejsku godinu omogućio sam onim vjernicima koji zbog različitih razloga pohađaju crkve u kojima djeluju svećenici Svećeničkog bratstva sv. Pija X., da mogu valjano i dopušteno primiti sakramentalno odrješenje svojih grijeha. (Vidi ,,Pismo prema kojemu se daje oprost vjernicima pogodom izvanredne Godine milosrđa“, 1. rujna 2015.) Za pastoralnu dobrobit tih vjernika i imajući povjerenja u dobru volju njihovih svećenika oko nastojanja, s Božjom pomoću, za uspostavom punog zajedništva s Katoličkom crkvom, osobno sam odlučio produžiti te ovlasti i nakon Godine milosrđa, sve dok ne budu donesene nove odredbe, kako nikome ne bi bio uskraćen sakramentalni znak pomirenja po oprostu Crkve“.

Na dan 21. studenog ove godine, obljetnicu proglasa koji je objavio nadbiskup Marcel Lefebvre 1974., možemo se samo prisjetiti ispovijesti vjere osnivača Svećeničkog bratstva sv. Pija X.: ,,Djelujući na taj način milošću Božjom i uz pomoć Blažene Djevice Marije, svetog Josipa i svetog pape Pija X., uvjereni smo da ćemo ostati vjerni Rimokatoličkoj Crkvi kao i svim Petrovim Nasljednicima i tako biti „fideles dispensatores mysteriorum Domini Nostri Jesu Christi in Spiritu Sancto“ (vjerni upravitelji otajstava našeg Gospodina Isusa Krista u Duhu Svetomu). Amen.“

Dana 1. rujna 2015. je Generalna kuća objavila sljedeće službeno priopćenje koje je još uvijek vrlo važno:

,,Svećeničko bratstvo sv. Pija X. saznalo je iz tiska o uredbama koje je donio papa Franjo povodom nadolazeće Svete godine. U posljednjem odlomku pisma upućenog 1. rujna 2015. nadbiskupu Rinu Fisichelli, predsjedniku Papinskog vijeća za promicanje nove evangelizacije, Sveti Otac piše: ,,određujem, svojom osobnom odlukom, da u međuvremenu oni koji tijekom Svete godine milosrđa pristupe sakramentu Pokore kod svećenika Bratstva sv. Pija X. valjano i dopušteno primaju odrješenje od svojih grijeha“.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. izražava zahvalnost Rimskom Prvosvećeniku za ovaj očinski čin. U podjeljivanju sakramenta Pokore uvijek smo se oslanjali sa svom sigurnošću na izvanrednu vlast upravljanja proviđenu općim uredbama Zakonika kanonskog prava.

Prigodom Svete godine papa Franjo želi da svi vjernici koji se žele ispovijediti kod svećenika Svećeničkog bratstva sv. Pija X., mogu to učiniti bez ikakve bojazni. Tijekom ove godine obraćenja, svećenicima Svećeničkog bratstva sv. Pija X. bit će na srcu vršenje vlastite službe u ispovjedaonici s obnovljenom velikodušnošću, slijedeći primjer neumorne predanosti koji je sveti Župnik Arški dao svim svećenicima.“

Izvor: Generalna kuća FSSPX-a – DICI, 21. studenog 2016.

Priopćenje Poglavara Francuskog distrikta FSSPX-a o zajedničkoj izjavi Pape i Luteranske crkve

Čitajući zajedničku izjavu koju je Papa objavio zajedno s predstavnicima Luteranske crkve u Švedskoj 31. listopada, povodom petstoljetne obljetnice Luterove pobune protiv Katoličke crkve, naša je tuga dosegla nove dubine.

Suočeni s pravom sablazni koju takva izjava predstavlja, u kojoj jedna za drugom slijede povijesne pogreške, teški napadi na propovijedanje katoličke vjere i lažnog humanizma, koji je izvor tolikih zala, mi ne možemo šutjeti.

Pod lažnim izgovorom ljubavi prema bližnjemu i želje za umjetnim i iluziornim jedinstvom, katolička vjera je žrtvovana na oltaru takvog ekumenizma koji spasenje duša dovodi u opasnost. Najveće zablude i Istina Gospodina našega Isusa Krista stavljaju se u ravnopravan položaj.

Kako možemo biti ,,duboko zahvalni za duhovne i teološke darove primljene kroz reformaciju", kad je Luther očitovao đavolsku mržnju prema Rimskom Prvosvećeniku, bogohulni prezir svete Misne Žrtve, kao i odbijanje spasonosni milosti Gospodina našeg Isusa Krista? On je također uništio nauk o Euharistiji odbijanjem Transupstancijacije, okrenuo je duše od Presvete Djevice Marije i zanijekao postojanje čistilišta.

Ne, protestantizam nije katoličanstvu donio ništa! On je uništilo jedinstvo kršćanstva, odvojivši cijele zemlje od Katoličke crkve, gurnuo duše u zablude, stavljajući njihovo vječno spasenje u opasnost. Mi katolici želimo da se protestanti vrate u jedno Kristovo stado, koje je Katolička crkva i molimo za tu nakanu.

U ovim danima kada slavimo Sve Svete, zazovimo sv. Pija V., sv. Karla Boromejskog, sv. Ignacija i sv. Petra Kanizija, koji su se herojski borili protiv protestantske hereze i spasili Katoličku crkvu.

Pozivamo vjernike Francuskog distrikta za molitvu i pokoru za Rimskog Prvosvećenika, kako bi ga naš Gospodin, čije je on namjesnik, mogao sačuvati od zabluda i sačuvati ga u Istini, čiji je čuvat.

Pozivam svećenike Distrikta da služe Misu zadovoljštine i organiziraju Svetu uru pred Presvetim Sakramentom i traže oprost za ove sablazni i mole našeg Gospodina da utiša oluju koja trese Crkvu, sada već više od pola stoljeća.

Pomoćnice kršćana, spasi Katoličku crkvu i moli za nas!

p. Christian Bouchacourt, Poglavar Francuskog distrikta Svećeničkog bratstva sv. Pija X.

Izvor: leportelatine.org

Službeno priopćenje Generalnog poglavara članovima FSSPX-a (28. lipnja 2016.)

Službeno priopćenje Generalnog poglavara svim članovima Svećeničkog bratstva sv. Pija X. na zaključku sastanka visokih poglavara u Anzèreu (Valais), 28. lipnja 2016. godine.

Nakon sastanka poglavara Svećeničkog bratstva sv. Pija X., uz izjavu koju je dao 29. lipnja 2016. tijekom svećeničkih ređenja u Ecôneu, biskup Bernard Fellay se dan ranije obratio svećenicima priopćenjem koje je službeno objavljeno na DICI, web-stranici Bratstva.

Priopćenje Generalnog poglavara:

Na slavu Božju,

na čast našega Gospodina Isusa Krista i Njegove Presvete Majke,

za naše spasenje.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. u sadašnjem stanju ozbiljne nužde koje mu daje pravo i dužnost da pruža duhovnu pomoć dušama koje mu se obraćaju ne traži u prvom redu kanonsko priznanje, na koje kao katoličko djelo ima pravo. Rješenje nije samo pravne naravi, već ovisi o doktrinarnoj poziciji koju je nužno izraziti.

Kad je sveti Pio X. osudio modernizam, cijeli argument enciklike Pascendi sveo je na jedno osnovni načelo: neovisnost. Današnji svijet ulaže sve svoje napore ne bi li promijenio os oko koje se mora okretati. Katolicima, kao i onima koji to nisu, jasno je da ta os više nije križ. Sada je to čovjek, kako je rekao Pavao VI. (vidi Završni govor Drugog vatikanskog sabora od 7. prosinca 1965.).

Prema njemu se danas svijet okreće oko definitivno uspostavljene osi: ljudskog dostojanstva, svijesti čovjeka i slobode. Suvremeni čovjek postoji samo radi sebe. Čovjek je kralj svemira. On je svrgnuo Krista. Čovjek uzdiže svoju autonomnu, neovisnu svijest do točke razaranja čak i samih osnova obitelji i braka.

Svećeničko bratstvo sv. Pija X. oduvijek se suprotstavljalo tom projektu dekonstrukcije svijeta, kako političkog društva, tako i Crkve.

Kako bi popravio ovaj sveopći nered, naš je dobri Gospodin podigao čovjeka, kršćanina, svećenika, biskupa. Što je on učinio? Osnovao je bratstvo – hijerarhijsko bratstvo – čije načelo i cilj predstavlja upravo onaj protuotrov potreban za uređenje ovog sveopćeg nereda: sakrament svetog reda. Svrha Svećeničkog bratstva sv. Pija X. i dalje je ne samo stvarni lijek za krizu, već i spasenje svih onih koji surađuju s njime. Bratstvo će odlučno čuvati doktrinarne, teološke i društvene istine, utemeljene na Križu Isusa Krista, na Njegovom Kraljevanju, na Njegovoj žrtvi i na Njegovom svećenstvu, načelu svega reda i sve milosti. Nadbiskup Marcel Lefebvre borio se cijeli svoj život za trijumf ovih fundamentalnih istina. U ovom času naša je obveza udvostručiti naše napore i pojačati tu istu borbu na istim načelima.

Mi nismo „koncilaši“: jer oni niječu da je Kristov križ os oko koje se vrti svijet; niti smo disidenti koji odbacuju društvenu narav Crkve. Mi smo Bratstvo svećenika Isusa Krista, Katoličke crkve.

Je li ovo uistinu trenutak za opću obnovu Crkve? Božja Providnost ne napušta svoju Crkvu, čija je glava papa, namjesnik Isusa Krista. Stoga će neosporan znak ove obnove biti izričita volja rimskog prvosvećenika da osigura sredstva za ponovnu uspostavu svećeničkog reda, vjere, i Tradicije, znak koji će, štoviše, biti jamstvo potrebnog jedinstva obitelji Tradicije.

Christus regnat,

Christus imperat,

Deo gratias,

Amen.

+ Bernard Fellay

Anzère, 28. lipnja 2016.,

uoči blagdana svetih Petra i Pavla